Neobično ime Enoli Holmes odabrala je njezina majka koja voli jezične igre: Enola bi se trebalo čitati unatraške pa dobijemo „Alone“ što znači „sama“. Dok je još bila beba, majka je Enolu ljuljuškala u naručju i govorila joj: „Uvijek će ti biti dobro samoj, vidjet ćeš, Enola!“ Ta samoća upisana u ime provlači se kroz sva tri filma o Enoli Holmes: prvi je prikazan 2020. godine, drugi 2022., a treći je nedavno stigao na Netflix i već je neko vrijeme najgledaniji film po izboru hrvatskih gledatelja streaming platforme.
Enola Holmes, koju šarmantno u sva tri filma glumi Millie Bobby Brown, ujedno najjača karta ove zabavne franšize (jedna od osobitosti Enoline uloge jest da redovito ruši četvrti zid i direktno se, često duhovito, obraća gledateljima), sestra je slavnog detektiva Sherlocka Holmesa (Henry Cavill) i strogog najstarijeg brata Mycrofta Holmesa (Sam Claflin). Svima im je majka Eudoria Holmes (odlična Helena Bonham Carter), otkačeni matrijarh koja se za žensko pravo glasa bori bacajući improvizirane bombe. Uz nju, u sva tri filma briljira i Susan Wokoma kao njezina prijateljica Edith, sestra sufražetkinja koja žene potajno trenira borilačkim vještinama.
Nepostojeću sestru viktorijanskog detektiva izmislila je američka spisateljica Nancy Springer (1948.) koja je prvi roman o Enoli Holmes objavila 2006. godine, nakon čega je napisala još devet nastavaka (posljednji nije roman nego priča). Romane u Hrvatskoj od 2022. godine objavljuje nakladnička kuća Antipod i dosad je objavila šest knjiga, po originalnom redu objavljivanja.
Prvi film uglavnom prati prvu knjigu, „Enola Holmes: Slučaj nestalog markiza“: na svoj četrnaesti rođendan Enola otkrije da joj je majka nestala pa kreće na put u London u potrazi za njom. U knjizi se Enola igrom slučaja nađe umiješana u otmicu mladog markiza, u filmu mladi markiz Tewkesbury (Louis Partridge) nije otet nego je pobjegao od kuće, ali mu je svejedno na tragu ubojica. Od malih nogu feministički odgojena, Enola zaključi da je markiz nesposoban sam se obraniti pa privremeno obustavlja potragu za majkom i pomaže mu da otkrije tko ga progoni. Istodobno se ona sama skriva od snobovskog najstarijeg brata koji je želi upisati u školu za dame i što prije joj naći supruga.
U drugom filmu, emitiranom u rujnu 2022., jednostavno nazvanom „Enola Holmes 2“, scenarist filma Jack Thorne (najpoznatiji po scenariju za odličnu TV seriju „Njegova mračna građa“ prema romanima Philipa Pullmana) još se više udaljio od knjiškog predloška: umjesto priče o ljevorukoj dami dramatizirao je stvarni događaj iz srpnja 1888. godine kad su žene i malodobne djevojke zaposlene u tvornici šibica Bryant & May krenule u štrajk. Enola istražuje nestanak jedne od tih djevojaka, da bi na kraju razotkrila trovanje radnica fosforom. Mladi markiz Tewkesbury i dalje je u blizini, brata Mycrofta koji joj je bio skrbnik u međuvremenu se uspješno riješila, majka i dalje operira u ilegali, ali priskače u pomoć Enoli baš kad joj treba, a Sherlock je do te mjere impresioniran njezinim detektivskim vještinama da joj ponudi da zajedno rade. Zbog odlične priče drugi je film dobio najbolje kritike, a u njemu prvi put susrećemo i podjednako slavnog Sherlockova antagonista – zlikovca Moriartyja, koji je u ovoj adaptaciji promijenio spol i postao Mira Troy (Sharon Duncan-Brewster).
Treći film više nema nikakve veze s predloškom: Enolu Holmes zatječemo na Malti, pred vjenčanje s Tewkesburyjem, kad joj doktor Watson (Himesh Patel) donosi vijest da je Sherlock nestao. Ubrzo nestaje i majka njezina odabranika, a u loše postavljenoj priči scenarist Thorne nam praktički odmah otkriva da je za otmicu i brata i mladoženjine majke kriva Moriarty. Priču uspijeva nekako skrpati do kraja, recimo da joj je pozitivna strana kritika kolonijalizma (iako je tema površno obrađena), no nema ni traga punokrvnom detektivskom slučaju kakvim su se Enola i Sherlock bavili u drugom filmu. Zaplet trećeg dijela je uglavnom romantična limunada, iako treba reći da je kemija između Millie Bobby Brown i Louisa Partridgea uvjerljiva i dobro funkcioniraju kao filmski par.
Vjerojatno najzanimljiviji detalj u vezi filmske franšize je tužba Zaklade Conana Doylea protiv Netflixa 2020. godine. Zaklada, koja je i sama angažirala dječju spisateljicu Ali Standish da napiše – pod strogom paskom, naravno – seriju mlakih i pomalo dosadnih romana o mladom Arthuru Conanu Doyleu, tvrdila je da je Netflix prekršio autorska prava jer je Sherlocka Holmesa prikazao kao osobu koja pokazuje emocije u bliskim odnosima. U tužbi su naveli da taj aspekt lika ne spada u javnu domenu jer je Sherlock prikazan kao emocionalan tek u pričama objavljenima između 1923. i 1927. godine, a autorska prava za te priče još nisu bila istekla prema zakonima SAD-a. Netflixovi odvjetnici podnijeli su 30. listopada 2020. zahtjev za odbacivanje tužbe, navodeći da Zaklada neopravdano pokušava spriječiti poštenu uporabu likova koji su „nedvojbeno u javnoj domeni”. Tužba je 18. prosinca 2020. odbačena dogovorom svih strana u postupku. Srećom, 2023. godine i posljednje priče o Sherlocku Holmesu prešle su u javnu domenu pa Sherlock otada smije biti emocionalan kad i koliko želi.
Hoće li biti i četvrtog filma o Enoli? Netflix zasad nije potvrdio snimanje novih nastavaka, no gledanost mu ne ide u korist: kad se usporedi broj gledatelja sva tri filma u prvom tjednu emitiranja, treća Enola bilježi pad od gotovo 60 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....