Iz godine u godinu domaći su dokumentarni serijali sve popularniji među publikom, no to i ne čudi. Otkako više nisu svedeni tek na atraktivne kadrove nekog egzotičnog mjesta, bez zanimljive priče i sugovornika, kvaliteta je donijela gledanost i pohvale kritike. No ta kvaliteta, naravno, i košta. Među najskupljim su, ali i najambicioznijim projektima koje je HTV naručio od neovisnih produkcijskih kuća, a stići će pred publiku u novoj jesenskoj sezoni, "Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom". Riječ je "o zabavno-edukativnom formatu u kojem nas poznati dizajner vodi kroz mjesta koja ga inspiriraju. U Francuskoj, Italiji, Škotskoj i Engleskoj otkriva gledateljima vrhunsku arhitekturu, dizajn, umjetnost, gastronomiju i ljepotu življenja."
Na HTV-u ovaj serijal smatraju jednim od aduta jesenske sheme, a sudeći po predivnim fotografijama sa snimanja, ali i po razgovoru s čelnim ljudima produkcijske kuće Bite Art te urednicom Elizabetom Biočinom, to je i posve opravdano. Iako su predviđanja nezahvalna, na ekranu očekujemo u najmanju ruku putopis u rangu najfinijih britanskih serijala.
- Ovaj serijal je, ukratko, priča o ljepoti koja može mijenjati svijet ili učiniti svijet boljim mjestom. Ono po čemu se razlikuje od klasičnog putopisa jest činjenica da gledatelje ne vodimo samo kroz lokacije i prostore nego i kroz Sašin osobni doživljaj mjesta koja posjećuje. On ih promatra očima umjetnika, otkriva detalje koje možda ne bismo primijetili i pokazuje zašto su upravo ta mjesta ostavila trag u njegovu životu i radu. Kroz sedam epizoda željeli smo prenijeti upravo taj doživljaj; potaknuti gledatelje da zastanu, pažljivije promatraju svijet oko sebe i možda otkriju ljepotu ondje gdje je na prvi pogled ne bi očekivali - ističe Ana Šerić, redateljica i producentica projekta iz Bite Arta. Inače, izuzetno je zanimljiva priča, što nam otkrivaju na HTV-u, kako je uopće došlo do ove suradnje.
Izvrstan spoj
- Prije tri godine nazvala sam Sašu i pitala bi li on u emisiji "Kod nas doma" imao svoju rubriku u kojoj bi gledateljima pričao o cvijeću, davao savjete kako napraviti buket, složiti aranžman. Saša je na moje veliko zadovoljstvo pristao, ali mu je, kao i u svakom poslu, bilo iznimno važno s kim će raditi. Sjetila sam se moje dugogodišnje snimateljice i montažerke Ane Šerić, s kojom sam nekad radila rubriku "Kamo na vikend", i koja je, upravo kao i Saša, završila Akademiju likovnih umjetnosti, ali već dvadesetak godina režira, snima, montira za TV i film. Smatrala sam da bi njih dvoje mogli biti izvrstan spoj i bila sam u pravu! - govori Elizabeta Biočina, urednica serijala sa strane HRT-a, ali i urednica projekta dnevne emisije "Kod nas doma". Saša i Ana tako već tri sezone stvaraju rubriku "Cvijeće Saše Šekoranje" koja ide ponedjeljkom.
- Vjerujem da ne moram ni naglašavati da nam je upravo ta rubrika najpopularnija i najgledanija. No prije nego što smo dobili veliki i ambiciozni projekt "Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom", njih dvoje napravili su dva božićna dokumentarna specijala "Božić sa Sašom Šekoranjom" i "Venecija sa Sašom Šekoranjom". Upravo u tim specijalima su pokazali da mogu uspješno raditi i dulji format te su napisali prijedlog serijala. Prijavili su se na Poziv za vanjske produkcije i evo ih u finišu snimanja serijala i svi jedva čekamo da krenu u emitiranje - dodaje Biočina. Serijal se sastoji od sedam epizoda u trajanju od 45 minuta, a svaka od njih donosi zasebnu tematsku cjelinu.
