Najbolje s festivala

U djelu slavnog redatelja u ulozi Rusa pojavljuje se i hrvatski glumac Zlatko Burić

Henrik Dorsin, Woody Harrelson, Vicki Berlin, Jean-Christophe Folly, Iris Berben, Dolly De Leon, Sunnyi Melles i Zlatko Buric

 Anthony Harvey/shutterstock/Anthony Harvey/shutterstock
Bila je premijera filma ‘Trokut tuge‘ u kojemu modeli Carl i Yaya istražuju granice svojeg odnosa. Autor je Ruben Östlund, a glumi i Woody Harrelson

Ukrajinski redatelj Sergej Loznica na Filmskom festivalu u Cannesu najavio je svoj najnoviji dokumentarni film "Prirodna povijest destrukcije", kako piše Variety.

Filmaš se vratio u Cannes godinu dana nakon što je njegov zadnji film "Babi Jar. Kontekst" osvojio nagradu žirija za najbolji dokumentarni film. U posve drugačijim okolnostima jer u njegovoj je zemlji izbio rat. Njegov novi dokumentarac inspirirala je knjiga njemačkog pisca W. G. Sebalda i propituje moralnu ispravnost korištenja civila tijekom rata. U film su inkorporirane arhivske snimke koje osvjetljavaju strateško bombardiranje od strane Saveznika tijekom Drugog svjetskog rata. Cilj navedenih napada bio je uništavanje njemačkih ratnih kapaciteta te slamanje morala njemačkog naroda. "Kako je moguće da se i dalje koriste toliko nehumane metode masivnog uništenja i masivnog istrebljenja ljudskih bića? Kakve mehanizme bismo trebali upotrijebiti u svrhu potpunog zaustavljanja masovnog uništenja?", pita se Loznica uslijed rata u Ukrajini.

Loznica je izbačen iz Ukrajinske filmske akademije nakon što je odbio bojkotirati rusku kinematografiju, a pri tom stavu stoji i danas. "Smatram da je bilo koji pokušaj bojkotiranja neke kulture zapravo barbarsko djelo. Naša je dužnost zaštititi kulturu", poručio je redatelj koji podupire ruske filmaše koji su kritizirali Putina i rat te se time doveli u opasnost.

Danas je održana projekcija filma "Trokut tuge" u kojemu modeli Carl i Yaya istražuju granice svojeg odnosa. Autor je slavni Ruben Östlund, a u manjoj se ulozi pojavljuje i hrvatski glumac Zlatko Burić.

Jedan od filmova o kojemu se također govori na najvećem filmskom festivalu po mnogima, Cannesu, a koji se premijerno pokazuje, jest "Armageddon Time" redatelja Jamesa Grayja, piše The Guardian. Radnja filma odvija se u New Yorku osamdesetih godina prošlog stoljeća uslijed Reaganove predsjedničke kampanje.

Glumačku postavu filma koji dovodi u pitanje kasniju fazu kapitalizma predvode zvijezda HBO-ove hit serije "Nasljeđe" Jeremy Strong te oskarovci Anne Hathaway i Anthony Hopkins.

Film se bavi pitanjem privilegija na primjeru različitih sudbina djece ovisno o školi koju pohađaju. "Djeca iz privatnih škola će odlučivati o svemu i oni to znaju. Sistem je okoštao te uvijek drži iste ljude na vrhu. Trudio sam se prikazati različite slojeve tog sustava te privilegiranost", kaže redatelj koji smatra da je upravo političko razdoblje koje film portretira kroz borbu židovske obitelji dovelo do "nejednakosti, rasizma i moralnih dvojbi" prisutnih u suvremenom američkom društvu. "Kako smo dospjeli ovdje? Sveukupno dvoje ljudi posjeduje sve, a hrpa autoritarnih figura preuzela je planet, zaključuje Gray. Film među ostalim prati trenutak u New Yorku kada je otac od Donalda Trumpa, Fred, kralj nekretnina. Privilegirane škole pohađa njegova sestrar Maryanne, koju glumi Jessica Chastain. Različite škole određuju budućnost djece u Americi.

Među naslovima Festivala u Cannesu o kojima se mnogo govori jest i "Sveti pauk" Alija Abbasija, piše The Hollywood Reporter.

Abbasijev film pripovijeda priču temeljenu na stvarnim događajima vezanima za Saeeda Hanaeija, čovjeka koji je između 2000. i 2001. godine ubio šesnaest prostitutki u iranskom gradu Mashhadu. Hanaei je umjesto sveopće društvene osude naišao na odobravanje te je proglašen nacionalnim i vjerskim herojem koji je "pročistio" Iran od njegovih poroka.

"Sveti pauk" kombinacija je nasilnog trilera i kritike teokratskog sustava u kojem su žene redovito dežurni krivci za sve negativne pojave u društvu, čak i kada su žrtve hladnokrvnog ubojstva, opisuje The Hollywood Reporter priču koja istodobno prati igru mačke i miša između okrutnog ubojice koji otima žene te ih u svom stanu davi njihovim vlastitim hidžabima i Rahimi, reporterku iz Teherana koja želi popratiti priču o zločinima čovjeka koji je kasnije prozvan "Ubojicom Paukom".

Film slika obrise društva koje suprotstavlja marginalizirane žene, bilo da je riječ o novinarki poput Rahimi ili osiromašenih prostitutki, i ratnog veterana i odgovornog oca Saeeda, kojeg se doživljava kao moralnu vertikalu, što mu omogućava da se uvjeri da slijedi Božju volju. Iranski redatelj film nije mogao snimati u svojoj zemlji, već je produkciju organizirao u jordanskom glavnom gradu. Uz projekciju su se ovog filma pojavile i aktivistkinje, koje su upozoravale na strašne slučajeve silovanja u Ukrajini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. lipanj 2022 11:56