Priča o srpskoj djevojčici koja 1942. godine završava u jasenovačkom logoru posvađala je, tko zna koji put, Hrvate i Srbe. Film "Dara iz Jasenovca" trenutačno na filmskoj platformi IMDb ima visoku ocjenu 8.7, unatoč tome što ga je pogledao mali broj gledatelja.
Od petka je počeo igrati u SAD-u, a srpski mediji pišu da je tijekom prvog vikenda zabilježio odličnu gledanost i najveću prosječnu zaradu u odnosu na broj kina u kojima se prikazuje. Film je srpski kandidat za Oscara za strani film, a oko njega se ne prestaju lomiti koplja i u Hrvatskoj i u Srbiji. Film prati sudbinu djevojčice Dare i njezine obitelji u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon ustaško-njemačke ofenzive na Kozari, kad su mnoga djeca odvedena u Jasenovac pa u logor Stara Gradiška.
Režiju potpisuje Predrag Gaga Antonijević. Prije snimanja filma, u ljeto 2019., na konferenciji u Vladi Srbije rekao je da su Srbi na ovaj projekt čekali punih 75 godina. Ovo je njegov prvi intervju za hrvatske medije, a dao ga je Slobodnoj Dalmaciji.
Kako ste došli na ideju da snimite "Daru iz Jasenovca"?
- Mi smo ga već dugo vremena htjeli napraviti budući da dosad nije bilo igranog filma ove tematike. To je izuzetno bolna tema koja na neki način obilježava odnos Hrvatske i Srbije. Iznimno mi je žao što film nije snimljen prije 50 godina, jer progovara o zajedničkoj rani, prošlosti i suživotu. Da je proizveden ranije, možda bi se te rane iscijelile.
Pratite li polemike koje su se stvorile u Hrvatskoj i Srbiji?
- Pratim, naravno. Najgore je što se umiješala politika pa je film postao kolateralna žrtva usijane atmosfere. To sam i očekivao, jer preteška je to tema i jasno mi je da je do toga moralo doći. Ali film će ostati, možda ćemo ga jednom pogledati u miru, neopterećeni političkim aspektima.
Mislite li da će to dodatno produbiti sukobe Srba i Hrvata i dirnuti stare rane?
- Mislim da se to ne bi trebalo dogoditi. Vodili smo računa da ne bude tako. Provjerili smo sve povijesne i pravne činjenice i nema događaja koji bi bili plod fikcije. Sve je jasno dokumentirano i u tom smislu smatramo da istina ne može biti nikakva propaganda.
Možda se nekome ne svidi što je tako bilo, ali mislim da je za sve nas bolje da počnemo govoriti o tome i raspravljati što je bio Jasenovac. Čuli ste sigurno za kritike koje dolaze iz SAD-a, gdje pišu da je to propagandni, antikatolički i antihrvatski film. Odgovorno tvrdim da film apsolutno nije antihrvatski i jasno razdvaja ustaštvo od hrvatstva. Samo nedobronamjeran i neiskren čovjek može tako nešto izjaviti. S nestrpljenjem očekujem da i vi u Hrvatskoj vidite 'Daru' i sami procijenite.
Film planirate distribuirati u Hrvatsku?
- Za početak planiramo napraviti projekciju za novinare. Kad nam to dopuste epidemiološki uvjeti. Čisto da novinari vide o čemu se radi pa neka svatko formira svoje mišljenje. Volio bih da ga Hrvati pogledaju. Ali ne mogu ja tjerati Hrvatsku da prikazuje 'Daru' niti to želim. Bit će vam ponuđen preko redovnih distributerskih kanala, vlasnik prava za Hrvatsku je američki 101 Studios. Hoće li ga netko u Hrvatskoj uzeti, nešto je na što ne mogu utjecati. Svim ljudima dobre volje želim da ga pogledaju. Tu sam kako bih odgovorio na svaku kritiku i zamjerku jer u potpunosti stojim iza njega. Nadam se da ćemo jednom biti u mogućnosti hladne glave razgovarati o njemu.
Tvrdite da je vaš film "Spasitelj" iz 1998., u kojem je prikazano kako hrvatski i bosanski vojnici u Bosni likvidiraju srpske civile, u Hrvatskoj zabranilo tadašnje Ministarstvo kulture. Mislite li da bi slična sudbina mogla zadesiti i "Daru"?
