Jedini hrvatski A-festival sljedeći tjedan, u utorak 9. lipanja, otvara svoja vrata u zagrebačkom kinu Europa s osam kratkometražnih animiranih filmova različitih tema i tehnika i dodjelom Nagrade za životno djelo francuskom velikanu animacije Michelu Ocelotu. Raznosvrsnost je, čini se naglasak 25. izdanja Animafesta , i to ne samo u pogledu izbora filmova iz svjetske produkcije, već i u pogledu popratnog programa koji čak obuhvaća cjelotjednu radionicu izrade računalnih igara. Na taj način animacija u bujajućoj industriji igara dobiva dodatnu pozornost Animafesta, što ovaj festival stavlja u ulogu angažiranog prepoznavatelja najnovijih trendova.
U programu ovogodišnjeg Animafesta, u kinima Europa, Tuškanac i Cineplexx Centar Kaptol od 9. do 14. lipnja predstavlja više od 300 kratkometražnih i dugometražnih filmova, a šest natjecateljskih programa ponudit će uvid u najnovije trendove, stilove i umjetnička istraživanja suvremene animacije.
Svoje svjetske premijere imat će brojni filmovi, kao što je 'Lucy' Everta de Beijera koji je na Animafestu već dvaput nagrađen, zatim Morsko dijete, Paradoks, Maslačak... Među filmovima već ovjenčanim nagradama na prestižnim svjetskim filmskim festivalima, nalazi se i kandidat za Oscara 'Pjesma mora' Tomma Moorea, koji se na jučerašnjoj konferenciji za tisak Animafesta novinarima obratio putem Skypea, te izrazio zadovoljstvo ponovnog dolaska u Zagreb.
Umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić i producentica Vjera Matković filmove iz programa uvjetno su podijelili na četiri tematske linije - filmovi velikih autora, zatim filmovi za dobru zabavu, animirane inovacije i eksperimenti te društveno-politički filmovi.
Među filmove velikih autora Daniel Šuljić izdvaja alegorijski kratkometražni film 'Gospodar' estonskog veterana Riha Unta s pričom o psu čijeg je gospodara zamijenio hiroviti majmun. Tu su i 'Piloti na povratku kući' Priita i Olge Pärn, postmodernistička inačica Malog princa, 'Ne možemo živjeti bez kozmosa' Konstantina Bronzita na temu astronauta ili Paul Driessen s filmom 'Mačka susreće psa', u kojem čovjekoliki pas i njegov alter ego te čovjekolika mačka i njen alter ego krivudaju kroz alternativne realnosti koje se međusobno presijecaju.
Kandidat za Oscara 'Pjesma mora' Tomma Moorea
U 'zabavnoj' kategoriji filmova izdvaja se 'Singl života', nominiran za Oscara, na temu života kao pjesme koju ne možemo premotati unatrag. Poznati američki autor Bill Plympton ima novi dugometražni film 'Preljubnik' o muškarcu i ženi koji nakon slučajnog susreta započinju romansu, a kratkometražni 'Robovi glazbe' Williama Garratta donose lucidan prikaz publika koje različito reagiraju na koncertima svojih omiljenih izvođača. 'Moj Moulton i ja' Oscarovke Torill Kove govori pak o frustracijama tinejdžerke koje izaziva njena proto-hipsterska obitelj.
U filmove koji se koriste inovacijama i eksperimentom ubraja se kratki 'Svijet sutrašnjice' Amerikanca Dona Hertzfeldta, izveden kolažiranjem računalnih podloga i vrlo jednostavnog crteža. Allison Schulnik pak u kratkometražnom filmu 'Željni' prikazuje tradicionalni filmski balet u tehnici stop-animacije i animacije glinom. Hrvatski autori Tomislav Babić i Dalibor Barić predstavljaju dugometražni filmski eksperiment 'Nepoznate energije, neidentificirani osjećaji' u kojem su se poslužili računalnom obradom filma i fotografije za pseudožanrovsku priču o unutarnjem doživljaju svijeta.
'Alisa u zemlji čudesa' velikog češkog nadrealista Jana Švankmajera
Među filmovima koji se bavi društvenim pitanjima producentica Animafesta Vjera Matković izdvojila je film 'Gospodin usamljeni' Jin Sung Mina, o vršnjačkom zlostavljanju zbog lakiranih noktiju glavnog lika. Tu je i 'Wiener Blut' Zlatka Boureka i Pavla Štaltera o progonu Židova u Drugom svjetskom ratu, a isti je rat okosnica 'Giovannijevog otoka' Mizuha Nishikuba, inspiriranog istinitim događajem. Signe Baumane je 'Kamenjem u džepovima' prikazala sovjetsku, a zatim i nacističku invaziju u Latviji. Jalal Maghout je u fokus svog aktivističkog filma 'Suleima' stavio sudionicu sirijske revolucije, a 'Zastavice na plaži' Sarah Saidan govori o pripremama Iranki za natjecanje u plivanju.
Tematska okosnica ovogodišnjeg Animafesta je književni klasik Lewisa Carrolla 'Alisa u zemlji čudesa', pa ćemo uz istoimeni Disneyjev klasik imati priliku na velikom platnu pogledati i verziju velikog češkog nadrealista Jana Švankmajera, naročito cijenjenu među animatorima.