Jesu li Josip Broz Tito i Franjo Tuđman ikad igrali ping pong? Tko zna, međutim, prošle nedjelje u drugoj epizodi emisije "Kolaži o laži" lijepo smo ih vidjeli kako uživaju u tom sportu. Istina, bio je to finalni snimak nastao nakon sati priprema, odabira posebnih glumaca i korištenja specijalnih efekata. Nije poanta u tome jesu li ili nisu igrali jedan s drugim, bitno je da smo prisustvovali nastajanju lažne snimke i da bi se na taj način bilo koga moglo spojiti.
Nisu potrebni trikovi, dovoljna je i ideja. U trećoj epizodi "Dokumentarni film" koju ćemo vidjeti naredne nedjelje podsjetit će nas na jedan pravi "lažnjak", koji je u kinima skupio pet tisuća gledatelja, na slovenski film "Houston, imamo problem!" iz 2016., u kojem se tvrdilo da je Tito ubrao golem novac od američke vlade, kojoj je prodao jugoslavenski svemirski program. Redatelj i scenarist Žiga Virc spretno je kolažirao dokumentarne snimke, pronašao svakojake podudarnosti, pa je onaj koji nije imao pojma o tom vremenu lako mogao povjerovati da je sve to istina.
Serija Nebojše Slijepčevića (znamo ga po nagrađivanom filmu "Srbenka") i Judite Gamulin bavi se upravo time: kako je malo potrebno da se laž zakamuflira u istinu. Dovoljno je da se na televiziji netko predstavi kao liječnik, da ga tako i potpišu, i malo tko će posumnjati da tu nešto nije u redu. Uostalom, na tom principu su se nekad zasnivali i kvizovi, pokazali bi vam tri tipa i vi biste morali pogoditi tko laže a tko govori istinu: štos je bio u tome da je onaj koji je djelovao najmanje uvjerljivo obično bio onaj pravi. Tako će vam se u toj trećoj epizodi gotovo sve pokazati kao iluzija, pa čak i natpisi na zgradama.
Priča o teglama meda
Do kraja serije, nakon ove, preostale su još samo tri epizode. Četvrta se bavi primjerenom temom "Oglašavanje", u kojoj valjda ima najviše prevara nego u bilo kojem drugom poslu. Morate hodati tankom linijom da biste objasnili kako je vaš proizvod najkvalitetniji na tržištu, ne smijete to naglasiti izravno, jer to nije etički a mogli bi vas i tužiti, nego to morate napraviti nekako posredno. Valjda ste gledali seriju "Momci s Madisona" i znate u čemu je stvar. Tako su se stručnjaci iz poznate tvrtke McCann Erickson dohvatili obiteljskog pčelarskog gospodarstva Grgić i sugerirali im novi dizajn njihovih tegli s medom.
Nije da je onim starima nešto falilo, ali svaki proizvođač zna da povremeno treba nešto promijeniti kako promet ne bi stagnirao. I sama Kata Grgić iz Vinkovaca priznala je da je prvotni imidž svojih omiljenih tegli smislila pomalo amaterski, sad bi rado prihvatila ponudu profesionalaca. I opet je uslijedilo kušanje raznih vrsta meda, s rezultatom koji neće osobito iznenaditi gledatelje koji su vidjeli prethodne epizode. Uzgred, Grgići i dalje koriste ista vizualna rješenja. Ide im dobro, i zašto bi nešto mijenjali, mogli bi izgubiti mušterije koji ih prepoznaju po njihovim etiketama. Posebno je efektan prilog iz Velike Britanije, no njega morate vidjeti da biste u to povjerovali.
Peta epizoda bavi se omiljenom temom kada su u pitanju istina i laž - teorijama zavjere. Gosti su filmski redatelj i scenarist Predrag Ličina (njegova fantastična komedija "Posljednji Srbin u Hrvatskoj" jako je dobro prošla u našim kinima, a izazvala je zanimanje i u čitavoj regiji) te dr. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih nauka. Prvo su morali odgovoriti na pitanje drži li UDBA još uvijek sve konce u hrvatskoj politici i nije li joj sjedište u sada već napuštenom Vjesnikovom neboderu?
Obojica su malo analizirali, a malo potpirivali tu teoriju zavjere. Vjesnikov neboder posebno je na meti znatiželjnika (ima za to nekoliko razloga, no o tome više kad pogledate seriju), radijacija je tamo osobito visoka, za to postoje određena objašnjenja, ali ona ne moraju biti svima uvjerljiva. Doznat ćete što su internetski trolovi i još koješta drugog.
Virtualni identiteti
Naposljetku, posljednja šesta epizoda zove se "virtualni identiteti", u njoj raspravljaju 17-18 godišnjaci, međutim, i gledatelji starije dobi doznat će štošta što njihova djeca već odavno znaju. Influencerica Ella Dvornik otkrit će kako je uspjela stvoriti najstariji par na Instagramu, a jedan od sugovornika u diskusiji vrlo će se efektno pretvoriti u "drag queen".
Nejasno je jedino zašto su autori (producentica i autorica koncepta je Rea Rajčić) ponudili seriju HRT-u, koji ju je ubacio u rani poslijepodnevni program, umjesto emisije "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića, namijenjene nešto drukčijoj vrsti publike. Negdje drugdje "Kolaži o laži" mogli su ispasti puno provokativnije, a osim toga bilo bi bolje da epizode ne traju duže od 30 minuta. Zato se povremeno doimaju pretrpano, što je šteta, jer je jezgra ustvari odlična.