Na streaming gigantu Netflixu sve češće možete vidjeti filmove i serije iz Njemačke, Španjolske, Belgije, Francuske... Povodom uspjeha serije "Lupin", cijeli se svijet raspisao o tome kako je konačno prijeđen most između Europe i Amerike te kako su vrata Hollywooda postala otvorena ovdašnjim glumcima.
Uspjeh Omara Syja, koji igra glavnu ulogu u novoj seriji, pokazao je da i Europljani mogu postati svjetske filmske zvijezde - njega recimo već čeka angažman u blockbusteru "Jurassic World: Dominion".
Stvar ide i u obrnutom smjeru; Netflix, sinonim za Ameriku, "udomaćio" se na Starom kontinentu zahvaljujući rastućem broju lokalnih produkcija. Dijelom su one, možda, i dobrovoljne, te čine nužni dio dio strategije za osvajanje ovdašnjeg tržišta. No dijelom su i produkt europske legislative, koja američkim gigantskim tehnološkim tvrtkama redovito zadaje glavobolje (pa je, primjerice, GDPR bio napravio prilično veliku promjenu u pristupu društvenim mrežama) – Netflixu je regulativa EU-a iz 2018. godine naložila da pretplatnicima mora nuditi barem 30 posto europskog sadržaja te ulagati u lokalne projekte.
Heterogena publika
Trenutno tako u Europi imaju stotinjak projekata koji su u fazi produkcije. Osim "Lupina", priče o profesionalnom lopovu, pamte se i druga audiovizualna djela europskog Netflixa, poput njemačkh "Barbariansa". Medijski analitičari, piše The Economist, slažu se da su Europljani prilično heterogena skupina kada je riječ o njihovim medijskim navikama; vrlo rijetko cijela Europa prati neki određeni sadržaj, osim u slučajevima kada se odvijaju, primjerice, Liga prvaka ili Eurosong. Upravo Netflix, koji u Europi danas ima oko 58 milijuna pretplatnika, mogao bi to promijeniti.
Vjerojatno je najveći razlog zbog kojeg Europljani imaju sklonost striktno pratiti samo programe iz vlastite države, a ne s kontinenta, velika šarolikost europskih jezika.
Za razliku od javnih i privatnih televizija, Netflix Europu i njezinih 27 država tretira kao cjelinu i svima nudi isti sadržaj. Novinari The Economista smatraju da upravo Netflix može biti važan faktor u europskoj integraciji, pozivajući se na riječi jednoga od osnivača EU Jeana Monneta, koji je zagovarao stvaranje europskog identiteta upravo kroz kulturne sadržaje.
Sinkronizacije i titlovi
Netflix je stoga zaposlio vojsku prevoditelja, pa nude sinkronizacije na 34, a titlove i na još više jezika.
Prema podacima Amperea, tvrtke za medijsku analizu, danas je omjer europskog i američkog sadržaja na Netflixu 50:50, a i Ameri su postali skloniji dati priliku filmu ili seriji koji imaju titlove.
Zanimljiv je i podatak da Europljani trećinu svog vremena koje provode gledajući TV program daju streaming servisima, što iz The Economista ocjenjuju kao mali postotak koji se može objasniti time što je Europa prilično star kontinent u kojem "generacija tinejdžera koji bulje u mobitele još nije brojčano prešla broj starijih koji preferiraju gledati TV kutiju".
Iz The Economista završavaju tekst na ovu temu uočavanjem jedne ironije: upravo su američki giganti, protiv kojih se EU redovito bori svojim legislativama, često poluga koja spaja raštrkane Europljane. Tako im je, primjerice, Google Translate omogućio da se razumiju, a i Netflix upravo postaje zajednička baza kulturnog kapitala.