Prema najnovijim istraživanjima, više od 85 posto Europljana tijekom tjedna sluša radio i svaki dan uz njega provede oko dva i pol sata. Ove podatke iznio nam je Luka Đurić, glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma, koji je krajem prošle godine na izvanrednoj Glavnoj skupštini, održanoj u Londonu, jednoglasno izabran za potpredsjednika Udruženja europskih radija. Association of European Radios ili skraćeno AER jedino je udruženje komercijalnih radija u Europi, koje okuplja više od 5000 radijskih postaja, što najbolje govori o važnosti Đurićeva imenovanja.
- Napokon smo dobili ulogu koja nam i pripada. S obzirom na razvijenost komercijalnog radija kod nas, Hrvatska to i zaslužuje. Već dugo smo i po kvaliteti programa i po njegovoj raznolikosti u europskom i svjetskom vrhu. Europa iznimno cijeni našu kvalitetu i doprinos radijskoj industriji. Međutim, ovo je prvi put da je na formalan način kroz ulogu u europskoj instituciji to i potvrđeno. Meni je osobno, naravno, vrlo drago što je to bilo jednoglasno jer su u AER-u zastupljena puno veća tržišta od našeg, no mi potvrđujemo kako kvaliteta vodi glavnu riječ te vjerujem kako je upravo zbog toga imenovanje i bilo jednoglasno - ističe Đurić s kojim smo razgovarali uoči Svjetskog dana radija koji se od 2012. odlukom UNESCO-a obilježava 13. veljače.
Pluralizam postaja
Radijska industrija kod nas je jaka i o tome djelomično svjedoči broj radiopostaja. Zajedno s Hrvatskim radijem, ta se brojka kreće između 148 i 153 programa, a u jednom trenutku bilo ih je čak 164. Njemačka s oko 83 milijuna stanovnika ima 162 radijske postaje.
- U pluralizmu radijskih postaja otišli smo čak i korak iznad pa imamo puno više postaja od mnogo razvijenijih i većih europskih država. S jedne strane to zaista nije loše jer pokazuje našu raznolikost unutar države i pruža cijelo bogatstvo glazbenog i govornog programa. S druge strane, naravno da to čini tržišnu utakmicu puno zahtjevnijom. Zato se Europska udruga komercijalnih radija i ja osobno zalažemo da se komercijalne radiopostaje stave u pravom smislu na tržište i da slušatelji, krajnji konzumenti, izaberu koje su im postaje najbolje te da se one tako isprofiliraju - objašnjava Đurić.
Velik udio sufinanciraju lokalne zajednice, pa trenutačni broj komercijalnih radiopostaja ne ocrtava, objašnjava Đurić, stvarno stanje oglašivačkog potencijala. - Takvi modeli su prisutni i u ostalim europskim državama, nismo jedini.
Koji bi onda bio realan broj radiopostaja u Hrvatskoj?
- Nije na meni da procjenjujem, ali ako stavimo to u međunarodni kontekst i uzmemo u obzir broj stanovnika i oglašivački potencijal koji odlazi na radijsku industriju, došli bismo do brojke od 50 do 60 postaja, iako osobno smatram kako nije loše da ih je više - uzvraća Đurić.
Novi sadržaji
Ipak, budućnost radija u Hrvatskoj, kaže, nije upitna. Radio kao tradicionalni medij dobro prati potrebe slušatelja, stalno se preispituje kroz istraživanja, a slušatelji su sukreatori programa. Sve su to, vjeruje, ključni momenti koji će radiju donijeti svijetlu budućnost, plus, naravno, nove tehnologije koje nude i nove multimedijalne sadržaje poput sve popularnijih podcasta i vizualnog radija. Nije mu čak naštetila ni pandemija, štoviše - dogodilo se suprotno.
- Unatoč nepovoljnim predviđanjima, radio je uspio teško razdoblje okrenuti u svoju i društvenu korist. U vrijeme covida, zatvaranja i realno manjeg korištenja automobila očekivalo se da će doći do pada slušanosti jer su ljudi dosta vezani uz radio u automobilu. Međutim, dogodilo se sljedeće - ljudi su se uz konzumiranje drugih medija još više okrenuli radiju. Uz pravodobne i provjerene informacije, ali i glazbu nametnuo se kao medij optimizma i svojevrsna moralna utjeha bez opterećivanja svojih slušatelja senzacionalizmom - ističe Đurić.
Skupi prijemnici
U vezi sa signalom, kod nas su, naravno, najveća prepreka financije.
- Da bi postala primjenjiva, tehnologiju moraju akceptirati ljudi. DAB prijemnici i dalje su za prosječnu osobu relativno skupi. Zbog toga je realno da će malo ljudi koji već mogu slušati radio putem FM-a uložiti poveći iznos novca kako bi kupili još jedan prijamnik na kojem će slušati jednaki program. Postoje razna iskustva u Europi. Primjerice, Grčka, koja preskače DAB i svoj razvoj vidi u 5G tehnologiji, ili Finska, koja je još prije nekoliko godina uvela DAB, sada razmišlja o vraćanju FM-a i razvija 5G, pa sve do Švicarske koja je u potpunosti prešla na DAB+ - napominje Đurić.
Što se tiče trenutačnih problema u hrvatskom komercijalnom radijskom prostoru, glavni direktor HRF-a, udruge osnovane 2018. koja okuplja radijske i medijske stručnjake, kaže kako su jednaki kao i kod ostalih medija.
- U nekoj želji da se sve definira, preregulirali smo sve okvire poslovanja komercijalnih medija. Upravo je to ključno područje djelovanja kako Hrvatskog radijskog foruma unutar Hrvatske tako i AER-a unutar Europe, da se u razgovorima sa svim lokalnim i europskim institucijama, od resornih ministarstava pa sve do Europskog parlamenta i Komisije, izborimo za deregulaciju kompletne medijske scene. Pri deregulaciji ne mislim na potpuno ukidanje pravila, nego na olakšavanje regulatornih normi poslovanja i proizvodnje sadržaja. Uvjeren sam kako bi to rezultiralo još raznovrsnijim i kvalitetnijim programom. U želji da se zaštite potrošači i svi ostali dionici, volimo pretjerati pa sama zabrana na kraju postane sama sebi svrha. Upravo će ključna riječ koja će me voditi kroz mandat u AER-u biti deregulacija, želja da se smanji broj propisa i definira jasan zakonski okvir te da onda samo tržište regulira sve ono što se sada pokušava regulirati zakonima - kaže Đurić.
Za kraj ostavljamo pitanje kako to da je karijeru, nakon što je bio prvi glasnogovornik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i potom sve do listopada 2018. njezin savjetnik za nove medije i društvene mreže, odlučio nastaviti u radijskom sektoru.
- Radio mi je uvijek bio drag, a onda se poklopilo nekoliko stvari, kao i rođenje moje starije kćeri Lene koja je rođena upravo na Svjetski dan radija. Bio mi je to dodatni znak da je to svijet u kojem želim nastaviti svoju profesionalnu karijeru.