StoryEditor
2018. U HRVATSKIM KINIMA

FREDDIE MERCURY JE PRIVUKAO NAJVIŠE PUBLIKE U MULTIPLEKSE Iznimno uspješna godina za holivudske spektakle, loša za domaći film

Kinoprikazivači bilježe najbolju bruto zaradu u posljednjih pet godina, no to je prije svega zbog poskupljenja ulaznica. Gledatelja je bilo samo 2 posto više.  Ove godine su  među najgledanijim samo dva animirana filma. “Zvijezda je rođena” je bolje prošao kod nas nego na inozemnom tržištu.  Najgledaniji hrvatski film je “Osmi povjerenik” sa 30. 000 gledatelja. Šteta,  jer je mogao  i bolje
Slijeva na desno: 'Osmi povjerenik', Bohemian Rhapsody' i 'Zvijezda je rođena'

Barem naizgled, prošla je godina u hrvatskim kinima bila iznimno uspješna. Porast bruto prometa dosegnuo je gotovo 10 posto (zapravo 8,9), što nije malo, reklo bi se da je publika uistinu počela ići u kino jer se najviše zaradilo u proteklih pet godina (zapravo, i u puno većem razdoblju), međutim, tajna je u povećanoj cijeni ulaznice koju su nabili najjači hrvatski multipleksi. Zapravo, u 2018. je zabilježeno samo dva posto više gledatelja, što nije bogzna što, no možemo zadovoljno odahnuti nakon što uzmemo u obzir činjenicu da je u susjednoj Italiji pad posjeta kinima iznosio 10 posto.

Sve je, zapravo, jako relativno. U Americi uživaju u tome da im je to bila najbolja godina po prihodima u posljednjih nekoliko desetljeća, no i tamo je rezultat postignut podizanjem cijena kinoulaznica za blockbustere koje se gleda u posebnim uvjetima (IMAX, 3-D i dr.). I ne samo to, prihodi od videoigara porasli su čak 18 posto i daleko nadmašili one od bruto zarade u kinima, koji iznose razmjerno “skromnih” 11,8 milijardi dolara. Reklo bi se da će se ta razlika samo povećavati, no srećom, ta pomama još nije zahvatila i domaće tržište.

Na njemu je najgledaniji film bio “Bohemian Rhapsody “, biografija Freddieja Mercuryja i grupe Queen, a ako se uračunaju i rezultati ostvareni u 2019., taj je biografsko-glazbeni hit već premašio brojku od 200 tisuća gledatelja, što već dugo nije bio slučaj: čelnu poziciju obično su zauzimali crtići, komedije i filmovi o superjunacima, što je dobrodošao odmak, ali ništa posebno u svjetskim razmjerima.

 

Spektakl Bryana Singera - kojeg sve rjeđe spominju kad je taj film u pitanju s obzirom na to da se razišao s producentima prije kraja snimanja - u svjetskim je kinima dosad zaradio više od 800 milijuna dolara bruto, što je impresivno: ovakva vrsta produkcija dosad bi se zadovoljila i polovicom tog iznosa. Da je hrvatska publika sklona drugačijoj vrsti filmova, svjedoči i trećeplasirana “Zvijezda je rođena” s Lady Gagom i Bradleyjem Cooperom. Taj se u svijetu nije mogao pohvaliti sličnim iznosom (“samo” 400 milijuna dolara bruto), ali je u nas prošao fantastično.

 

Prikazivačka strategija

Spektakli o superjunacima izborili su drugu poziciju - “Osvetnici: Rat beskonačnosti” - iako ih je u međuvremenu pretekao “Aquaman” uračunaju li se bruto prihodi iz 2019. Jedna smo od rijetkih zemlja u kojoj se to dogodilo, no to je pitanje distributersko-prikazivačke strategije: “Osvetnike” drži zagrebački 2i film koji nema vlastitih kina, a iza “Aquamana” stoji najmoćniji hrvatski prikazivač, CineStar. Kad su junaci natprirodnih moći u pitanju, među 15 najuspješnijih probili su se “Deadpool 2”, “Fantastične zvijeri: Grindelwaldovi zločini”, “Venom” i “Black Panther”, što je posve dovoljno.

Crtići su inače puno zastupljeniji na listi najgledanijih hitova, a prošle su se godine samo dva - “Grinch” i “Hotel Transilvanija 3” - našli na njoj iako bi tu morao biti i film o biku Ferdinandu, no njegovi su prihodi rascijepljeni na kraj 2017. i početak 2018. godine. Tu je i pregršt crtića koji se nisu probili na listu, kao što su za Oscara nominirani “Izbavitelji 2” i Sonyjev “Spider-Man: Novi svijet”, no domaći poklonici te filmske vrste očito imaju malo drukčiji ukus od glasača Američke akademije.

