Kao da pratimo grčku dramu, sve je unutra: nova ženka, tajni ljubavni susret, čedomorstvo...
Prije gotovo pedeset godina, dok je snimao dokumentarac „Život na našem planetu“, u gorskim kišnim šumama vulkana Virunga u Ruandi, David Attenborough na maloj je čistini pronašao skupinu ženki gorila i mladunčadi. Neočekivano, dopustili su mu da im priđe. Primatologinja Dian Fossey objasnila mu je što činiti u takvim situacijama: morao im se najprije obratiti dubokim groktanjem, umirujućim glasanjem koje znači da je netko prisutan. Dok je ležao i govorio u kameru, osjetio je nekakvu težinu na nogama. Na njima je sjedio maleni Pablo. Trogodišnje mladunče gorile u sljedećem se trenutku opušteno izvalilo na njega. Tako je nastala ikonična fotografija.
„To je možda i najvažnija sekvenca u snimljenom dijelu moga života“, govori David Attenborough u novom dokumentaranom filmu „A Gorilla Story“ koji je svjetsku premijeru imao ovih dana na Netflixu. Slavni prirodoslovac, TV autor i pisac 8. svibnja navršit će stotinu godina, njegova televizijska karijera traje više od sedam desetljeća, dvadeset biljnih i životinjskih vrsta nazvano je njemu u čast, dobio je 32 počasna doktorata britanskih sveučilišta te dva viteška naslova. Nova priča o gorilama, koju je TV ekipa snimala 250 dana – film je režirao oskarovac James Reed, a Leonardo DiCaprio izvršni je producent – posebna je jer se u njoj Attenborough vraća u Ruandu i vraća se Pablu.
Ljudi i gorile dijele 96 do 99 posto DNK-a. Prosječna gorila visoka je između 1,2 i 1,80 metara, može težiti od 68 do čak 227 kilograma, a u divljini gorile žive 35 do 40 godina. Danas je na svijetu, procjenjuje se, oko 320 tisuća gorila, a srebrnoleđne gorile u Ruandi prije pedeset godina bile su posebno ugrožene. Kad je 1967. godine Dian Fossey kod vulkana Virunga uspostavila istraživačku stanicu, krivolov je populaciju gorila doveo na sam rub izumiranja – u planinama ih je bilo još svega oko 250. Fossey je doslovce posvetila život njihovu očuvanju – 1985. godine tamo je ubijena, pod nikad do kraja rasvijetljenim okolnostima, ali zaklada koja nosi njezino ime i dalje brine o gorilama pa ih danas tamo živi 600, što Ruandu čini jednom od najjuspješnijih priča o očuvanju gorila. A sve je počelo s Pablom koji je odrastao u snažnog i karizmatičnog vođu, i na planini Virunga uspostavio dinastiju gorila.
Pedeset godina kasnije Pablova grupa je na prekretnici. Dominatni srebrnoleđni mužjak Gicurasi (27 godina) vođa je skupine, ujedno jedan od najstarijih i najiskusnijih gorila na planini Virunga. Teta (13 godina) dominantna je ženka koju skupina gorila poštuje i slijedi – zahvaljujući njoj Gicarusi je zadržao moć pet dugih godina i njih su dvoje srce obitelji gorila. Ali Gicurasi već dugo nije u dobrom fizičkom stanju, što iskorištava Ubwuzu (17 godina), stariji mužjak s vlastitim ambicijama – želi postati novi vođa. Pred TV ekipom, ali i očima gledatelja odigrava se primatska politička drama – borba za moć u kojoj sirova snaga nije dovoljna da bi se postalo vođom.
„Gorile su unatoč njihovoj veličini složena i osjetljiva bića. Vrlo su društveni, jako ih oblikuju odnosi“, pojašnjava Attenborough u filmu. Ubwuzu, odlučan da postane vođa, zastrašuje mladog gorilu Imfuru (14 godina) koji je na pragu odraslosti i leđu su mu počela dobivati srebrnastu boju. Nekoliko ga puta – preventivno, jer želi eliminirati konkurenciju – teško ozlijedi. Ozlijeđeni Imfuru odvoji se od grupe i mjesecima je praktički sam, iako i dalje na rubovima teritorija Pablove grupe koji se prostire na osam četvornih kilometara. Istodobno ambiciozni Ubwuzu počinje izazivati ostarjelog vođu Gicurasija, no on ignorira njegove provokacije. Jedna od zadaća dominantnih mužjaka je voditi grupu na dobra hranilišta – gorile se uglavnom hrane biljkama, no Ubwuzu im pronalazi i slasni mravinjak. Potom Ubwuzu napada Gicurasija: takve tučnjave radi prevlasti znaju završiti i smrću. Strari vođa preživio je napad, ali je ozbiljno pretučen i ponižen pred vlastitom skupinom. Teta, kao dominantna ženka, pokazuje koga podupire – iako je Ubwazu pobijedio, ona i dalje slijedi poraženog Gicurasija, a nju pak slijedi ostatak grupe. Ubwazu je odbijen. „Nema svaki gorila potrebne osobine za vodstvo“, komentira Attenborough, „na kraju se to svodi na njegov karakter.“
Prisjeća se situacije otprije pola stoljeća. Pablu je nestala majka, a gorila njegove dobi – dok je mladunče – teško može preživjeti sam. Neočekivano, brigu o njemu tada preuzme agresivni dominatni mužjak Beethoven (13 godina). Taj će odnos promijeniti Pablov život: kad je navršio osamnaest godina, odvojio se od svoje primarne skupine i zasnovao vlastitu obitelj. „Bio je nekonvencionalni vođa. Kad bi ga izazvao stariji mužjak iz njegove skupine, Pablo bi s njim sklopio moćan savez, umjesto da se bori. Agresiju bi zamijenio suradnjom i ojačao skupinu. Na svom vrhuncu, njegova skupina brojila je 65 članova, što je najveća skupina planinskih gorila za koju sam ikad čuo. Među njima je bio i Gicurasi“, objašnjava Attenborough u dokumentarcu.
Pablo je ubijen kad je imao 33 godine – branio je svoju skupinu od protivničkih gorila. Ubwuzu i Gicarusi dvije će se godine boriti za prevlast nad grupom. Gledatelj sve to prati u ubrzanom ritmu, kao da se prevrat dogodio u jedno popodne: zdrava dinamika vratit će se u skupinu, no ne prije nego što priča o gorilama dosegne katarzu. Kao da pratimo grčku dramu, sve je unutra: nova ženka, tajni ljubavni susret u dubini šume, čedomorstvo, gubitak i žalovanje, prepoznavanje ubojice i strah. I na kraju, pravedna kazna: protjerivanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....