CRTIĆI I KAZALIŠTE

Josip Bobi Marotti: Za njega nije bilo predaha, uvijek je bio zatrpan angažmanima. Piše NENAD POLIMAC

Jedan od svojih zvjezdanih trenutaka popularni glumac Josip Bobi Marotti doživio je 22. lipnja 2008. godine. Tada ga je, na Dan antifašističke borbe, HRT-ov voditelj Aleksandar Stanković pozvao u emisiju “Nedjeljom u 2”, jer mu je Bobi bio bogomdani gost, ne samo kao član nekadašnjeg Kazališta narodnog oslobođenja nego i kao dvostruki saborski zastupnik u SR Hrvatskoj. Emisija je bila urnebesno zabavna: Stankovićev gost nizao je anegdote za anegdotom od kojih je najnevjerojatnija (ali istinita) bila ona iz 1941. godine. Rođeni Mariborčanin (na svijet je došao 18. prosinca 1922.) i uvjereni ljevičar, Bobi se drznuo bacati antifašističke letke pod nos Adolfu Hitleru, koji je došao pozdraviti Slovence u njima novom okrilju - Trećem Reichu.

Zgodna seljanka

Poslije se morao skloniti u Zagreb (uživao je zaštitu Vladimira Nazora), gdje je odmah upisao glumačku školu, a unatoč tome što je htio navrat-nanos u partizane, “drugovi” su ga upozorili da prvo mora diplomirati, pa tek onda može “u šumu”. Tamo se našao 1943. i priključio spomenutom Kazalištu narodnog oslobođenja, zajedno s Perom Kvrgićem, Dragom Krčom, Mladenom Šermentom, Đokicom Milakovićem, no ni ta inicijacija nije prošla bez efektne zgode: Bobi se, naime, odmah počeo udvarati zgodnoj seljanki, za koju se ispostavilo da je Štefa Špiljak, kasnija supruga Mike Špiljka, jednog od najutjecajnijih hrvatskih političara u kasnijoj socijalističkoj Jugoslaviji.

Za finale je glumac sačuvao posebnu “cvebu”: pitao je predstavnike novog Hrvatskog sabora ima li kao zastupnik onog bivšeg Sabora pravo na privilegiranu mirovinu, no možete zamisliti kakav je odgovor dobio.

Kazalište, film, tv...

O Bobiju Marottiju svojedobno je vrlo nadahnuto pisao Zlatko Vitez, vođa glumačke družine Histrion. Prisjetio se da se krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća Bobi na prijemnom ispitu zagrebačke Akademije za kazališnu i filmsku umjetnost muvao oko tadašnjih glumačkih poletaraca i upozoravao ih da ne budu tako ukočeni. Svi drugi kazališni velikani ponašali su se kao spomenici, a Bobi je jedini bio normalan čovjek. S Dragom Krčom vodio je glumačku klasu prve godine, ali se ubrzo oprostio od toga posla jer je bio naprosto zatrpan angažmanima: igrao je u kazalištu, na filmu i televiziji te za njega gotovo nije bilo predaha.

Bivši parizani

Kakav je Josip Bobi Marotti bio glumac? Ponajprije, izvanredan komičar, koji je povremeno vrlo sugestivno znao pokazati tamnu stranu naizgled smiješnih likova. Nakon kaljenja u Kazalištu narodnog oslobođenja, prvo je igrao u Hrvatskog narodnom kazalištu u Rijeci, zatim je prešao u zagrebački HNK, no njegovo zlatno razdoblje počinje 1953., kada je s kolegama, od kojih su mnogi bili njegovi partizanski drugovi, osnovao Zagrebačko dramsko kazalište (kasnije Gavella). Među predstavama u kojima je briljirao izdvajaju se “Divlja patka”, “Kraljevo”, “Vučjak”, “Dundo Maroje”, “Revizor”, “Othello”, “Hamlet” i mnoge druge.

Gledali smo ga i u filmovima, no uglavnom u sporednim humorističnim ulogama, što ponekad nije završavalo baš bezazleno: zbog “nezgodne” primjedbe o profesorima koju izgovara njegov lik u “Tri Ane” Branka Bauera, film je nakratko bio zabranjen u Sarajevu. Bivši partizani često su ga upošljavali, ponajprije Šime Šimatović i Vatroslav Mimica: potonji mu je dao jednu od rijetkih glavnih uloga, u efektnoj minijaturi “Ženidba gospodina Marcipana”.

Iako je često nastupao i na radiju, ponajviše se proslavio ulogama na malom ekranu: šezdesetih godina drame Televizije Zagreb svojom aktualnošću zasjenjuju čak i filmove, a Bobi je u njima bio jedan od najviđenijih glumaca. Vrhunac mu je, svakako, uloga Illustrissimusa u vrlo uspješnoj seriji “U registraturi”, u kojoj je znao objediniti humorno i opako.

Sugestivan u crtićima

Ipak, kada bi se pitalo najmlađe, kruna Bobijeve karijere zasigurno su crtići. Da li bi “Obitelj Kremenko” bila tako popularna serija da Bobi nije posudio glas Fredu? Što bi bilo sa “Štrumfovima” da on nije bio tako sugestivan kao zločesti Gargamel? Pamtimo ga i po “Čudesnoj šumi”, a posljednji posao koji je obavio u studiju za sinkronizaciju crtića bio je u filmu “Sammy na putu oko svijeta”, koji je u kinima skupio skoro 50 tisuća posjetitelja. Suvremene humoristične serije također nisu mogle bez njega: igrao je u “Bitangama i princezama” te povremeno gostovao u “Našoj maloj klinici” i “Odmori se, zaslužio si”.

Zagrebački orkestar

Još prije nekoliko godina, dok je “Mocca” na samom početku Ilice bila omiljeno skupljalište Zagrepčana, mogli ste ga vidjeti kako sjedi ispred tog kafića na stolcu koji su donijeli specijalno za njega. Nije mu bilo lako, ali nije mogao bez društva.

Operirao je oba kuka, ostao je i bez lijeve noge, ali je Vitez bio fasciniran kako je Bobi nakon svake zdravstvene tegobe jedva čekao da dođe u Histrione na probu. Posljednja predstava u kojoj je nastupio bio je “Zagrebački orkestar” i to krajem prošle godine, kada mu je stanje već bilo teško. Umro je prošle noći u Zagrebu u 89. godini, a o njegovoj smrti izvijestila je glumačka družina Histrion za koju je bio toliko vezan. Teško je i pobrojiti po čemu je sve zadužio našu kulturu i naše društvo i to mu je najveća pohvala kao umjetniku i aktivistu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 06:48