Je li biblija znanstvene fantastike napokon pronašla sebi ravnog? Najprodavaniji roman ovog žanra svih vremena priča je koja je postavila temelje za sukobe, spletke i avanture nekih od najpoznatijih filmova današnjice. Svoje je mjesto u svijetu filma pronašla kao izazov koji je bacio na koljena i najbolje među filmskim imenima. Izrazito kompleksna priča, od temelja novo kreirani svijet i rigorozan fokus na stvari koje ostaju neizgovorene. Samo su neke od odlika romana koje su čekale svoje vrijeme na ekranima s kojim će svaki čitatelj moći rezonirati. Denis Villeneuve, nagrađivani kanadski redatelj, u tome je uspio. Stvorio je vrhunsko iskustvo na velikim ekranima koje poštuje originalni narativ, ali se njime ne ograničava niti se u njemu gubi. Svaki će obožavatelj Dine znati to prepoznati, a oni koji to još nisu sjedit će u neizvjesnosti do zadnje minute.
Paul Atreides, mladi je prijestolonasljednik kuće Atreides, jedne od Velikih kuća koje zajedno s carem upravljaju Galaktičkim Padishah carstvom. Zbog straha i ljubomore od njihove rastuće moći, car šalje kuću Atreides na planet Arrakis, pješčani planet s najgorim uvjetima života u carstvu, kao dio veće političke spletke. Iako zastrašujuć za život izvan zidina grada, Arrakis je izvor najvrjednije sirovine u poznatim galaksijama – začina. Začin omogućava intergalaktička putovanja i zato svakome tko ga posjeduje donosi neizmjerno bogatstvo. Paula upoznajemo kao darovitog tinejdžera koji se suočava sa svojom dužnosti preuzimanja prijestolja jednoga dana i proročanstvom o odabraniku koji će donijeti mir u svemiru. Dolaskom na Arrakis Paul ne pretpostavlja veliku opasnost u kojoj se njegova obitelj nalazi, već istražuje vlastiti put do ostvarenja – je li on možda 'odabranik'.
Bitke poput onih u Troji, eskapade letjelicama baš kao u Ratovima zvijezda i politički odnosi koje poznajemo samo u Igrama prijestolja. Villeneuve je uzeo najbolje od najboljih i ovim elementima stvarao dinamiku oko temeljnih događaja. No neka ove usporedbe ne zavaraju nikoga. Dina je toliko drugačija od klasičnih filmova, posebno znanih znanstveno fantastičnih imena, da bi bio grijeh uopće je s njima uspoređivati. Ovaj 150-minutni spektakl ne vrti se oko jednog velikog sukoba dobrih i loših junaka, nego unutarnjeg sukoba Paula. Vrhunac filma nije pobjeda omiljenih likova nad zlikovcima, već trenutak kad Paul prihvati sebe i svoju sudbinu.
Vanjski kontrasti i unutarnji sukobi upravo su srž priče o pješčanoj planeti i njezinom odabraniku. Sa svakom novom spoznajom o svijetu otvara se novo pitanje. Paul bi trebao naslijediti svog oca usprkos vlastitim željama, no očekuje ga proročanstvo s još većom odgovornosti i manje izbora. Za njegovu dobrobit cijelo vrijeme brine njegova majka Jessica, no čak i otac preispituje njezinu odanost sinu i religijskom odredu iz kojeg je došla. Kuća Atreides koja počiva na održavanju svoje riječi i moralnoj pravednosti gubi se u svijetu bezakonja i tiranije.
Villeneuve ne samo da je otpočetka inzistirao na podjeli romana na dva filma, već je prioritizirao temeljne poruke i odnose u priči ne oduzimajući pritom od narativa. I time je svima učinio veliku uslugu jer, oni koji su pratili znat će, prijašnji pokušaji Davida Lyncha i nikada ostvarena vizija Alejandra Jodorowskog oboje su bili preveliki zalogaji. I upravo je ta transparentnost i 'jasna kao dan' činjenica da je riječ tek o prvom dijelu, o samome početku koji postavlja temelje, najveća vrijednost ovog filma. Villeneuve nije pokušao napraviti spektakularni zaplet tamo gdje ne postoji, već je sve resurse usmjerio u kvalitetu same filmske izvedbe. Tu je neupitna i uloga glazbe Hansa Zimmera koja ni u jednom trenutku ne dopušta da zaboravimo da smo na početku jednog predivnog ali opasnog putovanja. Zimmerove skladbe za Dinu neki nazivaju i 'retro-future' glazbenom inovacijom, no prema riječima samog skladatelja radi se o ostvarenju 40-godišnjeg osmišljavanja glazbe za omiljeni roman iz djetinjstva.
Trilogija Dina svoju je priču započela u trenutku moderne povijesti kada je svijet preispitivao u kakvom društvu želimo živjeti. Ove jeseni na filmske ekrane dolazi u trenutku kada se ponovo pitamo isto pitanje i preispitujemo vlastite prioritete. Iako prikazan kao osam tisuća godina dalek u budućnosti, svijet Dine mogao bi postojati danas, a mogao bi počivati i u dalekoj prošlosti. Neki će se fanovi zasigurno složiti da ljepota Dine upravo počiva u tome što se ne opravdava, ne svrstava i ne ograničava našom znanošću. Međutim, sva moralna pitanja koja postavlja jednako su aktualna danas kao i šezdesetih godina kada je Frank Hubert neočekivano teško pronašao izdavača za svoje remek djelo.
Film Dina od danas možete pogledati u svim CineStar kinima.