Umro je Đorđe Kadijević

Leptirica je odletjela u nebo. Umro je čovjek koji je cijelu bivšu Jugoslaviju isprepadao hororom ”Leptirica”. U 94. godini otišao je legendarni redatelj Đorđe Kadijević. Rođen je 6. siječnja 1933. u Šibeniku, u istoj ulici u kojoj se rodio i Arsen Dedić, piše Slobodna Dalmacija.

Bio je i povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, zbog čega su njegovi kadrovi znali izgledati slikarski. Kao redatelj u dugometražnoj igranoj formi debitirao je 1967. ratnom dramom ”Praznik”, u kojoj je glumio Velimir Bata Živojinović.

Iduća dva filma bila su mu tog žanra (”Pohod”, ”Žarki”), da bi se nakon ”Leptirice” iz 1973. pronašao u hororu kao žanrovski pionir na ovim prostorima. Režirao je i horore ”Djevičanska svirka”, ”Zakletva” i ”Sveto mjesto”, pri čemu je potonji vjerojatno najbolji, ali je ostao u sjeni ”Leptirice”, što je i očekivano.

”Leptirica” se smatra prvim ex-YU hororom, ujedno i najstrašnijim. Film je svojedobno ledio krv u žilama: strah se prenosio usmenom predajom i generacije su se bojale efektnog Kadijevićeva spoja vampirskog i folk horora koji je bio ”au pair” s onim što se tada snimalo vani (1973. je izašao i glasoviti ”Čovjek od pruća”).

S ”Leptiricom” je Kadijević hororski subvertirao ex-YU filmove poput ”Breze”, pretvorivši mladu i nježnu seosku djevojku u vampiricu (Mirjana Nikolić, prelijepa i s očnjacima), a film je imao i određenu crtu feminizma.

Izvan ”matičnog” žanra Kadijević je snimio i drame ”Čovjek koji je pojeo vuka” i ”Karađorđeva smrt” (obje s Aleksandrom Berčekom u glavnim ulogama), a ostavio je traga i na televiziji, režiravši ”Vuka Karadžića” koji je dobio Grand Prix u Rimu za najbolju europsku seriju, a UNESCO ga je uvrstio u kulturno dobro, piše Slobodna Dalmacija.

Kadijević je planirao snimiti nastavak ”Leptirice” radnog naslova ”Kletva”, ali nije uspio. Ipak, u planu je remake, i to u režiji Karle Lulić i s Deom Marijom Računicom u glavnoj ulozi. Lulić je u velikom intervjuu za ”Slobodnu” otkrila da je dobila Kadijevićev blagoslov.

- Stvaranje remakea jednog filma kao ”Leptirica” zahtijeva ogromno poštovanje, ljubav i razumijevanje prema originalu, te kako sam upravo time prišla Kadijeviću, poklopili smo se afinitetima. Bili su to susreti lijepih razmjena ideja što ”Leptirica” predstavlja njemu, a što meni.

Drago mi je bilo što je Kadijević osjetio kreativnu snagu u meni i dao mi povjerenje, jer u ovom procesu je meni to bilo ključno. Ako ne kliknemo, neće ni remake ”kliknuti”. Prepoznali smo se u sličnom senzibilitetu prema žanru, stvaranju fantazije i želji da filmom ispričamo nešto više od života samog. Da stvorimo tu neku začudnost i magiju koju samo film može prenijeti gledatelju. Tu smo se baš našli, kao i u crnom humoru, koji Kadijević jako voli koristiti – izjavila je Lulić.

Vjerujemo da će njezina ”Leptirica” biti na čast Kadijevićevoj.