Svečanom dodjelom nagrada Wild Dreamer "Dragan Rubeša" u zagrebačkom kinu Kinoteka jučer je završeno 18. Izdanje Subversive Film Festivala. Žiri je najboljim filmom u igranoj konkurenciji proglasio film gruzijskog redatelja Tato Kotetishvilija "Sveta struja". Kako je obrazloženo ovaj "film pomno izgrađen na ambivalenciji; pročišćenog stila i apsurda gruzijske stvarnosti, patrijarhalnog okvira i prekoračenja zadanih uloga, perzistira na ivici fikcionalnog i dokumentarnog, dokazujući još jednom da su rodovska ograničenja i definicije tek krnji pokušaj dohvaćanja fenomena, koji se proteže na opis naše kulturne i društvene stvarnosti".
Selektorica Dina Pokrajac napisala je sljedeće: "Nakon što tinejdžer Gonga i njegov transrodni rođak Bart na otpadu staroga metala pronađu kofer pun zahrđalih križeva, Bart dolazi na ideju da ih pretvori u neonska raspela i prodaje ih od vrata do vrata naivnim stanovnicima Tbilisija. Njihov križarski put kroz gradska predgrađa prerasta u potragu za prijateljskim susretima i ljubavnim peripetijama. Empatična crna komedija slavi život na margini i radosno prkosi autoritetima. Suvremeni Tbilisi kroz vodstvo dvojice nemuštih trgovačkih putnika (od kojih se jedan ne skida iz svoje The Misfits majice) razotkriva nam se u kaotičnoj raskoši svojih boja, ugođaja i tekstura dok ekscentrični, luckasti i simpatični likovi otkrivaju neobične i šarmantne svjetove predmeta i rituale, prigrljujući ali i transformirajući tradiciju. Scene apsurdnog meteža kroz vizualno upečatljive statične kadrove postaju parodični tabloi gruzijske povijesti i suvremenosti uz soundtrack koji predstavlja gruzijsku underground scenu. Žitelji Tbilisija na dnevnoj bazi pretresaju i redistribuiraju otpatke minulih vremena, pretvarajući smeće u blago i obrnuto. Religijska ortodoksija i dalje čini tradicionalni kostur njihovih života no u fokusu ovih šarolikih i prkosnih marginalaca jest opak biznis preživljavanja, svaki predmet potencijalni je izvor zarade – siromaštvo i kapitalizam pretvaraju svete simbole u robu lišavajući ih njihova religijskog značaja. Korodirani urbani krajolik postaje reciklažno igralište u kojem svatko može nanovo osmisliti svoju osobnost i profesiju, identiteti su fluidni a namjere meandriraju prema putokazu na kojem se stapaju sveto i profano, urbano i ruralno, individualističko i kolektivno. Iako kapitalistička pohlepa crpi dostojanstvo građana Tbilisija pretvarajući umijeće življenja u korumpiranu i ispraznu igrariju, na margini su svi jednaki i ne haje za binarne opreke i hijerarhije moći. Jer kako kaže Bart „Pobjeda i poraz dvije su strane iste kovanice".
Najboljim filmom u dokumentarnoj konkurenciji, stoji u priopćenju, proglašen je pak film norveške redateljice Monice Strømdahl "Flophouse America" koji pokazuje da je svijest o etičkim zastranjenjima moguće ugraditi u tijelo filma, ne bi li ih se osujetilo. "Okrajak surove stvarnosti, takozvanog najnaprednijeg i najbogatijeg društva, onog američkog, posljedice čije se ideologije individualizma očituju u raspadu zajednica i izostanku mehanizama potpore, unatoč traumatičnoj i necenzuriranoj temi, na emocionalnoj i intelektualnoj razini probija barijeru prema protagonistima. Čin snimanja ostaje zadnje sredstvo potpore i brige za najranjivije, odbačene i sustavno ignorirane". O najboljim filmovima odlučivao je tročlani žiri u sastavu Sanjin Pejković (Švedska), Patricia Pisters (Nizozemska) i Iva Rosandić (Hrvatska). Pobjednici su osvojili skulpture svjetski poznatog hrvatskog kipara Nikole Vudraga.
Zaključnim performansom londonskog dvojca Dubmorphology nazvanim "Dekodiranje kulturalnog otpora", u subotu je zaključen i višednevni simpozij "Doba sukoba/Slike emancipacije". Iako je dodjelom nagrada 18. SFF-a, i službeno završen filmski dio Subversive festivala, projekcije se nastavljaju i u nedjelju, i to uz 3. dio Hommagea libanonskoj pionirki Jocelyne Saab. U Dokukinu KIC od 18 sati bit će prikazani njezini dokumentarni filmovi "Bejrut, nikad više", "Bejrut, moj grad" i "Brod egzila". Nedjeljni program u Dokukinu nastavlja se u 20. 30 sati uz film Radu Judea i Christiana Ferencz-Flatza "Osam razglednica iz Utopije" sastavljenog isključivo od postsocijalističkih rumunjskih reklama, koji prikazuje stvarno stanje jedne države kroz njen fiktivni, komercijalni univerzum.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....