TUŽNA OBLJETNICA

Dokumentarac ‘Kornatska nesreća: Potraga za istinom‘ gledateljima će otkriti nepoznate detalje ove velike tragedije

Arsen Oremović

 Boris Kovacev/Cropix/Cropix
"Kornatska nesreća" poslužit će i kao uvertira u treću sezonu serije "Nesreća" koja će se na HRT-u prikazivati ove jeseni

Arsen Oremović je filmski redatelj i scenarist s nekoliko nagrađenih dokumentarnih filmova, a nakon dugogodišnje novinarske karijere debitirao je 2013. dokumentarnim filmom "U braku sa švicarcem" koji je na 19. Sarajevo Film Festivalu osvojio službenu nagradu žirija za najbolji film na temu ljudskih prava i Grand Prix za najbolji dokumentarni film 7. filmskog festivala u Vukovaru. Na ovogodišnjem pulskom festivalu debitirao je s prvim dugometražnim filmom "Glava velike ribe" koji je dobio dobre kritike te glumici Lani Barić donio prvu Zlatnu arenu za glavnu žensku ulogu, a prikazan je i na Motovunskom festivalu prije nego što krene na međunarodne festivale.

Međutim, povod za naš razgovor je skora obljetnica kornatske tragedije kada će 30. kolovoza na Prvom programu HRT-a biti prikazan dugometražni dokumentarni film "Kornatska nesreća: Potraga za istinom" o toj najvećoj tragediji hrvatskog vatrogastva. Ujedno to je duža verzija jedne od epizoda treće sezone serije "Nesreća" koja će biti prikazana na HRT-u ove jeseni.

Autor ovog teksta bio mu je i suradnik, novinar-istraživač u sve tri sezone, ali prepuštam Arsenu da kao scenarist i redatelj kaže što ćemo vidjeti u tom dokumentarcu:

Kornatska tragedija jedna je od najtežih nesreća u novijoj hrvatskoj povijesti. Koliko je bilo teško rodbini stradalih pričati, nekima vjerojatno i prvi put pričati o sudbini svojih najbližih. Jesu li otkrili nešto što još nismo znali?

- Pa nakon četrnaest godina suđenja i nekoliko stotina svjedoka teško je da se može pojaviti nešto novo, osim što je naša kamera, prvi put otkako su kamere hrvatskih TV postaja pratile taj slučaj, dobila priliku uvida u 15.000 stranica sudskih spisa koji se čuvaju u Županijskom sudu u Zadru. Tako će gledatelji moći vidjeti dosad neviđene fotografije, skice mjesta događaja i istražnih postupaka, od kojih su neki tijekom suđenja imali status "stroge tajne". Primjerice, skice poziva, odnosno pokušaja poziva jedinog optuženika, tadašnjeg zapovjednika postrojbe Šibenik Dražena Slavica prema poginulom zapovjedniku na terenu Dini Klariću. Naime, tijekom suđenja postojala je teorija da Slavica uopće nije pokušavao kontaktirati s postrojbom koja se našla u tragičnoj situaciji, a što ova skica potpuno demantira.

Pokušavali smo pred kameru pridobiti i Franu Lučića, jedinog preživjelog vatrogasca sa Kornata. Odbio je govoriti.

- Lučić već godinama ne istupa u javnosti, ali je kvalitetan sugovornik bio njegov odvjetnik Šime Savić koji je objasnio proces vezan uz njegovoga klijenta, ali i dao neke zanimljive opservacije o suđenju i o dugotrajnim suđenjima općenito.

U nekim prijašnjim pričama sugovornici su bili ljudi koji su proživjeli teške traume. Kako objašnjavaš zašto neki žele o tome pričati, a neki ne?

