Dokumentarni film Vez autorica Franke Štrkalj i Jelke Margarite Bogdanić donosi intiman portret gospođe Marije, obrtnice s tržnice Dolac, koja desetljećima izrađuje ručno vezenu odjeću.
Nakon više od dva desetljeća, međunarodni festival kratkometražnog filma u Velikom Taboru započinje novo poglavlje – s novim imenom, novom vizijom i fokusom na mlade autore. Kako doznajemo, Tabor New Frame Film, međunarodni festival kratkometražnog filma, posvećen je filmašima do 35 godina i donosi progresivan pogled na kratki film kao snažan autorski izraz. Dvodnevno festivalsko izdanje održat će se 4. i 5. srpnja u srednjovjekovnom dvorcu Veliki Tabor, smještenom nedaleko Desinića, u srcu Hrvatskog zagorja.
Prema izboru programskog direktora i selektora Dalibora Jakusa, publiku očekuje 49 kratkometražnih filmova svih rodova, raspoređenih u tri kategorije – međunarodno, hrvatsko i studentsko natjecanje. Filmovi dolaze iz čak 32 zemlje, a među njima su četiri svjetske, jedna međunarodna te 22 hrvatske premijere. Publika će imati priliku vidjeti naslove koji su prethodno prikazani na najvećim svjetskim festivalima, uključujući Cannes, Berlinale, Locarno, Animafest, Annecy.
‘‘U ovogodišnjoj selekciji posebno se ističe generacijska autentičnost – snažan, iskren i često vrlo osoban pogled mladih autora na svijet oko sebe. Filmovi se bave temama i pitanjima današnjice: identitet, samoprihvaćanje, tijelo i emocije, ali i međugeneracijski odnosi, sukobi, klimatska anksioznost te odnos prema nasilju, društvu i nasljeđu. Zajednički nazivnik ovih filmova je hrabrost – ne samo u odabiru tema, već i u filmskom jeziku. Autori istražuju granice forme, eksperimentiraju, riskiraju i otvaraju prostor za nova filmska iskustva. Upravo zato vjerujemo da će publika osjetiti koliko su ovi filmovi relevantni, živi i duboko povezani s vremenom u kojem nastaju", izjavio je Dalibor Jakus.
Najbolji filmovi po ocjeni stručnog žirija bit će nagrađeni jedinstvenim trofejom festivala – Meluzina – inspiriranim ‘dvorepom sirenom‘, koja je bila i ostala iznimno popularan umjetnički motiv Tabora, a koja prema legendi i živi u dvorcu. Uz posebna priznanja za kreativne dosege, dodijelit će se i novčane nagrade za potporu daljnjem radu mladih autora.
Kako navode organizatori, "popratni program festivala uključuje filmske radionice za mlade ‘Kadar iz legende‘‘, u kojoj će sudionici istraživati kako napraviti i mobitelom snimiti moćnu priču – bez studija, bez skupe opreme, ali s puno mašte, te radionicu za odrasle Frame It Yourself: ‘Sjene dvorca – foto priča prošlosti‘ u kojoj je cilj ispričati suvremenu ili izmaštanu priču kroz niz fotografija snimljenih mobitelom, uz poseban fokus na vizualni storytelling. Na rasporedu su i dva panel razgovora – o utjecaju umjetne inteligencije u filmu, te drugi, o održivim zelenim inicijativama".
Otvorenje festivala je u petak, 4. srpnja 2025. u 20 sati uz nastup glazbenika Darka Rundeka.
t. Filmovi iz Hrvatskog natjecanja prikazat će se 4. srpnja u dvorani Kina Rustica s početkom u 17 sati.
