Nekoliko filmskih udruga poslalo je pismo ravnatelju HRT-a Robertu Švebu. U pismu među ostalim stoji: "filmski i TV autori, producenti, glumci i djelatnici zapanjeni su nedavno prezentiranim smjernicama programskih potreba HRT-a koje se svode na vrijeđanje inteligencije gledatelja. Navodnim istraživanjem tržišta argumentira se potreba za daljnjim obaranjem razine i kulturnih standarda najveće kulturne ustanove u RH".
Nakon što su uputili otvoreno pismo Robertu Švebu, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Društvo hrvatskih filmskih montažera, Hrvatska udruga producenata i Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela, kažu da očekuju skoro očitivanje.
Oni, kako pišu, izražavaju krajnju zabrinutost predstavljanjem programskih potreba HRT-a u proizvodnji audiovizualnih djela održanim 14. prosinca u studiju Bajsić na HRT-u."Saznanja smo da na tržištu postoje desetine, ako ne i stotine izvrsnih audiovizualnih djela i formata, umjetnički i kulturno vrijednih sadržaja koji promiču i osnažuju medijsku inovativnost, koji se bave osjetljivim skupinama, koji bi potencijalno pokrenuli javni dijalog te poticali medijsku pismenost, u skladu sa zakonskim obvezama HRT-a. Međutim, takvi sadržaji na prezentaciji nisu bili spomenuti. Iznesene programske potrebe svodile su se na krajnje podilaženje gledatelju svojstveno komercijalnim, ne javnoj televiziji, te su bile utemeljene na analizi prosječnog građanina RH, ujedno prosječnog HRT-ovog gledatelja koji, citiramo: voli heroje, ne antiheroje i ambivalentne likove; želi eskapizam, a ne socijalnu kritiku (osobito ako je na njoj fokus u dramskim sadržajima); prihvaća sadržaje koje može usporediti sa svojim iskustvom; želi gledati "serije nade" uz koje je "lakše suočavanje sa stvarnim životom"; voli gledati reality showove i sl".
U pismu, dalje, stoji: "želimo vas upozoriti da HRT ovakvom uređivačkom politikom postupa neeuropski i suprotno Zakonu o HRT-u. Uređivačka politika predstavljena ovom prilikom orijentirana je prema ciljnoj skupini i kao takva je komercijalno, a ne javno orijentirana te se u potpunosti kosi s osnovnim principima europske kulturne politike kao i s nacionalnom kulturnom politikom, AVMS direktivom i u konačnici hrvatskim zakonom, poglavito Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji u čijim člancima 6., 7. i 9. stoji da je "HRT u ostvarivanju programa dužan pridonositi razvoju hrvatske kulture i umjetnosti, poticati medijsko-stvaralačku inovativnost, pridonositi razumijevanju i poštivanju različitosti, unapređenju kulture javnoga dijaloga i poticanju medijske pismenosti."
HRT je u kontekstu javne nabave tek prije nekoliko godina započeo s uvažavanjem svojih zakonskih obaveza nabave sadržaja od nezavisnih producenata. No ne razumijemo, pitaju se, zašto sada očekuje da nezavisna produkcija razvija formate koji su u raskoraku s njegovim zakonskim obavezama te nacionalnom kulturnom politikom? "Osim kao profesionalci AV sektora, zabrinuti smo i kao građani Hrvatske te kao pretplatnici javne televizije, jer ako javna televizija ne ostvaruje javni interes, javna sredstva u obliku pretplate nisu mu ni potrebna niti opravdana. Podsjećamo da prema Zakonu o HRT-u, HRT-ova programska načela počivaju na zadovoljavanju interesa javnosti kroz proizvodnju, suproizvodnju i emitiranje hrvatskih audiovizualnih projekata visoke kvalitete, svih filmskih vrsta, s temama koje su važne za povijesni i suvremeni kontekst Hrvatske, osobito s namjerom očuvanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. HRT ima zakonsku obavezu informiranja, obrazovanja, medijskog opismenjavanja, kulturnog uzdizanja i produhovljavanja javnosti, a ne podilaženja istoj.