GLEDALI SMO ‘KOLAŽE O LAŽI‘

Jesu li doista Tito i Tuđman igrali ping pong? Drži li UDBA još uvijek sve konce u hrvatskoj politici?

Serija se bavi time kako je malo potrebno da se laž zakamuflira u istinu: nisu za to nužni čak ni trikovi

Jesu li Josip Broz Tito i Franjo Tuđman ikad igrali ping pong? Tko zna, međutim, prošle nedjelje u drugoj epizodi emisije "Kolaži o laži" lijepo smo ih vidjeli kako uživaju u tom sportu. Istina, bio je to finalni snimak nastao nakon sati priprema, odabira posebnih glumaca i korištenja specijalnih efekata. Nije poanta u tome jesu li ili nisu igrali jedan s drugim, bitno je da smo prisustvovali nastajanju lažne snimke i da bi se na taj način bilo koga moglo spojiti.

Nisu potrebni trikovi, dovoljna je i ideja. U trećoj epizodi "Dokumentarni film" koju ćemo vidjeti naredne nedjelje podsjetit će nas na jedan pravi "lažnjak", koji je u kinima skupio pet tisuća gledatelja, na slovenski film "Houston, imamo problem!" iz 2016., u kojem se tvrdilo da je Tito ubrao golem novac od američke vlade, kojoj je prodao jugoslavenski svemirski program. Redatelj i scenarist Žiga Virc spretno je kolažirao dokumentarne snimke, pronašao svakojake podudarnosti, pa je onaj koji nije imao pojma o tom vremenu lako mogao povjerovati da je sve to istina.

Serija Nebojše Slijepčevića (znamo ga po nagrađivanom filmu "Srbenka") i Judite Gamulin bavi se upravo time: kako je malo potrebno da se laž zakamuflira u istinu. Dovoljno je da se na televiziji netko predstavi kao liječnik, da ga tako i potpišu, i malo tko će posumnjati da tu nešto nije u redu. Uostalom, na tom principu su se nekad zasnivali i kvizovi, pokazali bi vam tri tipa i vi biste morali pogoditi tko laže a tko govori istinu: štos je bio u tome da je onaj koji je djelovao najmanje uvjerljivo obično bio onaj pravi. Tako će vam se u toj trećoj epizodi gotovo sve pokazati kao iluzija, pa čak i natpisi na zgradama.

Priča o teglama meda

Do kraja serije, nakon ove, preostale su još samo tri epizode. Četvrta se bavi primjerenom temom "Oglašavanje", u kojoj valjda ima najviše prevara nego u bilo kojem drugom poslu. Morate hodati tankom linijom da biste objasnili kako je vaš proizvod najkvalitetniji na tržištu, ne smijete to naglasiti izravno, jer to nije etički a mogli bi vas i tužiti, nego to morate napraviti nekako posredno. Valjda ste gledali seriju "Momci s Madisona" i znate u čemu je stvar. Tako su se stručnjaci iz poznate tvrtke McCann Erickson dohvatili obiteljskog pčelarskog gospodarstva Grgić i sugerirali im novi dizajn njihovih tegli s medom.

Nije da je onim starima nešto falilo, ali svaki proizvođač zna da povremeno treba nešto promijeniti kako promet ne bi stagnirao. I sama Kata Grgić iz Vinkovaca priznala je da je prvotni imidž svojih omiljenih tegli smislila pomalo amaterski, sad bi rado prihvatila ponudu profesionalaca. I opet je uslijedilo kušanje raznih vrsta meda, s rezultatom koji neće osobito iznenaditi gledatelje koji su vidjeli prethodne epizode. Uzgred, Grgići i dalje koriste ista vizualna rješenja. Ide im dobro, i zašto bi nešto mijenjali, mogli bi izgubiti mušterije koji ih prepoznaju po njihovim etiketama. Posebno je efektan prilog iz Velike Britanije, no njega morate vidjeti da biste u to povjerovali.

Peta epizoda bavi se omiljenom temom kada su u pitanju istina i laž - teorijama zavjere. Gosti su filmski redatelj i scenarist Predrag Ličina (njegova fantastična komedija "Posljednji Srbin u Hrvatskoj" jako je dobro prošla u našim kinima, a izazvala je zanimanje i u čitavoj regiji) te dr. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih nauka. Prvo su morali odgovoriti na pitanje drži li UDBA još uvijek sve konce u hrvatskoj politici i nije li joj sjedište u sada već napuštenom Vjesnikovom neboderu?

Obojica su malo analizirali, a malo potpirivali tu teoriju zavjere. Vjesnikov neboder posebno je na meti znatiželjnika (ima za to nekoliko razloga, no o tome više kad pogledate seriju), radijacija je tamo osobito visoka, za to postoje određena objašnjenja, ali ona ne moraju biti svima uvjerljiva. Doznat ćete što su internetski trolovi i još koješta drugog.

Virtualni identiteti

Naposljetku, posljednja šesta epizoda zove se "virtualni identiteti", u njoj raspravljaju 17-18 godišnjaci, međutim, i gledatelji starije dobi doznat će štošta što njihova djeca već odavno znaju. Influencerica Ella Dvornik otkrit će kako je uspjela stvoriti najstariji par na Instagramu, a jedan od sugovornika u diskusiji vrlo će se efektno pretvoriti u "drag queen".

Nejasno je jedino zašto su autori (producentica i autorica koncepta je Rea Rajčić) ponudili seriju HRT-u, koji ju je ubacio u rani poslijepodnevni program, umjesto emisije "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića, namijenjene nešto drukčijoj vrsti publike. Negdje drugdje "Kolaži o laži" mogli su ispasti puno provokativnije, a osim toga bilo bi bolje da epizode ne traju duže od 30 minuta. Zato se povremeno doimaju pretrpano, što je šteta, jer je jezgra ustvari odlična.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:58