ZAGREB - Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) predstavio je danas rezultate svog dosadašnjeg, sedmogodišnjeg rada te, uoči priprema za novi nacionalni program audiovizualnog stvaralaštva, učinke dosadašnjeg koji je, rečeno je na prezentaciji u punoj dvorani Novinarskog doma, promijenio sliku hrvatske kinematografije, povećao broj snimljenih filmova, vratio publiku u digitalizirana kina diljem Hrvatske i potaknuo izvoz filmskih proizvoda.
Ponosan sam što HAVC uopće postoji, ne samo zato što prije četiri godine zaista nije bio u dobrom stanju, nego i zato što postoji unatoč organiziranoj ekipi koja ima nešto protiv toga da on postoji, rekao je ravnatelj te institucije Hrvoje Hribar. S obzirom da nema stvarnu političku zaštitu, jer je izvučen je iz sustava politike, niti stvarnu medijsku potporu jer su hrvatski mediji usmjereni na druge prioritete i imaju druge kriterije kojima ocjenjuju naš rad, držimo se jedinog što imamo, a to su rezultati, istaknuo je.
Hribar kaže kako ti rezultati nisu mistifikacija i šarene brojke, nego procesi koji se dogodili i promijenili industriju, a ostvarene su čak i neizvjesne i sanjarske inicijative kao što uvođenje poticaja za strane ekipe, "koje su se popele do 178 milijunskih realno uknjiženih zarada". S hrvatskim filmom nešto se dogodilo, a o tome svjedoče nagrade i svjetski festivali, nagrade, tamošnja prisutnost i zastupljenost domaćih filmova, a i jako puno europskog novca dolazi u hrvatski film, dodao je.
'Ludi eksperiment'
Po njegovim riječima, to je bilo moguće jer je 'ludi eksperiment' da se javno područje da na upravljanje struci prvo prihvatio ministar Božo Biškupić, a onda i ostali ministri, lijeve i desne stranke. Struka nije iznevjerila, uspjela je to izvesti artikulirano i drugačije od ostalih javnih nadleštva ili onih koji su izravno u rukama politike, što ne znači da nemam riječi hvale za državnu administraciju koja nas je podupirala i pratila, ocijenio je. Imamo dojam da s ovim što radimo nešto mijenjamo i osjećamo se vrlo kreativno radeći administrativan posao, zaključio je.
Dosadašnjih sedam godina predstavio je brojkama - u tom je razdoblju bilo 38 umjetničkih savjetnika, 46 članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća koji su donijeli odluku za 513 hrvatskih audiovizualnih djela, koja se odnose na 146 produkcijske tvrtke. U sklopu nacionalnog natječaja dodijeljeno je 288 potpora za razvoj audiovizualnih televizijskih i kinematografskih projekata, a donesene su i odluke o 979 projekta ostalih djelatnosti, festivala, radionica, restauracija te je bilo još pola tisuće potpora za putovanja filmskih profesionalanca.
HAVC nije samo cjelovečernji film kao što neki misle, donesene su odluke o 56 takvih filmova, od čega je samo šestero autora dvaput imalo cjelovečernji igrani film, a o čemu je odlučivalo deset savjetnika, a ne zatvoreni krug redatelja, naglasio je. Podsjetio je da je kroz sustav poticaja inozemnih produkcija u Hrvatskoj zarađeno 178 milijuna kuna, a 44 milijuna su isplaćena hrvatskim filmskim djelatnicima.
Na svaku uloženu kunu jedna do dvije nove
Financijsku ulogu audiovizualne industrije "kao nove male zvijezde na hrvatskom gospodarskom nebu" istaknuo je i Antun Bajo s Instituta za javne financije u Zagrebu, čije je istraživanje pokazalo da se na svaku uloženu kunu u tu djelatnost multipliciraju jedna do dvije nove kune. Audivozualna djelatnosti objedinjuje 358 tvrtki, zapošljava oko tisuću djelatnika i kreira oko 0,8 posto državnog proračuna, rekao je.
Filmski profesionalci podsjetili su i da je iz Eurimagesa, fonda Vijeća Europe za potporu kinematografiji i Kreativne Europe - Media, podprograma za razvoj europske industrije povučeno ukupno 6,5 milijuna eura, da je zasluga HAVC-a i u oživljavanju animirane i eksperimentalne scene, kao i za dokumentarni film, osobito u financiranju i pripremnim fazama kod razvoja scenarija i projekta.
Propada filmska baština
Redateljica i producentica Dana Budisavljević kao najveću promjenu istaknula je što i žene u Hrvatskoj sada imaju priliku snimati dugometražne filmove. Nekad se dvadeset godina čekalo na prvi film, kao u slučaju Vlatke Vorkapić - sada je to dvije ili tri godine, a među 22 filmska prvijenca čak ih je osam pripalo redateljicama, napomenula je.
Hrvoje Laurenta, predsjednik novoosnovane Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača, pohvalio je digitalizaciju 27 kinodvorana u 24 hrvatska grada koje bi inače propale i smatra da je to "jedan od najuspješnijih projekta tog tipa u cijelom svijetui koji može biti ogledni primjerak mnogim zemljama koje tako nešto tek planiraju".
Kako dosadašnji nacionalni program istječe s početkom nove godine, HAVC priprema novi. Hribar ističe da su ispunjeni svi zahtjevi starog programa, osim onog o obnovi filmske baštine i statusa Hrvatske kinoteke. "To nismo uspjeli jer od države i različitih institucija nismo dobili odgovor kome pripada hrvatska filmska baština. Ta baština propada, Hrvatska nema dovoljno sredstava da uloži u nadoknadu napravljene štete, a europski fondovi nisu spremni uložiti u anonimni predmet", zaključio je Hribar na kraju skoro dvosatne prezentacije.