U nedjelju je umro redatelj i scenarist Robert Benton, imao je 92 godine, i slovio kao jedno od najvažnijih imena Novog Hollywooda. Dovoljno je spomenuti da je sa svojim suradnikom i bliskim prijateljem Davidom Newmanom uzaludno nudio scenarij za "Bonnie i Clyde", koji su velike kompanije uporno odbijale zbog problematičnih likova i suviše nasilja, no kad se za projekt zainteresirao Warren Beatty i odmah pristao glumiti Clydea, pa čak i figurirati kao producent, sve je postalo jednostavnije. Nagovorili su Arthura Penna da režira film, otkrili su novu glumicu Faye Dunaway i povjerili prvu ozbiljnu šansu mladom Geneu Hackmanu, tako da je to postala krimi drama koja je uzbudila Ameriku, a kasnije i svijet. "Bonnie i Clyde" (1967) nominiran je za deset Oscara, no dobili su ga samo Estelle Parsons za sporednu ulogu i direktor fotografije Burnett Guffey, međutim, Benton i Newman otad više nisu morali moljakati da im scenariji dobiju "zeleno svjetlo". Cinični vestern "Bio jednom jedan nitkov" (1970) režirao im je Joseph L. Mankiewicz s Henryjem Fondom i Kirkom Douglasom u glavnim ulogama, filmom "Što te tata pušta samu" (1972) Petera Bogdanovicha s Ryanom O‘Nealom i Barbrom Streisand oživjeli su pomalo zaboravljeni žanr "screwball komedije", a bili su i u scenarističkom timu koji je doradio "Supermana" (1978) Richarda Donnera, prvi holivudski blockbuster o superjunacima.
Benton i Newman upoznali su se krajem pedesetih u magazinu Esquire, Benton je tamo bio dizajner, a Newman urednik, no raskinuli su angažman 1964. kako bi se okušali kao scenaristi. Pritom je Benton imao i druge planove, želio se okušati kao redatelj i to napravio 1972. s neobičnim vesternom "Loša družina", glavnu ulogu igrao je Jeff Bridges, recenzije su bilo uglavnom blagonaklone, no gledatelji su ignorirali film. Naredni film je režirao tek 1977., bio je to humorni krimić "Mačka je vidjela ubojicu" (izvorni naslov je "The Late Show") s Artom Carneyjem i Lily Tomlin, producirao ga je Robert Altman, i u odnosu na "Lošu družinu" bio je to umjereni uspjeh. No tek kad je François Truffaut odustao od obiteljske drame "Kramer protiv Kramera" (1979) i projekt je povjeren Bentonu, Hollywood ga je počeo uzimati ozbiljno. Film je naime nagrađen Oscarom za najbolje ostvarenje, Benton je dobio još dva "kipića" za režiju i scenarij, a nagrađeni su i njegovi glavni glumci Dustin Hoffman i Meryl Streep. Naredno ostvarenje bio mu je triler "U tišini noći" (1982), po Newmanovoj priči, s Royom Scheiderom i Meryl Streep, no Bentonu očito nije odgovarala takva vrsta žanrovskih ostvarenja. Naprotiv, kad je posegnuo u vlastitu autobiografiju, u djetinjstvo provedeno u Teksasu, nastao je jedan od njegovih najboljih filmova "Mjesta u srcu" (1984), za koji je nagrađen Oscarom za scenarij, a nagradu je dobila i glavna glumica Sally Field.
Kasnije mu je filmografija izrazito neujednačena, a u njoj se izdvaja humorna drama "Ničija budala" (1994) s Paulom Newmanom koji je nominiran za Oscara za tu ulogu, a i sam Benton zaradio je još jednu nominaciju. Bio je to ujedno i posljednji film u kojem je nastupila kultna holivudska i brodvejska glumica Jessica Tandy.
U Berlinu je na tamošnjem festivalu dobio Srebrenog medvjeda za režiju filma "Mjesta u srcu", a Udruženje američkih scenarista ovjenčalo ga je 2007. nagradom Laurel za cjelokupni scenaristički rad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....