HAVC-ov PLAN

Hollywood u Jastrebarskom: Dobiva li Hrvatska nakon Jadran filma novi filmski studio?

snimanje serije 'Igra prijestolja' u Dubrovniku 
 Tonci Plazibat/CROPIX
Putem sustava poticaja za strane produkcije koje snimaju u Hrvatskoj, država je dosad zaradila 1,1 milijardu kuna

Od uvođenja sustava poticaja za strane produkcije, projekta HAVC-a i Ministarstva kulture poznatog kao Filming in Croatia, u Hrvatskoj je od 2012. pa sve do lani država zaradila više od 1,1 milijardu kuna kad se gleda lokalna potrošnja. Godina prije korone, 2019., bila je rekordna jer je donijela državi čak 348 milijuna kuna. To su prihodi u koje su uračunate i plaće lokalnih radnika koji su sudjelovali u velikim filmskim projektima i serijama renomiranih kuća poput Netflixa i HBO-a, ali ona dodana vrijednost koju su nam donijele svjetske uspješnice taj iznos doslovno multiplicira.

Naime, prema istraživanju Instituta za javne financije, samo je svjetski megahit, serija “Igra prijestolja”, hrvatskom turizmu donio dvije-tri milijarde kuna. A to su konzervativne procjene!

Multiplicirana kuna

Svaka kuna koju je država uložila stvorila je 11,6 kuna gospodarskih učinaka, a direktno u državne i lokalne proračune vratila je 6,6 kuna poreza i doprinosa. Broj snimanja iz godine u godinu je rastao, jer su strani filmaši uočili koliko im je Hrvatska atraktivna zbog svoje prirodne ljepote i povijesnih znamenitosti, a i cijena rada je tu niža, ali, baš kao i u turizmu, stigli smo do točke u kojoj nije dovoljno ponuditi samo more i plažu. Postalo je kristalno jasno, ako mislimo i dalje dizati prihode, dovoditi sve više silno unosnih stranih produkcija, da moramo imati i moderni filmski studio.

Nekad slavni Jadran film, u kojem je u njegovo zlatno doba snimljeno 300-tinjak filmova, što domaćih, što stranih, pa i onaj oskarovski “Sofijin izbor”, već je godinama na rubu propasti, a i tehnički ne može zadovoljiti ono što danas zahtijevaju visokobudžetne produkcije. U sličnoj je situaciji i Avala film u susjednoj Srbiji, no poduzetnik Željko Mitrović prije nekoliko godina je izgradio komplekse velikih Pinkovih filmskih studija i počeo tako privlačiti strane projekte. I zemlje u našoj blizini poput Mađarske i Češke također ih imaju, baš kao i poticaje, što tim državama donosi golemu zaradu od filmske industrije.

image
BBC-jeva serija 'McMafia' snimala se na splitskim Bačvicama
Duje Klaric/CROPIX

No o potrebi Hrvatske da dobije svoj filmski studio godinama se tek samo raspravljalo, bez konkretnih planova. Spominjao je takvu ideju i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, no sve dosad bilo je to daleko od realizacije. No čini se da se stvari mijenjaju. Naime, na poprilično iznenađenje, ne samo zbog dugogodišnjeg maštanja, nego i zbog korone koja je usporila, pa čak u nekim slučajevima stopirala velike projekte u cijelom svijetu, prošli je tjedan ravnatelj HAVC-a Chris Marcich javnosti predstavio dvije studije o velikom potencijalu ulaganja u domaće i međunarodno filmsko stvaralaštvo. Prva je studija Instituta za javne financije o gospodarskim i fiskalnim učincima audiovizualne djelatnosti i državnim potporama i poticajima u Hrvatskoj, a druga o izvedivosti projekta novog studijskog kompleksa nezavisne agencije Olsberg•SPI koju je prezentirao Jonathan Olsberg, jedan od najistaknutijih europskih konzultanata za filmski sektor. Ono što je još više iznenadilo bile su Marcicheve konkretne najave - do konca godine s resornim ministarstvima trebala bi se dokraja kristalizirati situacija, potencijalni investitori postoje, studiji bi se trebali početi graditi u prvoj polovini 2021., a završiti krajem 2022., a investicija se procjenjuje na 60 do 80 milijuna eura.

