Na sjednici HAVC-a (Hrvatskog audiovizualnog vijeća) donesene su odluke o filmskim potporama. Pola milijun kuna potpore dobili su filmovi "Božji gnjev" Branka Šmita, "Glava velike ribe" Arsena Oremovića, "Sedmo nebo" Jasne Nanut, "Sigurno mjesto" Juraja Lerotića, "Smrt djevojčice sa žigicama" Gorana Kulenovića, "Stric" Andrije Mardešića i Davida Kapca te "Sveta obitelj" Vlatke Vorkapić.
Goran Kulenović “Smrt djevojčice sa žigicama” radi po istoimenom romanu Zorana Ferića, objavljenom 2003. “Odmah kad sam to pročitao pomislio sam da je taj tekst super materijal za film, Ferić je rado pristao na suradju. Zajednički smo zaključili da želimo u filmu ono što nije u knjizi, da film više bude oslonjen na krimi istragu, a da sve što je u knjizi dođe kao drugi, treći, četvrti sloj. Dakle, osnovna razina priče je krimi istraga. I Ferić je, kad je kretao pisati knjigu, prvo namjeravao da ide u smjeru krimića, ali je na koncu to razvijao drugačije”, govori redatelj i dodaje: “Prvu ruku scenarija je radio Ferić, po nekim našim dogovorima, drugu ruku sam radio ja, malo čvršće to postavljao dramaturški, bavio se malo više dijalozima.”
Snimanje je trebalo početi prošlo proljeće, no odgođeno je zbog pandemije korone, sad je plan krenuti u jesen sljedeće godine.
No, redatelj kaže da financijska konstrukcija još nije zatvorena. Osim potpore HAVC-a, koproducent je Hrvatska radio televizija, a imaju i crnogorskog koproducenta. Film će snimati na Rabu, a par dana snimanja odraditi će i u Crnoj Gori. “Smrt djevojčice sa žigicama” ima puno nivoa priče. Jedan je i da je to generacijska priča, potom i prikaz dinamike malog mjesta, zatvorene otočke zajednice. Radnja se događa 1992., na kopnu je rat, na otoku nije, ali se odjeci toga rata osjećaju. Dio priče je i u 1970-ima, to je priča s tajnom koju još iz vremena mladosti nose sad već srednjovječni muškarci.
"Budući da je za radnju filma potrebna sezona jesen-zima, bilo je planirano da snimanje počne u veljači 2021. Međutim, već nakon prvog vala korone, a posebno početkom ovog sadašnjeg postalo je jasno da je previše nepoznanica kako će život izgledati u tom terminu", kaže za Jutarnji.hr Arsen Oremović. "I kako nam je budžet dosta stisnut, ne smijemo si dopustiti nepredviđene situacije. Producentica Maja Vukić i ja zaključili da naprosto nema druge nego pomaknuti snimanje na studeni 2021. Ekipa je uglavnom formirana, s nekim od glumaca se već radi i isprobava, ali dok ne budu potpisani ugovori ne bih s imenima izlazio u javnost", rekao je Oremović koji snima film o dvojici braće. "Jedan se bori s PTSP-jem od rata, a drugi upravo razvija PTSP od ove svakodnevice u kojoj živimo. Film je na neki način portret malih ljudi od 1990. do danas", otkrio je redatelj koji je scenarij za film razvijao i na radionici s rumunjskim redateljem Radulescuom.
"Vrlo sam ponosan na činjenicu da sam radio s njim i da je moj film prošao kriterij njegove selekcije. Kako sam ljubitelj novih rumunjskih filmova, čiji dio estetike mislim primijeniti na svom filmu, on je doista bio možda i najbolji suradnik koji mi se mogao dogoditi. S njim je film doživio nekoliko važnih dramaturških preinaka, naučio me neke trikove i približio neke pristupe pisanju scenarija kojih nisam bio svjestan ili nisam mislio da su toliko važni", rekao je Oremović.
Film “Vampiri s Miljacke” redatelja Pavla Marinkovića dobio je 3,450.000 kuna. “Punim plućima”, film redatelja Radislava Jovanova Gonza, dobio je 2,550.000 kuna potpore HAVC-a u kategoriji debitantskog dugometražnog igranog filma.
