Ljetos sam pisala o galeriji Spot koju je pokrenula Sandra Križić Roban, poznata teoretičarka umjetnosti zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti. U to su vrijeme bili proslavili obljetnicu galerije koju je prije deset godina otvorila na zapadnom dijelu grada, u garaži svojeg djeda, a koja se prometnula u jedna od važnijih mjesta za suvremenu hrvatsku fotografiju. Da ne govorimo o tome koliko je zapravo nadoknadila činjenicu da kod nas ne postoji muzej fotografije, o čemu se već godinama govori kao o nedostatku koji valja ispraviti.
Do 31. listopada u galeriji su izložene divne fotografije autora Matija Brumena pod nazivom "Maribor. Slike iz Abesinije". Na njima su barake poredane širim centrom grada, kao što ih možete vidjeti i u širem središtu Zagreba. Potleušice koje se jedva drže. Uz jednu rukom ispisan grafit, pokraj nje ostaci crijepa, dimnjak za koji se ne zna radi li ili ne, praskozorje, nema nikoga na cesti, u pozadini se nazire pejsaž... Druga, uz ljubičasti odsjaj, na prvi pogled prikazuje divnu prirodu, no ako malo bolje pogledate, ona je posrnula. Prikazuje napuštenu zgradu koju su počeli graditi, no ostavili je nedovršenu vjerojatno zbog imovinsko-pravnih komplikacija.
U predgovoru izložbi Jerneja Ferlež je napisala: "Brumen je svoj fotografski ciklus nazvao Abesinija, kako glasi naziv jednog od mariborskih naselja s barakama, u koje su u razdoblju velike nestašice stanova nakon Prvoga svjetskog rata, u predgrađu Tezna, smješteni ljudi s društvenih margina. U svijesti stanovnika Maribora i drugih ljudi ovo je naselje sačuvano na više razina. Jednu od njih uspostavio je pisac Drago Jančar, koji je u svom romanu Severni sij [Sjeverni sjaj] literarizirao naselje istoga imena, ali na drugome kraju grada, čime je potaknuo često pitanje o tome gdje se Abesinija uopće nalazi. Drugu razinu je u knjizi Iz mariborskih predmestij [Iz mariborskih predgrađa] dokumentirala etnologinja Maja Godina Golija, zahvaljujući čemu znamo odgovor na to pitanje. Treća živi u sjećanju lokalnih stanovnika, koji Tezno još uvijek ponekad nazivaju Abesinijom. Kroz životno iskustvo i književnost, Abesinija je izrasla u metaforu za život na margini u prostornom i društvenom smislu, a Matija Brumen ju je prikazao u dosad neviđenom svjetlu."
Dalje je napisala: "Napuštene i istovremeno isijavajuće, zgrade na fotografijama Matije Brumena djeluju poput ruba grada koji je netko percipirao, nenametljivo mu se diveći. Fotograf ih uočava bez da se zgraža ili uveličava njihovo stanje. Jer, gradovi su uvijek slagalica različitih slojeva - imaju manje-više uređena središta i raspadajuće rubove, između kojih su raznolika područja. Ponekad rubovi mogu biti i u središtu, budući da nisu nužno definirani geografskom lokacijom ili značenjski i prostorno podređenim mjestom...".
Matija Brumen (Maribor, Slovenija) vizualni je umjetnik i fotograf. Završio je preddiplomski studij japanologije i filozofije na Filozofskom fakultetu te magistarski studij vizualnih komunikacija - fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna, oba na Sveučilištu u Ljubljani. Autor je monografske fotoknjige "Galeb o Titovu predsjedničkom brodu".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....