ZAGREB - U prepunoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore jučer je još jednim strateškim dokumentom svoje mjesto pod suncem zahtijevala do sada ozebla gospodarska grana - audovizualno stvaralaštvo ili filmska indukstrija, kako se nekad zvala. Predstavljen je Nacionalni program razvoja promicanja audiovizualnog stvaralaštva, i to vrlo koncizno, onako kako je i sastavljen.
Jezik činjenica
Na predstavljanje su se odazvali svi, od onih koji o filmu odlučuju iz centra zbivanja, poput ministra kulture Jasena Mesića, preko onih koji to rade posredno, poput Hloverke Novak-Srzić ili Siniše Svilana, do onih koji od filma i za film žive, redatelja, producenata, scenarista i glumaca.
- Ovaj plan je izražen jezikom činjenica, sa željama koje su realne i ostvarive. Jedino što mu nedostaje je možda utjecaj interneta na audiovizualno stvaralaštvo, ali za sada je taj utjecaj nesaglediv, njime ne raspolažemo, pa smo odlučili baviti onim na što možemo utjecati.
Odličan zakon
U ovom trenutku nam je ključno i kao struci i kao društvu potaknuti izvoz filmskih usluga i vratiti poslove koji su u ovoj zemlji nekoć cvjetali. Mora se početi provoditi inače odličan Zakon o audovizualnom stvaralaštvu, koji filmskoj industriji predviđa značajna sredstva i treba podići broj gledatelja u hrvatskim kinima tako da imamo više prodanih ulaznica nego stanovnika, kao i svaka civilizirana zemlja.
Želimo da udio nacionalnog filma u kinima bude barem 15 posto, a ne jedan posto kao prošle, najgore godine u tom smislu - naglasio je redatelj Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a.
Kad je u pitanju temeljni, javni proračun za film, Hribar je dodao da HAVC godišnje ne prikupi ni 60 posto od zakonski predviđenih 10-ak milijuna eura, a Programom se taj iznos definira na 12 milijuna. U cijelom Programu razvoja posebno je apostrofirana uloga televizija, posebice HRT-a, od kojih se očekuje 20 milijuna eura za tu promociju.
- Nekada je javna televizija u ovoj zemlji 30-40 posto sredstava prikupljenih pretplatom pretapala u proizvodnju relevantnog dramskog programa, ali mi, naravno, mislimo tu i na dječji program i na dokumentarni program, kao i na serije - rekao je Hribar.
Iznimno konkurentni
Sasvim konkretne brojke i mogući doprinos audiovizualnog stvaralaštva gospodarskom oporavku zemlje predstavila je producentica Tatjana Aćimović. Radi se o projektu Hrvatske kao zemlje za snimanje, dakle o koprodukcijama, koje investiraju u kulturni i turistički potencijal zemlje domaćina.
U vrijeme Winnetoua i Orsona Wellesa, prema njenoj računici, ova je zemlja godišnje znala uprihoditi i do 70 milijuna dolara od koprodukcija.
- Mi smo iznimno konkurentni kao zemlja za snimanje, jer Hrvatska jedina u Europi raspolaže činjenicom da u dvije stotine kilometara ima četiri klime. Kapacitetima kojima raspolažemo možemo danas udovoljiti zahtjevima polovice svih europskih filmova koji se snimaju, dakle od četiri do šest koprodukcija godišnje, što je ulaganje od 100 milijuna kuna - rekla je Aćimović.