“Punim plućima” dramaturški je fokusiran oko okupljanja nekadašnjih prijatelja povodom smrti jednog od njih. Taj događaj funkcionira, kao što i sam autor zapisuje, kao Pandorina kutija koja se polako otvara i istresa pred njihova lica sva najteža životna pitanja bez da se ijednom upotrijebe velike riječi, bez imalo pretencioznosti, u dijalozima koji zvuče gotovo dokumentarno. Punim plućima je scenarij koji konačno daje glas gradu Zagrebu i cijeloj jednoj generaciji rođenih 70 i neke; gradskoj ekipi koja se na karuselu tektonskih društvenih promjena koje su je dočekale 90-ih u jeku njihovih gimnazija i fakulteta - naprosto nije snašla, stoji u obrazloženju HAVC-a. Oni su u međuvremenu odrasli u svoje četrdesete, a neki iz njih uskoro i izlaze, a da im život zapravo nije nikad ni počeo. Radislav Jovanov Gonzo je predao izuzetno iscrpnu redateljsku koncepciju iz koje je vidljivo da je dugo promišljao svaki pa i najmanji detalj. Iz svega pročitanog, jasno je da, bez obzira što je formalno debitant dugog metra, autor ima pod kontrolom sve izazove koji su pred njim, a njegovo dosadašnje iskustvo direktora fotografije, autora kratkog metra i video spotova – jamči nam sposobnost brze realizacije.
O “Vampirima s Miljacke” kažu da je kroz cijeli scenarij provučen spoj “civiliziranog” Zapada i “temperamentnog” Balkana. Sarajlija Faruk, nakon 20 godina života u Austriji, pokušava na sve načine produžiti dozvolu boravka. Odlučuje uz pomoć kolega postaviti u kazalištu svoj davni dramski tekst. Pomaže mu producentica i glumica Therese i njen partner, redatelj Manni. Na samoj premijeri dolazi do tehničkog kolapsa i Faruk je prisiljen izaći sam samcat pred publiku u pokušaju da spasi predstavu. Radi se o veoma kvalitetno napisanom predlošku te o projektu s već sad koprodukcijski osiguranom potporom i velikim djelom potvrđenog financiranja. Scenarij ima odličan ritam i nenametljiv, ugodan humor koji gađa “od mantinele”. Ova komedija, ako bude realizirana jednako kvalitetno kao što je i napisana, garantira dobru posjećenost u kinodvoranama, a može sigurno naći i ulaz na dosta filmskih festivala.
Dobitnici potpore za proizvodnju debitantskih dugometražnih igranih filmova i dugometražnih igranih filmova čija je nemogućnost završetka proizvodnje posljedica učinka pandemije COVID-19 su i Ivona Juka za film "Moj privatni ratni zločinac" i Lukas Nola za film "Escort", i to po 600.000 kuna.
"Jako smo sretni zbog inicijative HAVC-a da nam omoguće financijsku pomoć uslijed krize covida", komentirala je Ivona Juka odluku HAVC-a. "Za nas je to značajno, jer s obzirom na ograničenje broja ljudi na setu sve se poskupljuje i snimanje se odužuje. Krećemo snimati na jesen iduće godine", rekla je autorica koja na snimanje ovog filma čeka već nekoliko godina. "Kad imate scenarij, želite snimati što prije, međutim, mi uvijek moramo tražiti dodatna sredstva za rad na filmu, pa se onda čekaju sredstva za zvuk, za postprodukciju, i tako dalje, a u ovaj film nismo htjeli ući dok u potpunosti ne zatvorimo financijsku konstrukciju. Nismo htjeli raditi u etapama", rekla je Juka.
Po 100 000 kuna te potpore dobili su filmovi "Nosila je rubac črleni" Gorana Dukića te "Vukovarska jesen/ Šesti autobus" Eduarda Galića. Isti iznos potpore dobila je i "Kućna prašina" Nine Violić, film koji prikazuje zadnjih pola sata jedne obitelji prije njezina konačna raspada.
Po 300 000, odnosno 400 000 kuna dobili su dugometražni dokumentarni filmovi “Kosti u mikseru” redateljice Dijane Mlađenović, “Naći ću te” Justine Matov, a 400.000 kuna “Ljudi u mojoj kući” Tatjane Božić, “Godina prođe, dan nikako” Renate Lučić Wolfgang. Ukupno 390 000 kuna dodiljeno je za dva kratkometražna dokumentarna filma, a 1 400 000 kuna kupno za pet animiranih filmova.