Otvaranjem i projekcijom prvog paketa filmova, u nedjelju navečer u zagrebačkom Kinu Tuškanac počinju 30. Dani hrvatskog filma, festival hrvatskog kratkometražnog i dokumentarnog filmovi. Tijekom pet festivalskih dana ovogodišnji će DHF prikazati 76 naslova u pet tradicionalnih natjecateljskih konkurencija: igranog, dokumentarnog, eksperimentalnog i animiranog filma, te namjenskih filmova i videospotova.
Dani hrvatskog filma osnovani su ratne 1992. na inicijativu pokojnog Ive Škrabala s idejom da budu središnji događaj hrvatskog filma. To se nikad zapravo nije dogodilo. Pula je zadržala primat u dugometražnom filmu, Zagreb Dox i Liburnija postali su glavne premijerne platforme za dokumentarce, a Kockice ZFF-a za kratki igrani film.
DHF su mijenjali organizatore, lutali iz termine u termin, da bi se sad u pandemijskim okolnostima skrasili u privremenom rujanskom terminu. Iako su izgubili važnost kakvu imaju, ovogodišnji DHF ipak vrijede pažnje, jer donose zagrebačke premijere nekih filmova koji su se izdvojili na ovoljetnim stranim i domaćim festivalima, ili su pak na zagrebačkim festivalima igrali samo on-line.
Dobitnici nagrada
U igranom programu DHF je dvanaest filmova. Među njima su pobjednik lanjskih Kockica ZFF-a "U šumi" Sare Gregurić, te dobitnik druge nagrade na splitskom Mediteranskom FF "Angina pectoris" Filipa Mojzeša.
Među filmovima koji imaju zagrebačku premijeru osobito se izdvaja "Antiotpad" Tina Žanića, mlađeg redatelja koji ima već nagradu iz Sarajeva za prethodni kratki film, a "Antiotpad" je premijerno prikazao u Motovunu.
Dokumentarni program najviše je osiromašen činjenicom što u programu nema "Tvornice radnicima" Srđana Kovačevića - dokumentarca koji niže ovoljetne nagrade (Motovun, Sarajevo, Liburnia) i sigurno je obilježio ovu sezonu. U programu nisu ni neki drugi filmovi koji su skrenuli pažnju ove godine - poput sjajnog seidlovskog dokumentarca "Breed" Paule Skelin koji je nagrađen u Splitu. Među 25 dokumentarnih filmova nekoliko ih skreće pažnju.
Tu je "Jedna od nas" Đure Gavrana, film o školskom mobingu koji je prikazan u Sarajevu, a zbog neobičnog pristupa i bitne teme imao je puno publiciteta. "Ljubav oko svijeta" Anđele i Davora Rostuhara jedini je od dokumentaraca bio u kino-distribuciji. Tu je i "Nulti krajolik", eksperimentalno-igrano-dokumentarni hibrid redatelja Bruna Pavića koji se bavi prostornim i ekološkim posljedicama propale industrijalizacije u kaštelanskom zaljevu.
Na koncu, tu je i neobični igrano-dokumentarni film "Bijeli Božić" Josipa Lukića koji je na opatijskoj Liburniji dobio priznanje žirija. U njemu glavni lik/redatelj luta maglovitim Maksimirom i razgovara s neznancima, nametljivo se zabadajući u njihovu intimu.
Dokument s juga Čilea
Animirana selekcija ima osam naslova, među kojima su i filmovi koji su ove sezone igrali na Animafestu ili Annecyu: "Roda" Lucije Mrzljak i Mortena Tsinakova, "The Raft" Matka Meštrovića, te najistaknutiji hrvatski animirani film sezone- "Sve te senzacije u mom trbuhu" Marka Dješke.
U programu su i novi radovi nekih istaknutih autora eksperimentalnog filma i/ili likovnjačkog videa: Ivana Faktora, Ane Hušman, te dva rada Renate Poljak - "Split i "Porvenir".
"Porvenir" je osobito zanimljiv dokument, jer ga je autorica snimala na ekstremno južnoj točki Čilea, u naslovnom gradiću na Ognjenoj zemlji u koji su iseljavali brački iseljenici. Kao dokument je zanimljiv i "Monolog o Puli" pulskog filmskog kritičara Elvisa Lenića. Lenićev film izravna je citatna posveta "Monologu o Splitu" Ivana Martinca, a film se sastoji od prizora pulske svakodnevice koje su 60-ih i 70-ih snimali članovi lokalnog kino-kluba Jelen.