Kabelska televizijska produkcijska tvrtka HBO najzaslužnija je za kreativnu revoluciju igrane televizije na prijelazu 20. u 21. stoljeće.
Od početka 90-ih, HBO-ove serije poput “Sopranos”, “Igre prijestolja”, “Žica”, “Deadwood” ili “Pravi detektiv” tematski su i poetički pomakle granice igranog TV programa. Pri tom je HBO iskoristio mijenu tehnološke platforme. Umjesto da se njihovi programi prilagođavaju najširem ukusu da bi na “starim” televizijama ušli u prime-time i privukli oglašivače, programi HBO-a ciljali su na nišnu publiku koje je bila pripravna platiti za sadržaj koji na klasičnim televizijama ne bi prošao, jer bi bio odveć radikalan ili jednostavno čudan.
Kad se pojavio i gdje god se pojavio, HBO je revolucionirao ideju TV serije. Uskoro ćemo saznati hoće li se takva revolucija dogoditi i u našem okruženju. Naime, HBO Adria - koja pokriva prostor bivše Jugoslavije - raspisala je prvi natječaj za originalnu televizijsku seriju lokalnih autora, i na nekom od lokalnih jezika. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prema komentarima u filmskoj zajednici, čini se da ima golem odjek. “Gotovo nema nikoga u filmskog zajednici s kim sam razgovarala, a da ne priprema nešto za HBO”, rekla je ovih dana jedna hrvatska scenaristica.
Jednostavan upitnik
Tijekom ZFF-a Zagreb su posjetila dvojica istaknutih urednika HBO-a, kako bi zainteresiranima u Hrvatskoj predstavili način rada i očekivanja HBO-a. Zagreb su posjetili izvršni producent dramskog razvoja HBO Europe Steve Matthews - producent “Obitelji Borgia” Neila Jordana - te Mađar Gabor Krigler, kreativni direktor budimpeštanskog ureda HBO, gdje se natječaj sličan ovom prvi put provodio 2014.
HBO Adria traži seriju prema originalnom materijalu koja se odvija u sadašnjici. U igri je svaki TV format osim TV filma - od mini serije s minimalno četiri epizode do kontinuiranog serijala. Natječaj je do te mjere jednostavan da se doima gotovo amaterski. Biografski upitnik sastoji se od samo nekoliko rubrika, ne traži se prethodno iskustvo, a od pisaca se izrijekom zahtijeva da ne šalju nikakve treatmente, razrade likova, sinopsise daljnjih epizoda, niti autorske koncepcije. Dužni su poslati samo scenarij prve epizode u trajanju od 30 ili 60 minuta. “Naravno da se podrazumijeva da pisac mora imati ideju kamo bi sve to vodilo”, objasnio je u Zagrebu Krigler, “ali, naše je iskustvo takvo da pisci iz srednje Europe obično nemaju iskustvo sa strukturiranjem TV serija. Ljudi često misle da imaju osam epizoda, a imaju zapravo četiri. To je dio u kojem uskačemo mi”. Matthews je dodao da na ovom natječaju “HBO manje traži scenarije, a više traži ideje, te pisce. Čak i ako ne odaberemo neki scenarij, može se dogoditi da nam se svidi nečiji scenaristički stil pa da ga zovemo da uđe u writer’s room (scenaristički tim) neke od budućih serija”.
Češki primjer
HBO je s proizvodnjom lokalnih serija u srednjoj/istočnoj Europi počeo prije desetak godina. Prvo su počeli tako što su u Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj prilagođavali postojeće formate (konkretno: jedne norveške i jedne australske) serije. U nekim slučajevima, remakeovi su zaživjeli više sezona od izvornika, a reakcije i gledanost su bili dobri. Na iskorak prema originalnom materijalu HBO-ovci su se prvi put odvažili u Češkoj. Uzeli su scenarij “Gorući grm” 26-godišnjeg Stepana Hulika koji je taj scenarij pisao kao studentski rad namijenjen za igrani film. Scenarij se bavio sudskim reperkusijama samospaljivanja Jana Palacha nakon sovjetske invazije 1968. Scenarij su ponudili poljskoj redateljici Agnieszki Holland koja je bila praški student, svjedokinja izvornih događaja, ali je imala i iskustvo rada u HBO-u kao dugogodišnja redateljica “Žice” i “Treme”. Mini serija je doživjela veliki uspjeh i potaknula HBO da naručuje više materijala od lokalnih profesionalaca.
U Mađarskoj, natječaj nalik ovom koji sada teče kod nas, dogodio se 2014., a odjek je očekivano bio golem. Krigler kaže da su dobili više od 450 scenarija koje je čitao cijeli tim urednika. Čitači su Krigleru selektirali 150 najboljih, potom je napravljena još jedna uža lista od 40-ak scenarija, a na kraju i najuža lista od 15, koji su prevedeni na engleski i poslani u HBO-ovo sjedište Europe u London. U ovom trenutku HBO u Budimpešti razvija šest serija, no neće sve doživjeti produkciju. HBO Adria - prema planovima - godišnje bi proizvodio jednu do dvije.
Modaliteti daljnjeg rada na seriji jako se razlikuju, ističe Matthews. U nekim slučajevima rad je više autorski, pisac TV seriju piše sam, i nalazi se na tjednim sastancima s kreativnim direktorom. Negdje bi HBO kreirao writer’s room u kojem bi se radilo zajednički. “Tko ne želi raditi kolektivno, moj mu je savjet: piši roman!” kaže Matthews, i dodaje da “očekuju od pisca da bude timski igrač, ali ne savitljiv”. Najbolja iskustva dosad imali su s relativno mladim piscima odgojenim na serijama nalik HBO-u.
Savjet piscima
Međutim, i Krigler i Matthews savjetuju lokalnim kreativnim snagama da ni slučajni ne kopiraju ono što vide da se na TV-u (ili na HBO-u) radi. “U doba kad smo u Mađarskoj radili natječaj, bio je vrhunac popularnosti skandinavskog noira”, kaže Krigler, “vjerujte mi, od 450 scenarija, njih je 200 počinjalo lešom odrubljene glave ili nestalom djevojčicom. To nije ono što mi želimo”. Matthews - pak - hrvatskih i regionalnim piscima savjetuje isto ono što su toliko puta čuli od profesora i u svojim filmskim školama. “Želimo čuti vaš glas. Pišite o onom što dobro poznate, i prema čemu imate emocije.”
HBO-ove serije u srednjoj su se Europi pojavile u nizu zemalja u kojima je (za razliku od Hrvatske) produkcija serija gotovo zamrla, ili se svodila samo na sapunice. Redovito bi se događalo - ističe - da bi se pojavom HBO trgnula i lokalna televizija. Počeli bi proizvoditi serije koje bi bile ambicioznije, provokativnije, politički paprenije. Hoćemo li takvom razvoju svjedočiti u našem okružju, saznat ćemo za 18 do 25 mjeseci. Toliko - naime - obično traje razvojni luk nekog projekta u laboratoriju HBO-a.