Engleski je jezik moderne znanosti, sviđalo se to nama ili ne. Stoga se i kod nas u mnogim strukama ohrabruje objavljivanje radova isključivo na engleskome. S jedne strane, to Hrvatskoj otvara veći prodor u svjetsku znanost. No, s druge, korištenje isključivo engleskih termina šteti nazivlju neke struke - tvrdi prof. Maja Bratanić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i voditeljica programa Struna, terminološke baze hrvatskoga strukovnog jezika.
Program je pokrenut na inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, a od 2008. financijski ga podupire Hrvatska zaklada za znanost koja je do 2011. dvaput godišnje raspisivala natječaj za potporu projektima izgradnje nazivlja pojedinih struka. Institut za jezik i jezikoslovlje, pak, nacionalni je koordinator toga važnog programa. Struna je prvi organizirani pokušaj da se na jednom mjestu prikupi i opiše postojeće nazivlje. No, istodobno se stvaraju i novi hrvatski nazivi jer u nekim strukama, primjerice računalstvu, molekularnoj biologiji i medicini, pojmovi na engleskome jeziku “prodiru” svakodnevno.
Nacionalna baza
- Stručno nazivlje nije potrebno samo znanstvenicima, nego i stručnjacima svih razina, nastavnicima, učenicima, studentima, lektorima, prevoditeljima itd. Ne smijemo ni pomišljati na to da ćemo se odricati našega strukovnog nazivlja i skrbi o njemu zbog dominacije engleskoga. Naposljetku, hrvatski je i službeni jezik EU - rekla je prof. Maja Bratanić.
Dosad razvijena baza podataka dostupna na internetu sadrži oko 43.000 stručnih naziva na hrvatskom jeziku. Baza je besplatna i jednostavna za korištenje jer ne iziskuje čak ni prijavljivanje.
- To je nacionalna baza i mora biti razumljiva svakom pismenom korisniku koji ima potrebu konzultirati je kako bi saznao postoji li preporučeni hrvatski stručni naziv za neki pojam, što znači i kako se upotrebljava. Prema komentarima korisnika zaključujemo da se našom bazom podataka najviše služe prevoditelji - ustvrdila je prof. M. Bratanić.
Naša je sugovornica istaknula da program Struna vodi uz pomoć desetak mlađih stručnjaka s IHJJ-a.
Čuvari nazivlja
- Oni su uglavnom znanstveni novaci koji su se izobrazili i postali kompetentni terminolozi i terminografi. Ta se izobrazba u Hrvatskoj ne može steći akademskim obrazovanjem jer ne postoje specijalizirani studiji terminologije. Stoga su pohađali tečajeve u Austriji i Španjolskoj. Austrija je kolijevka terminologije kao discipline koju je utemeljio Austrijanac Eugen Wüster - pojasnila je prof. Bratanić.