"2001: Odiseja u svemiru", epski film koji je iz temelja promijenio znanstvenu fantastiku, već 50 godina fascinira filmoljupce i znanstvenike, a u nedjelju je na filmskom festivalu u Cannesu svečano projicirana obnovljena 70 milimetarska vrpca originala tog remeka djela Stanleyja Kubricka.
Monolit koji još nije otkrio sve svoje tajne, svemirski brod koji krstari orbitom uz zvuke "Na lijepom, plavom Dunavu"... Daleko od letećih tanjura i svemiraca, Kubrick je revolucionirao žanr znanstvene fantastike sinhronizirajući sliku i zvuk kao nitko prije njega, u filmu u kojem su dijalozi i akcija u posve drugom planu.
"Ako shvatite '2001', to znači da nismo uspjeli", rekao je svojedobno autor Arthur C. Clarke, koscenarist filma.
"Još uvijek ne znamo jesmo li sami u svemiru ili negdje postoji inteligentni izvanzemaljski život. Baveći se tim pitanjima, film nam se obraća danas kao što je to činio 1968.", kaže Nils Daniel Peiler, jedan od kustosa izložbe posvećene "Odiseji" u Muzeju filma u Frankfurtu koja traje do 23. rujna.
Bio je to najskuplji znanstveno-fantastični film svoga vremena s produkcijom od deset milijuna dolara, a snimanje i montiranje trajalo je tri godine.
Christopher Nolan s kćerkom Stanleyja Kubrica Kathrinom, Janom Harlanom i Keirom Dulleom u Cannesu 12. svibnja 2018.
Bez "2001" vjerojatno ne bi bilo "Ratova zvijezda" i "Bliskih susreta treće vrste". "Film me je opčinio, tada su znanstvenu fantastiku počeli shvaćati ozbiljno", rekao je redatelj George Lucas u dokumentarcu "Standing on the shoulders of Kubrick" iz 2007.
U smislu specijalnih efekata, to je "vrh vrhova", kaže autor intergalaktičke sage.
U Cannesu je o svome doživljaju Kubrickova remek djela govorio i Britanac Christopher Nolan, redatelj "Inceptiona", "Interstellara" i "Dunkirka".
"Odiseja" je nadahnula niz reklama i klipova, osobito parodije na HAL 9000, inteligentni kompjutor koji želi ovladati ljudima.
Za brojne obožavatelje radi se o nezaboravnom putovanju kroz prostor i vrijeme. Gledanje filma na velikom platnu jedinstveno je iskustvo, kaže američki filmski kritičar Roger Ebert. "Da bi film uspio, mora potpuno obuzeti gledatelje".
Slavna scena svemirskog broda koji se okreće u orbiti "jedan je od onih rijetkih trenutaka kada doista povjerujete kako vas filmovi mogu odvesti u neku drugu dimenziju", ističe Ebert.
Za redatelja Gaspara Noéa ("Enter the void", "Love"), još jednog kreatora intenzivnih kino iskustava koji je film otkrio u šestoj godini života, "2001" je ni manje ni više nego "najbolje putovanje pod utjecajem 'kino LSD-a'".
Kubrickov film vole i ovisnici o drogi, koji su ga znali gledati i po nekoliko puta radi hipnotičkih scena, posebno one kada astronaut David Bowman prolazi Stargate, "iza beskonačnog".
Poput kakvog vizionara, film sadrži dotad neviđene snimke Mjeseca i Zemlje. Prikazan je, naime, u travnju 1968., nekoliko mjeseci prije misije Apollo 8 i posebno Apollo 11 u kojoj je čovjek prvi put prošetao Mjesecom.
'2001: Odiseja u svemiru'
Da bi stvorio sa znanstvenog stajališta vjerodostojan svemir, Kubrick je surađivao s NASA-om i brojnim tvrtkama poput IBM-a, American Expressa i Nikona.
Njegove inovacije aktualnije su danas nego ikada prije, kaže Nils Daniel Peiler. "Naši videopozivi preko Skypea, beskontaktno plaćanje, međunarodna svemirska postaja... sve je to Kubrick stvorio puno prije".
"Dr. Floyd u 'Odiseji' videopozive plaća kreditnom karticom. Umjetna inteligencija se u današnje vrijeme ubrzano razvija, a identifikacija glasom već je postala dio naše svakodnevice", dodao je.
Znanstvena zajednica filmu je već odala počast 1970. kada je zapovjedni modul Apolla 13 nazvala "Odiseja".
'2001: Odiseja u svemiru'