Ples i lončarstvo
- "Začarana šuma Škotske" vodi nas u Škotsko gorje, Highlands. Bajkoviti pejzaži kaledonijskih šuma, mahovine i ljubičastog vrijeska središnji su motiv ove epizode. Govorimo o zaštiti prirode, suživotu čovjeka i krajolika te upoznajemo inspirativnu škotsku estetiku kroz povijesne dvorce, vrtove i lovišta smještena u nepreglednim prostranstvima Highlandsa, daleko od velikih gradova. "Bijela raskoš u Puglii" priča je o radosti života i narodnim tradicijama Puglie i Salenta, o stoljetnim maslinicima, bijelim maserijama, plesu, procesijama i lončarstvu, a na zidovima od bijelog vapna sve pršti od boja - najavljuje Šerić. "Barokni Palermo" inspiriran je pak romanom "Gepard" (Il Gattopardo) Giuseppea Tomasija di Lampeduse. Ovaj temperamentni južnjački grad otkrivaju kroz njegovu umjetnost, raskošne barokne oratorije, palače i provokativne slastice, a "Svjetlost Provanse" vodit će gledatelje kroz romantičnu Provansu i sunčanu Azurnu obalu.
- To je priča o umjetnicima koji su mijenjali naš pogled na svijet. Pratimo ih kroz mjesta u kojima su živjeli i stvarali ili koja su nam ostavili u nasljeđe; od Vincenta van Gogha i Victora Vasarelyja do Eileen Gray i Le Corbusiera, od kamenih ljetnikovaca podno Alpillesa do remek-djela modernističke arhitekture. "Palače i vrtovi rimske aristokracije" epizoda je u kojoj Saša posjećuje neprocjenjive umjetničke zbirke i vrtove privatnih palača u Rimu i njegovoj okolici, prisjećajući se pritom mjesta koja su obilježila njegove dječačke i studentske dane. "Seoska idila Somerseta" govori o engleskim vrtovima i slikama J. M. W. Turnera, o idiličnom životu u provinciji te o kreativcima koji stvaraju nadahnuti tradicijom i prirodom koja ih okružuje. Epizoda "Ministarstvo stila" odvija se na jugozapadu Francuske, gdje upoznajemo francusku kuhinju i stil života kroz priču o jednoj kući na pješčanim dinama uz Atlantski ocean. Ujedno, to je i priča o umjetnosti koja dolazi iz trbuha - objašnjava Šerić.
Razvoj serijala trajao je više od godinu dana, a najveći izazov nije bio pronaći teme, nego odabrati ih samo sedam. Šekoranja je tijekom godina obišao bezbroj mjesta koja su na njega ostavila trag i zato im nije bilo nimalo lako odlučiti koja će postati dio ovog putovanja.
- Ovdje svakako moram spomenuti i našeg scenarista Vanju Markovića, bez kojeg ovaj projekt ne bi bio isti. Osim što je važan dio autorskog tima, Vanja je čovjek koji pronalazi put do lokacija koje su naizgled nedostupne i dolazi do sugovornika za koje svi misle da ih je nemoguće dobiti. Njegov doprinos projektu daleko nadilazi posao scenarista i jedan je od razloga zbog kojih smo uspjeli ostvariti sve što smo zamislili - naglašava Šerić.
Skupljanje mahovine
S obzirom na to da se većina snimanja odvija u eksterijerima, a Šekoranja je, između ostalog, veliki ljubitelj vrtova i pejzaža, snimanje je bilo moguće planirati isključivo u razdobljima godine kada priroda pruža najbolje uvjete. Zato su još u kolovozu prošle godine započeli snimanje u Škotskoj. U rujnu su odradili Rim, a u listopadu Palermo.
- Bilo je logično da ostatak snimanja nastavimo tek kada priroda ponovo zazeleni. Tako smo u svibnju snimali u Provansi i na Azurnoj obali, u lipnju u Puglii, a u kolovozu nas očekuje Engleska te početkom rujna zapadna obala Francuske - otkriva Šerić.