- 'Spasitelj' nikad nije prikazan ni u Hrvatskoj ni u Bosni. O tome su me obavijestili distributeri. Film je kritizirala i tadašnja Miloševićeva vlast, za njega se i danas govori da nije dovoljno srpski. Iskreno vam preporučujem da ga pogledate i ne razumijem odluku da se ne prikaže. Nemam sreće sa svojim filmovima u vašoj zemlji, vidjet ćemo što će biti s 'Darom'.
Prijete li vam iz Hrvatske?
- Meni osobno ne, ali jesu Nataši Drakulić, scenaristici, koja je rodom iz Korenice pa je nekome zasmetalo. Javljaju joj se na društvenim mrežama i to nije bila samo jedna prijetnja. Sve smo predali policiji i nadamo se da će u suradnji s hrvatskim kolegama doći do tih ljudi. Po IP adresama ustanovljeno je da se nalaze u Hrvatskoj. Ne sumnjam da će toga biti još. Puno je njih koji nisu spremni pogledati film, već odmah ovako neugodno izražavaju nezadovoljstvo i zastrašuju jednu ženu. To je nešto što, nažalost, ide uz ovaj film.
Kako komentirate američke kritičare koji pišu da je film propagandni jer mu je cilj prikazati Hrvate kao zločince?
- Ne postoji nikakva osnova u filmu za taj zaključak. Mogli bismo sad pričati o tome koliko se tu stvarno radi o filmskoj kritici, a koliko o nečijem političkom mišljenju... Bilo je i suprotnih, pozitivnih komentara, samo što se o njima ne piše.
Popularna filmska platforma IMDb nakon žestoke polemike Hrvata i Srba onemogućila je ocjenjivanje filma, a prije nekoliko dana ponovno je to omogućila, jer je "Dara" počela igrati u Americi.
- Nisam znao bih li se smijao što netko uopće ide ocjenjivati film koji nije gledao. Pretpostavljao sam da će zabraniti ocjenjivanje jer je i s jedne i druge strane došlo do političkih reakcija, što je opet prebacilo pažnju sa samog filma na neki drugi teren.
Što kažete na tvrdnje da je "Dara" odgovor onima koji su Srbe prikazivali kao zločince, primjerice film Jasmile Žbanić "Quo Vadis, Aida"?
- To nema nikakve veze. Pozdravljam snimanje filma kolegice Žbanić o Srebrenici, o tom strašnom zločinu. Mi Srbi kao narod moramo izraziti duboko poštovanje prema tim žrtvama. Kao i kajanje za ta ubojstva. U filmskom svijetu ne smije biti nikakve utakmice prema žrtvama bilo kojeg zločina. 'Darom' smo htjeli odati počast onima koji su umrli u jasenovačkim logorima. Poštovanje svim žrtvama, ali poštovanje i srpskim žrtvama!
Priznali ste da ste jednu ulogu ponudili prijatelju, hrvatskom glumcu, koji vas je odbio doslovno rekavši da će ga ubiti. Možete li nam otkriti koga ste zvali?
- Ne želim to reći. Ponajviše zbog njega kako mu ne bih stvorio neugodnosti.
Zbog njegova odbijanja niste dalje tražili hrvatske glumce?
- Poslije te reakcije zaista nisam želio ljude uvaljivati u nezgodne situacije. Da sutra imaju neke probleme. Dat će Bog da se snimi novi film na ovu temu pa ćemo svi zajedno, i hrvatski i srpski glumci, igrati u filmu o Jasenovcu.
Koliko ste dugo tražili djevojčicu Biljanu Čekić koja tumači Daru? Kako je ona doživjela svoju ulogu?
- Našli smo je između tisuću i pol djece na području sela Potkozarja. S njom smo imali pun pogodak, ima neobičan talent za glumu i hrabro je dijete. Kao da dolazi iz vremena Jasenovca.
Očekujete li da će "Dara" ući u konkurenciju najboljeg stranog oskarovskog filma?
- Sad će to biti teško. Pogotovo nakon napisa u američkim medijima ne bi li se time zbunili glasači.
Prije tri godine režirali ste film "Uspavanka za vojnike". Nakon svečane premijere novinarima ste rekli da je Aleksandar Vučić cijelo vrijeme bio na rubu suza. Je li imao prilike pogledati "Daru"?
- Pogledao ga je prije mjesec dana. Svidio mu se. Nisam pričao s njim, ali čuo sam da je rekao da je sve dobro prikazano.