Društvo hrvatskih filmskih redatelja pokrenulo je kampanju “Meni se to gleda, HRT ne da” nakon što je javna radiotelevizija odbila otkupiti, a time i emitirati čak 34 hrvatska filma koja su im ponuđena na javnom natječaju.
Radi se u pravilu o dokumentarnim filmovima te, kako doznajemo, o jednom kratkom igranom, no o svim naslovima u DHFR-u ne žele izlaziti u javnost jer HRT još nije javno obznanio koji su projekti na natječaju prošli, a koji ne.
Rezultati
Riječ je o prvom ovogodišnjem javnom pozivu HRT-a koji je trajao od 15. ožujka do 15. travnja za nabavu programa od neovisnih proizvođača, a odnosi se na proizvodnju dokumentarnih ili dokumentarno-igranih filmova i serijala ili na koprodukciju s HRT-om te na otkup prava emitiranja (licencu). U međuvremenu su na HRT-u raspisali i drugi javni poziv za druge kategorije vanjske produkcije koji je također završio, no nisu obznanjeni rezultati s objašnjenjem da prvo moraju s ponuđačima koji su prošli potpisati ugovore.
U međuvremenu su autori koji nisu prošli dobili odbijenice, a kako je riječ o 34 hrvatska filma prikazana na sveukupno 353 nacionalna i međunarodna festivala, s osvojenih 86 nagrada, odlučili su pokrenuti kampanju uz tvrdnje kako HRT zanemaruje svoje zakonske obveze. Ukratko, u DHFR-u tvrde kako “čak ni najviše državno odličje hrvatskom filmu nije garancija emitiranja na javnom servisu, da HRT godinama i bez sankcija ne poštuje zakonski propisane kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela te se pitaju hoće li HRT konačno početi poštivati zakone i Ugovor s Vladom RH?”. Pobrojali su i članke Zakona o HRT-u koje su na Prisavlju, po njihovom mišljenju tim svojim potezima prekršili. Neke odbijenice obrazložene su problematičnom duljinom trajanja tih filmova, a u nekima, navode, bilo je i krajnje uvredljivih objeda na račun autora i producenata.
Nonsens
- U javnom pozivu je bilo navedeno kako traže filmove od 26 i 52 minute trajanja. To je kao prvo nonsens kada je u pitanju takvo propisivanje trajanja autorskog djela, i to može biti logika za serijale, ali nikako za filmove. Uostalom, tako je stajalo i prošle godine, pa su kupili neke filmove koji su trajali primjerice 46 minuta - objašnjava Zrinka Matijević, jedna od odbijenih autora. Njoj je to već druga odbijenica za djelo “Iza lica zrcala” koji je među ostalim ovjenčan i “Oktavijanom”. Prije toga, zanimljivo, na Sarajevo film festivalu 2014. film joj je dobio nagradu HTV-a za najkreativniji projekt u nastajanju.
- Moj film “Pusti Dobre, pusti” o brodu koji donosi otocima vodu, očito nije bio zanimljivi HRT-u, ali jest portugalskoj javnoj televiziji koja ga je otkupila - kazala je autorica tog filma Vlatka Vorkapić kojoj je to djelo donijelo i dvije nagrade publike - na Liburnia film festivalu i Festivalu Mediteranskog filma. Situacija postaje još paradoksalnija kada je u pitanju Nebojša Slijepčević o čijem se filmu “Srbenka” definitivno najviše pisalo, raspravljalo, i koji je ovjenčan cijelim nizom nagrada. Naime, “Srbenku” je nedavno kupio veliki američki tv kanal HBO, no prije toga na natječaju HRT-a film nije uspio proći.
“Njihovo priopćenje je nekorektno”
“HRT priopćenje Društva hrvatskih filmskih redatelja te kampanju koje je Društvo pokrenulo smatra - nekorektnima”, stoji u jučerašnjem priopćenju javne radiotelevizije. Navode i kako ispunjavaju zakonsku obvezu koja predviđa da osiguraju najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih novaca mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.
“U 2019. predviđen iznos za ispunjenje ove obveze je 83 milijuna kuna bruto. U posljednje dvije godine HRT je otkupio prava emitiranja za 44 dokumentarnih i igranih djela recentne domaće produkcije, a za 2019. godinu u tijeku su postupci nabave 25 dokumentarnih i igranih djela neovisnih proizvođača”, pobrojavši sve termine koje imaju i koje će imati za emitiranje domaći dokumentarci, od kojih je dobar dio u udarnom terminu.