Dakle, posla još imaju preko glave, no i dovoljno dojmova koje mogu podijeliti s javnosti. Šekoranju zato pitamo koja ga je od do sada snimljenih epizoda najviše oduševila
- Bilo mi je drago kad sam ta mjesta koje volim i kojima se vraćam mogao podijeliti i s prijateljima. Zamislite kada četrdesetak vaših prijatelja odluči doći u neko selo na jugu talijanske Puglie da bi pratili snimanje i onda napravimo večeru s plesom i luminarijama; to je ono što pamtiš. Nekad je društvo bilo manje, kao naprimjer u Škotskoj. Ne mogu zaboraviti kad smo u povorci od četiri terenca prelazili rijeku, skupljali granje i mahovinu za moje aranžmane i na kraju dana plesali uz pucketanje vatre u kaminu u Glenfeshie Lodgeu. Izgleda kao čista zabava, ali zapravo je puno teže nego obično snimanje jer u ovakvim situacijama često možeš zaboraviti zbog čega si došao i da moraš snimiti emisiju - odgovara Šekoranja.
Šerić se idealno nadovezuje na tu priču o dizajnerovim prijateljima, otkrivajući time koliko je entuzijazma uključeno u ovaj serijal.
- Projekt smo od početka zamislili vrlo ambiciozno i od te ideje nismo željeli odustati. To je značilo da smo često morali pronaći kreativna rješenja da bismo realizirali ono što smo zamislili. Kao primjer izdvojila bih snimanja u Masseriji Potenti u Puglii i Glenfeshie Lodgeu u srcu Škotske. Riječ je o ekskluzivnim lokacijama koje si, s našim budžetom, nismo mogli priuštiti zakupiti isključivo za potrebe snimanja. Istovremeno, za pojedine scene trebali su nam i statisti, primjerice za trenutke u kojima Saša dekorira stol ili okuplja goste na večeri. Budući da su to mjesta koja Saša već godinama poznaje i kojima se privatno vraća, predložio je svojim bliskim prijateljima, s kojima i inače putuje, da nam se pridruže na snimanju. Na našu sreću, svi su pristali. Time smo dobili nešto što u klasičnoj produkciji teško možete planirati; prijatelje koji su sami financirali svoj boravak, a nama omogućili da snimamo na lokacijama koje bi nam inače bile nedostižne. Istovremeno su sudjelovali u scenama zajedničkih večera, doručaka, branja žita za dekoracije i drugim trenucima koji serijalu daju toplinu i autentičnost - govori Šerić. Neke od tih lokacija za samo dva dana snimanja stajale bi ih, kaže, gotovo koliko i cjelokupan budžet jedne epizode. No zahvaljujući ovom, pomalo nekonvencionalnom produkcijskom pristupu, uspjeli su ih realizirati.
‘Il Gattopardo’
- Također, posebno bih izdvojila i Palazzo Valguarnera Gangi u Palermu, jednu od rijetkih europskih palača koje su do danas sačuvane u izvornom baroknom obliku. Upravo je u njoj Luchino Visconti 1963. godine snimio kultni film “Il Gattopardo”. Palača nije otvorena za javnost niti se u njoj uobičajeno snima. Tek nekoliko puta godišnje ondje se održavaju događanja na najvišoj razini, a prihod od njih namijenjen je stalnoj restauraciji palače. Zato smo posebno ponosni što smo uspjeli osigurati snimanje u Palazzo Gangi, ali i ostvariti razgovor Saše s princezom Carine Vanni Calvello Mantegna di Gangi, koja iznimno rijetko daje intervjue i pojavljuje se u javnosti - navodi.
Posebnosti serijala je puno, no svakako je među njima i to što Šekoranja na kraju većine epizoda na viđeno odgovara vlastitim umjetničkim izričajem. Inspiriran mjestima koja je posjetio, stvara cvjetne aranžmane ili dekorira stol, pretvarajući svoj doživljaj prostora u novu umjetničku priču.
Ekipu serijala činilo je uglavnom šestero ljudi. Pored već navedenih u timu je Josip Ružić, direktor fotografije, koji se inače neposredno prije snimanja u Puglii ozlijedio, pa je uskočio Ante Gugić. Drugu kameru snima Duje Kundić, a kroz serijal su s njima radili i Milan Latković te Luka Stjepanović, svaki od njih dajući projektu svoj autorski doprinos. Za ton su zaduženi Saša Rajković te Niko Gulam, a montažerke su Klara Šovagović, Nina Velnić i Monika Rakuljić
.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....