POVRATAK U PEDESETE

Iza kulisa nove serije smještene u imaginarno selo u Zagori: Naši popularni glumci izgledaju potpuno neprepoznatljivo!

Jelena Perčin

 Tom Dubravec/Cropix
Svaki detalj, od scenografije do kostima, frizure i make upa morao je pomno i potpuno autentično dočarati duh vremena
Svaki detalj, od scenografije do kostima, frizure i make upa morao je pomno i potpuno autentično dočarati duh vremena

Na RTL-u uskoro kreće dramska serija ‘Divlje pčele‘. Smještena u imaginarno selo Vrilo u Zagori 50-ih godina prošlog stoljeća, uz slojevitu priču, sjajnu glumačku postavu i uigranu produkcijsku ekipu s iskustvom rada na holivudskim hitovima i stranim hit-serijama gledateljima nudi vizualno-scensku poslasticu, ponosno kažu s RTL-a.

U seriji koja prati sudbine tri sestre glume Sanja Vejnović, Alan Blažević, Amar Bukvić, Jasna Bilušić, Ana Marija Veselčić, Lidija Penić-Grgaš, Jelena Perčin, Lidija Kordić, Arija Rizvić, Antonio Agostini, Matija Kačan, Marija Jerneić... Kako kažu iz produkcije, svaki detalj - od scenografije, kostima, frizure i make upa, do najsitnije rekvizite - morao je pomno i potpuno autentično dočarati duh vremena 1950-ih godina.

Za taj vizualni aspekt zaslužni su sektori scenografije, kostima, make upa i frizura, a s art directorom, glavnim set dresserom i konzultantom produkcije, kostimografom i vlasuljarom te članovima make upa i frizure broji ukupno 24 člana, čiji se dio ekipe može pohvaliti angažmanima na najvećim holivudskim blockbusterima, kao što su ‘Wonder Woman‘, ‘Stjuardesa‘, ‘The Irishman‘, ‘Succession‘, ‘Ray Donovan‘, ‘Vuk s Wall Streeta‘, ‘Igre prijestolja‘, ‘Canary Black‘, ‘Star Wars‘. ‘Dobra žena‘, ‘Robin Hood‘...

image

Snimanje serije ‘Divlje pčele‘ u Obrovcu Sinjskom

Tom Dubravec/Cropix
image
Tom Dubravec/Cropix

Mjeseci istraživanja, pomno planiranje, prikupljanje inspiracije iz različitih izvora, od starih filmova, modnih časopisa do fotografija koje prikazuju stvarni život onog doba, kreativnost i vrhunsko znanje ovih profesionalaca rezultirali su time da će ‘Divlje pčele‘ gledatelje u potpunosti ‘teleportirati‘ u 50-e godine prošlog stoljeća, a popularni glumci u scenama stilski izgledaju potpuno neprepoznatljivo, ističu s RTL-a.

- Bitno je znati tko su bile ikone stila iz tog doba, razumjeti društveni i povijesni kontekst te ulogu žene u društvu jer moda nije samo odjeća i make up, već odraz vremena u kojem je nastala - ističe Helena Šepl, voditeljica Odjela šminke i frizure, otkrivajući značajke stila 50-ih koje je njezin tim od desetak ljudi primijenio u transformaciji glumaca.

- Besprijekoran porculanski ten, mat puder i naglašene jagodice, guste, ali pažljivo oblikovane obrve, ženske frizure s puno raščešljanih kovrča ili velikih valova ili, pak, muške s s dubokim razdjeljkom na stranu, zalizane ili podignute sprijeda, te brkovi - ovo su samo neke značajke stila 50-ih godina. Izrada ženskih frizura na setu ponekad traje i do sat i pol vremena, a sve se odvija po sjajno uhodanom rasporedu - govori Helena Šepl, i dodaje:

- U šminku dolazimo već oko pet ili šest sati ujutro, kada započinjemo s pripremom glumaca i statista za prve scene oba ‘Unita‘ (dvije ekipe snimaju svaki dan). Prema planu snimanja, radim precizan raspored kad koji glumac ide na šminku, a kad na frizuru, kako bi sve bilo na vrijeme. Svatko mora biti gotov unutar vremena koje je za njega predodređeno jer smo gotovo uvijek posloženi točno na minutu zbog velikog broja glumaca i gustog rasporeda snimanja - objašnjava voditeljica Šminke, koja otkriva kako su nastajale vizualne transformacije stanovnika Vrila.

- Nakon pročitanog scenarija, za svaki pojedini lik napravila sam moodboard s fotografijama kako sam taj lik zamislila. Prije same transformacije, prilikom dolaska glumaca na probu, prijedlog šminke i frizure, prošli smo sa svakim glumcem zasebno. Moram reći da su se glumci transformacijama veselili gotovo koliko i ja! - ističe Helena Šepl.

U Heleninu timu na projektu sudjeluju i priznata Svetlana Gutić (bila angažirana, između ostalog, na ‘Star Warsima‘ i ‘Game of Thrones‘), čija je specijalnost izrada ‘period‘ perika.

Tu je i Sanja Milić, holivudska make up artistica, koja je dugi niz godina živjela u New Yorku i radila s najvećim imenima filma i televizije. Iza nje su deseci angažmana, poput onih na seriji ‘Succession‘ ili ‘Dobra žena‘ te blockbusterima poput ‘The Irishman‘, ‘John Wick‘, ‘Seks i grad‘. Na ‘Divljim pčelama‘ vodi tzv. kontinuitet, odnosno brine da izgled glumaca ostane dosljedan kroz sve kadrove i scene - čak i kad se scene snimaju izvan redoslijeda iz scenarija.

“Čitaju se epizode, razrađuju se i onda se za svaku scenu upisuje kakva je frizura i kakva je šminka", ističe Milić pa opisuje najvažnije značaje make upa 50-ih: "Prirodni look, nema sjaja, boje su prirodne, i usana, i rumenila i sjenila, a obrve su deblje", ispričala je Gutić.

Uz frizuru i šminku, za potpuni dojam potrebni su i autentični kostimi. Kad je o stilu 50-ih riječ, žensku modu utjelovila je silueta pješčanog sata, stil koji je naglašavao struk i obline. Žene su se ukrašavale biserima, rukavicama i strukturiranim torbicama, šalovima i trakama za glavu. Muškom modom dominirala je ‘clean-cut‘ dobro skrojena estetika. Odijela su postala strukturiranija, naglašavajući široka ramena, a tu su i fedora šeširi te tregeri...

- Priprema je krenula od trenutka kada je projekt potvrđen. Od prvih napisanih epizoda i karakterizacija likova je napravljen ‘moodboard‘, na temelju kojeg smo krenuli u izradu kostima - kaže kostimograf Branko Basletić, uz kojeg na projektu, uz njegovu asistenticu, radi još pet kostimerki.

Što se kostima tiče, razlike među likovima koji pripadaju različitim društvenim slojevima vide se najviše u materijalima, modnim dodacima koji su kod bogatijih likova izraženiji, ali i u doradi i patiniranju kostima siromašnijih kako bi dočarali iznošenost.

- Velika većina kostima je šivana specijalno po mjeri za naš glavni cast, pa se to nadopunjuje vintage komadima i modnim dodacima. Kostimi za prvih 25 epizoda šivali su se nešto dulje od dva mjeseca! Svaki lik ima svoj ‘ormar‘ iz kojeg se rade odjevne kombinacije. Najveći izazov možda je pronaći materijale koji su tada bili dosta drugačiji nego danas - kaže Basletić. q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. studeni 2025 12:07