 

Horror “Časna” brani poziciju koju je prošle godine izborio film “Ono”, a gledateljice su bile ciljana publika mjuzikla “Mamma Mia!: Here We Go Again” i humornog krimića “Oceanovih 8”. Zapravo, prilično raznovrstan odabir 15 najkomercijalnijih, puno šarolikiji nego proteklih godina. Šteta što se među njih nije probila i “Nemoguća misija: Raspad sistema”, najbolji blockbuster godine, ali problem je što se filmovi te franšize uvijek počinju prikazivati krajem srpnja, kad rezultati u kinima više nisu tako dobri, pa se rijetko kad nađu na listi najuspješnijih.

Lanjska sezona bila je vrlo loša za hrvatski film, samo pet ih se pojavilo na web stranici www.boxoffice.hr, što je najskromniji prilog u posljednjih pet godina (a i u duljem vremenskom razmaku). Istina, krivi su i domaći distributeri koji uopće ne prijavljuju filmove - pogotovo dokumentarce - koji se pojave u kinima (slučaj filmova “Srbenka” i “Gazda: početak”), valjda pretpostavljaju da su rezultati suviše skromni, no nije baš tako. Svakako su bili gledaniji od satire “Happy End” neumornog Anđela Jurkasa, koja nije privukla ni 500 gledatelja.

 

Očekivalo se više

Najgledaniji hrvatski film, “Osmi povjerenik”, skupio je malo više od 30 tisuća gledatelja, što nije loše, iako se za “crowd pleaser” snimljen po romanu Renata Baretića očekivalo puno više (50 tisuća bila bi puno realnija brojka). Ovako ga je po prihodima (uzmu li se u obzir i rezultati iz 2019.) već nadmašio srpski triler “Južni vjetar”, kojeg u kinima održava dobra usmena predaja, a uspio se othrvati i vrlo ranoj piratizaciji. To je prvi slučaj - nakon “Parade” Srđana Dragojevića - da je film iz regije nadmašio hrvatsku produkciju.

Kina su po bruto prihodu ostvarila najbolji rezultat u proteklih pet godina, no kako je već napomenuto, ponajprije zbog povećanja kinoulaznica u domaćim multipleksima. Gledatelja je, naime, bilo samo dva posto više u odnosu na 2017. godinu. Broj kina se povećava, ali u 2018. otvoren je samo jedan novi minipleks, u Puli (zove se Max City iako ima samo tri dvorane), no u planu su i nova zdanja, ponajprije u Zagrebu. 3-D filmova je sve manje, no to nije spriječilo prikazivače da povećaju cijene kinoulaznica (prosječna cijena trenutačno iznosi 31,35 kuna): ako u Zagrebu navečer idete u kino, u multipleksima ćete platiti više od četrdeset kuna, čak i za najobičniji 2-D film.

Navala novih naslova donekle je jenjala, valjda i stoga što distributeri ne prijavljuju svaki svoj naslov na službenu domaću box-office listu, dok je hrvatska kinematografija ostvarila najgore rezultate u posljednjih pet godina. Ne treba ideologizirati situaciju, nije to zbog kadrovskih promjena u Hrvatskom audiovizualnom centru, prije je razlog u kaotičnosti produkcije, s obzirom na to da se tek sada pojavljuju filmovi odobreni prije tri-četiri godine, ali kako je državnog novca sve manje, ne treba očekivati da će se situacija bitno popraviti. Osim toga, usporio se i zamah nezavisnog filma iako treba priznati da je od pet prikazanih naslova, njih dva nastalo bez početne potpore HAVC-a.

 

Već ove godine situacija bi mogla biti puno bolja, film Vinka Brešana “Koja je ovo država” ima preko 50 tisuća gledatelja (i u ovom slučaju očekivalo se puno više, bar 100 tisuća, no film reklamiran kao urnebesna komedija zapravo je opora satira, što je publika vrlo brzo shvatila), a za njim stiže “Posljednji Srbin u Hrvatskoj” Predraga Ličine, zombi-komedija na političku temu, koja bi među mlađim gledateljima, neopterećenima žanrovskim eksperimentima, mogla biti iznimno popularna.

Međunarodna koprodukcija “Moj dida je pao s Marsa” Dražena Žarkovića, u kojoj je Hrvatska većinski partner, nada se privući klince školske i predškolske dobi: u nas su je najavljivali kao prvi hrvatski ZF film, što je bedastoća jer su davno prije snimljeni “Sedmi kontinent” i “Gosti iz galaksije” Dušana Vukotića te “Tajna starog tavana” Vladimira Tadeja. Ispune li ti filmovi ispune barem dio priželjkivanja producenata, razloga za kuknjavu nad domaćom produkcijom bit će puno manje. A stranom? Ona se ionako drži jako dobro, a tu sve konce povlači Hollywood.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2020 11:34