- Iz iskustva dosadašnje tri sezone serije shvatio sam da postoje dvije vrste ljudi kada su ovakve traumatične teme u pitanju: oni koji žele to zaboraviti i zato nisu raspoloženi za izjave te oni kojima je javni razgovor o tome upravo način da se nose s traumom. Oni žele dati svoj doprinos tome da tako velike nesreće ne budu zaboravljene i da približe kroz što su sve morali prolaziti ne bi li pomogli drugima kako to izgleda ako se danas-sutra nađu u nečem sličnom. Neću nikada zaboraviti situacije sa snimanja epizode iz prošle sezone o stravičnom događaju u kojem je 1975. u sušačkom rodilištu izgorjelo dvadeset beba. Razgovarali smo s dvije majke od kojih je jedna pred kamerama, prvi put od tog događaja, otvorila kutiju s brzojavima čestitki koje je primila nakon rođenja bebe koja će tko užasno skončati dan ili dva kasnije. Druga je majka pred kamerama pročitala pjesmu koju je tada napisala, ali je nikome nikada nije izgovorila, pa čak ni svom mužu koji ju je prvi put čuo preko TV ekrana. Roditelji i najbliža rodbina stradalih na Kornatima iIzgubili su sve iluzije i vjeru u ikakav smisao cijelog sudskog postupka, Ali to ih nije spriječilo da pred kameru dobijemo tragedijom dvostruko pogođenu gospođu Ajku Crvelin iz Tisnog koja je na Kornatima izgubila sina i muža. Ona izuzetno dramatično i slikovito u filmu "predstavlja" tu stranu razočaranih ljudi, pored kojih imamo naravno niz svjedoka, istražitelje, odvjetnike, suce, vještake, patologa…

Dvije epizode "Nesreće" bit će posvećene i potresima. Kako je bilo snimati te epizode? Sjećanja su još svježa, sugovornika je dosta. Koliko će biti isprepleten dokumentarni, ali i prikaz onoga što su proživjeli stanovnici tog područja? Čije ispovijesti su te se posebno dojmile?

- Dvije epizode presjek su najvećih potresa na području Hrvatske. Od ovih aktualnih u Zagrebu i Petrinji idemo u povijest s posebnim naglaskom na potrese u makarskom području 1962. i sve do kataklizmičkog potresa u Dubrovniku 1667. godine. U tim epizodama isprepliće se mješavina zanimljivih sudbina ljudi koji su bili na milimetar do smrti, dokumentarističkog kroničarstva tih situacija koje jako puno govore i o tome kako se mijenjala povijest na potresom pogođenim mjestima, pa do stručnih objašnjenja na koliko trusnom području živimo, zašto nam se potresi događaju, koja su najopasnija hrvatska područja i kako se od potresa (jedino) možemo zaštiti.

Što ćemo još vidjeti u trećoj sezoni?

- Ova sezona imat će svega četiri dijela, za razliku od prethodnih koje su imale po šest, tako da uz nabrojane slučajeve imamo i epizodu o trećoj najvećoj avionskoj nesreći u Hrvatskoj koja se dogodila u Dubrovniku 1996. godine. To je poznati slučaj u kojem je stradao američki ministar trgovine Ronald Brown, tako da je taj slučaj posebno zanimljiv zbog svih mogućih pravaca koji su se presijecali između naših istražnih službi i američkih, osobnih tragedija i visoke politike. I tu je naravno bilo velikih teorija zavjere i naklapanja, ali uzrok nesreće je poprilično nevjerojatno banalan. S tom epizodom započet ćemo prikazivanje serijala.

Što je dalje s "Nesrećom"? Je li ovo bila zadnja sezona? Svjedoci smo da su rekonstrukcije nesreća, ljudske tragedije na stranim dokumentarnim programima vrlo gledane. Kako ti to tumačiš?

- Serija je vrlo gledana. Po dosadašnjim rezultatima tek nas je postotak ili dva stavljao iza velikih showova kao što je "Ples sa zvijezdama. Mislim da će treća sezona biti ujedno i posljednja. Popularnost takvih TV sadržaja objašnjavam time što ljude privlače "crnokroničarske" teme, osobito oni poznati koje obrađujem. Unutar njih, najgledanije su epizode o avionskim nesrećama. Tako je i u svijetu - jako dobro znamo Air Crash Investigation i slične naslove - gdje postoje cijeli serijali posvećeni samo zrakoplovnim nesrećama. ACI se, primjerice, proizvodi neprekinuto od 2003. godine.

Da li je u planu već neki novi projekt?

- Snimam za HRT seriju o razvoju i ulozi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Domovinskom ratu, pripremam dokumentarni film o grupi Haustor i radim na razvoju projekta TV serije o slučajevima unutar jednog odvjetničkog ureda. Serija je dobila potporu HAVC-a i vjerujem da će biti vrlo intrigantan pogled na velike i male teme hrvatske današnjice kroz prizmu odvjetništva i funkcioniranja sudstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. kolovoz 2022 23:04