Istraživanje

- Istraživanje je naručeno od Olsberga prije više od godinu dana, dakle prije nego što je svijet pogodila pandemija. Ideja je bila da se pokrenemo s dugogodišnje mrtve točke razmišljanja. Uvijek se komentiralo, čak i prije mog mandata u HAVC-u, kako bi lijepo bilo da Hrvatska ima filmski studio, ali uvijek je postojao taj ‘ali’... Odlučili smo se pokrenuti s mrtve točke i studija je prvi korak, ona je podloga za bilo koji daljnji rad. To nije zadnja studija koja će se raditi kad će ići konkretni projekt, ali ona ukazuje da imamo podloge za planiranje bolje budućnosti, da ima razloga za optimizam i da bi naš sektor trebao biti od strateškog značenja za Hrvatsku.

image
Chris Marcich
Damir Krajac/CROPIX

Znamo da će biti potražnje, svi pokazatelji su pozitivni. Ljudi u Hrvatsku rado dolaze raditi, a dolazili bi i više da imamo načina udovoljiti tu potražnju. I za naše filmaše bilo bi korisno imati studijski prostor u Hrvatskoj, umjesto da moraju ići van, posebno kad je u pitanju postprodukcija. Bilo je logike i ova studija je početak svega. Kada ova situacija s koronom završi, želimo biti spremni ponuditi nove mogućnosti za snimanje u Hrvatskoj - ističe Marcich, koji je inače gotovo 20 godina radio za MPA - Motion Picture Association, koji objedinjuje šest glavnih holivudskih filmskih studija: Paramount, Sony, Universal, Fox, Disney i Warner Brothers.

Što se tiče investitora, oni još nisu dokraja precizirani, no nisu u pitanju veliki američki studiji.

Nedostaje zanatlija

- U kontaktu sam već dulje vrijeme s jednim konzorcijem, uglavnom europskih ulagača, ali i hrvatskih, a koji imaju ozbiljne savjetnike koji su donedavno radili za veliki Pinewood Studios i pomogli im da se prošire diljem svijeta. To su eksperti koji surađuju s konzorcijem koji je zainteresiran za ovaj projekt. Vjerujem također da bi i neki naši veliki producenti mogli biti zainteresirani za tu investiciju, no sad je još rano govoriti. Nama je bilo bitno da i domaći filmaši imaju pristup tom studiju, što planiramo osigurati na način da država sudjeluje u projektu kroz zemljište koje bi dala za izgradnju studijskog kompleksa - objašnjava Marcich.

Ekipa Olsberga vođena tim HAVC-ovim naputcima tako je istražila moguće lokacije za izgradnju filmskog studija i detaljnije analizirala četiri - Veliku Goricu, Jastrebarsko, Bistru i Ekopark Kraš. Naravno, na kraju će investitor sam odabrati gdje želi graditi, a, prema studiji, najbolje je ocijenjeno Jastrebarsko.

image
snimanje filma 'Bliss' u kojem glumi Salma Hayek također se odvijalo u Hrvatskoj
Ante Cizmic/CROPIX

- Radi se o bivšoj vojarni koja je napuštena. To je državno vlasništvo koje ima infrastrukturu koja je potrebna, znači ceste, struju, vodu. Ima nekih prednosti i što se tiče lokacije, tu je blizina Zagrebu, blizina aerodroma, ima prostora za proširenje. U međuvremenu su se pojavile i druge potencijalne lokacije, ono bitno je da bi participacijom države u projektu (kroz zemljište ili nekim drugim modelom) našoj filmskoj proizvodnji bio osiguran pristup ne samo prostoru, nego i radnoj snazi, jer kad smo u punom pogonu, događa nam se manjak radne snage, a studio mora osigurati i njih - govori Marcich.

Naime, pored samih studijskih prostora, kao i onih za fazu postprodukcije, filmski bi studio, kako je to i uobičajeno, imao i brojne radionice, poput primjerice stolarske, koje bi bile na dispoziciji filmašima. No izučenog kadra za rad u filmskoj industriji u Hrvatskoj kronično nedostaje i gotovo da nema struke, zanata kojeg ima dovoljno. Fali nam i kamermana i stolara, šminkera, maskera..., a to su sve ljudi koje bi jedan ozbiljni filmski studio morao imati u svojoj ponudi. Zbog toga HAVC planira početkom iduće godine započeti s edukacijama i radionicama kako bi sve bilo spremno kad se projekt pusti u pogon.

I vanjski prostor

U Olsbergovoj studiji isplativosti preporučuje se izgradnja četiri do šest studija površine između 400 i 2800 četvornih metara.

- Objekt bi trebao sadržavati veliki vanjski prostor za snimanje na otvorenom, kao i potrebne popratne objekte koji će uključivati urede, atelijere, garderobni prostor i parking. Lokacija bi također trebala uključivati pogon za edukaciju namijenjen hrvatskim filmskim radnicima kako bi na taj način mogli razvijati i podići razinu svojih vještina. Taj edukacijski centar mogao bi sadržavati studio B kategorije, opremljen po nižem standardu od ostalih, koji bi mogao biti na raspolaganju manjim domaćim produkcijama po nižoj tarifi - navodi Olsberg.

- To je model kojim bismo hrvatskim produkcijama mogli osigurati korištenje studija, a drugi je da im se putem fiskalnih mjera daje potpora da se koriste tim kapacitetima, kao što primjerice dajemo potpore za njihovu proizvodnju - otkrio je Marcich na kraju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2021 11:14