Među igranim naslovima ističe se Ljeto iza nas redateljica Mije Bujan i Dorotee Ilečić Sever, u kojem se odmor dviju djevojaka neočekivano nakon nesreće pretvara u psihološki triler. Sličnim realizmom, ali u nježnijem tonu, odlikuje se i Grčke marelice Jana Krevatina, o tihoj povezanosti dvoje usamljenih ljudi tijekom ljetne noćne smjene na benzinskoj postaji. Film Nema problema Marijana Mlinara bavi se tinejdžerskim prijateljstvom i granicama povjerenja kroz priču o preprodaji tenisica u Zagrebu, dok dokumentarni film Vez autorica Franke Štrkalj i Jelke Margarite Bogdanić donosi intiman portret gospođe Marije, obrtnice s tržnice Dolac, koja desetljećima izrađuje ručno vezenu odjeću.
U području animacije izdvajaju se dvije forme: VŠMŠ Nele Gluhak, izuzetno kratka, ali efektna animacija o pokušaju drijemanja jedne mačke, te Leptir Sunčane Brkulj, hrvatsko-danska koprodukcija koja se kroz priču o zajednici vrtnih stvorenja bavi pitanjima ravnoteže i solidarnosti.
Eksperimentalni segment predstavlja film Lov na zmajice Marka Gutića Mižimakova, koji se inspirira znanstvenom fantastikom i queer poetikom Samuela Delanyja, spajajući strojno učenje, performans i pejzaž Dalmatinske zagore u snažno vizualno iskustvo.
Posebnu pažnju zaslužuje film Ombre Guliie Dussich, koji će na Taboru imati svoju svjetsku premijeru. Kroz mitološki nadahnutu vizualnu naraciju i simbolizam, film istražuje teme smrti, transformacije i identiteta u dijalogu s prirodom.
Domaći film zastupljen je s jednom manjinskom koprodukcijom (More među nama, r. Lun Sevnik) u Međunarodnom natjecanju, ali s čak deset u Studentskom natjecanju, odlikujući se radovima različitih žanrova. Plava lasica Luke Vukorepe, koji će imati svjetsku premijeru, igra se s konvencijama kriminalističkog žanra, prateći čistača mjesta zločina koji biva uvučen u posljednju – možda smrtonosnu – likvidaciju. U još jednoj svjetskoj premijeri, animirani film Šiške Dore Kvež kroz humornu i apsurdnu estetiku prikazuje borbu mlade djevojke s prištićem koji je vodi u nadrealni svijet kupaonice.
Vizualno snažna animacija Beštija redateljice Andree Miletić tematizira suočavanje s vlastitim strahovima i toksičnim roditeljskim odnosima. Sličnu tjelesno-emocionalnu napetost donosi Kičma Marte Margetić, minijatura o boli i iscrpljenosti kroz gestu.
Dokumentarni esej More tišine Sare Gurdulić koristi obiteljsku arhivu i zvukove svemira kako bi propitao granice između tišine i povijesnog zaborava. U filmu Komorebi Lucije Katarine Šešelj (u hrvatskoj premijeri), dvije djevojke obnavljaju prijateljstvo na seoskom poslijepodnevu, kroz niz suptilnih gesti i pogleda.
Crnohumorna drama Severinin pas Joze Schmucha donosi neočekivanu priču o krađi psa slavne pjevačice, što iznosi na površinu potisnute obiteljske istine. I tako još jedna Karle Jelić jedan je od najsnažnijih političkih filmova festivala: kroz ispovijest Vide Skerk, bivše studentice zagrebačke ADU, film progovara o seksualnom uznemiravanju i sustavnom zanemarivanju žrtava.
U ambicioznom filmu Mago Dominika Čička, koji evocira atmosferu povijesnog vesterna, pratimo mladića Ponču i njegovog magarca na putu kroz sjevernu Hrvatsku krajem 19. stoljeća. Na tom putovanju, jedan čin pomoći strancima pokreće niz događaja koji će mu izmijeniti život. Konačno, Špurijus Luke Eterovića oblikuje žanrovsku priču o mladiću koji vidi fragmente budućnosti i pokušava ih povezati prije nego što se dogodi tragedija.
Ovih 18 filmova potvrđuju da kratki hrvatski film ne prestaje propitivati, eksperimentirati i zanimati.
Komentari
0