Projekcijom ratnog filma "Commandante" talijanskog režisera Edoarda De Angelisa danas na venecijanskom Lidu počinje jubilarna 80. Mostra, festival kojim po tradiciji počinje filmska sezona nagrada. Venecijanski festival već je dulje od desetljeća preferirana pred-premijerna pozornica za jesenske holivudske filmove. Tako je, ako je po programu suditi, i ove godine.
Venecijanski festival niz je desetljeća bio prva pratilja, u debeloj sjeni Cannesa. Ali, nikad prevladani raskol između Cannesa i striming tvrtki, te promjene u kalendaru nagrada išle su na ruku dvama rujanskim festivalima- Veneciji i Torontu- koji su prvo postali pred-premijerna pozornica za Netflix, a potom i za čitav Hollywood. U posljednjem desetljeću, upravo su pobjednici Mostre ("Oblik vode", "Joker", Roma", "Nomadland") odlično prolazili na Oscarima. Venecija se pretvorila u velikoj mjeri u oskarovsku pred-premijernu reviju.
Takva preorijentacija pomogla je Mostri da dobije medijsku vidljivost i crveni tepih pun zvijezda. Ali, ona je imala i svoje posljedice, ponajprije nedostatak kulturološke raznovrsnosti. Tako i ovogodišnji glavni mletački program izgleda- pa, blago rečeno- dosta imperijalno. Od 23 filma u borbi za nagrade šest je talijanskih, pet američkih i tri francuska, a kao kuriozitetnu iznimku vrijedi notirati da su se među "velike" ugurale i dvije poljske filmašice.
Preplitanje biznisa i festivalske selekcije utjecalo je i na programski sadržaj. Tako festivalom dominiraju povijesni spektakli i biografski filmovi. Među inim, na programu su Mostre biografski filmovi o Daliju, Ferrariju, Leonardu Bernsteinu i Priscilli Presley. U programu je niz zvučnih redatelja, počevši od Davida Finchera i Michael Manna, preko Romana Polanskog, Luca Bessona i Yorgosa Lanthimosa, pa do Williama Friedkina kojem će u Mostri- samo dva tjedna nakon smrti- biti prikazan posljednji i posmrtni film.
U "holivudskom" segmentu glavnog programa najzvučniji je naslov vjerojatno "Ferrari", biografski film o tvorcu trkaćih automobila kojeg potpisuje Michel Mann. Tu je i triler Davida Finchera "The Killer", nastao u produkciji Netflixa prema istoimenom francuskom stripu. "Priscilla" Sofije Coppole biografski je film o Elvisovoj supruzi, a "Maestro" Bradleya Coopera prati život dirigenta Leonarda Bernsteina. "Origin" crne redateljice Ave Du Vernay politički je film-esej temeljen na knjizi studija o rasizmu "Caste: Origins of Our Discontent" Isabel Wilkerson.
Što se Talijana tiče, zanimljivo je da su u programu novi kino-filmovi nekoliko redatelja koji su se posljednjih godina istakli zapaženim TV serijama. Redatelj filma otvaranja De Angelis pažnju je skrenuo sjajnom mini-serijom po Eleni Ferrante "Lažljivi život odraslih". Njegov "Comandante" pripovijeda istinitu priču o Salvatoreu Todaru, zapovjedniku talijanske podmornice u 2. svjetskom ratu koji se istakao time što je brodolomce broda koji je torpedirao šlepao do neutralne luke. Stefano Sollima- režiser krimi-serija "Gomorra" i "ZeroZeroZero"- na Mostru stiže s krimićem "Adagio", a režiser serije "Genijalna prijateljica" Saverio Costanzo s filmom "Napokon zora". Costanzov film zbiva se 50-ih u zlatno doba "Hollywooda na Tiberu", te bavi jednim danom i noću glumačke aspirantice (Lily James).
Od europskih redatelja, u glavnom programu pažnju skreće još troje. Grčki redatelj i tvorac "čudnog vala" Yorgos Lanthimos opet je snimio film u Britaniji, opet po scenariju Australca Tony Mc Namare ("Miljenica", serija "Velika"). Njihov film "Poor Things" bazira se na istoimenom romanu škotskog postmodernističkog prozaika Alsdaira Graya. Poljakinja Agnieszka Holland u Veneciji stiže s političkom dramom "Zelena granica" kojoj je okosnica ilegalna imigracija na bjelorusko-poljskoj granici. Francuski veteran pulp-akcije Luc Besson tu je s novim trilerom na engleskom jeziku pod naslovom "Dogman".
Interes će sigurno pobuditi i novi film čileanskog redatelja Pabla Larraina. Nakon dva anglosaksonska biografska filma ("Jackie", "Spencer") Čileanac se vratio u domovinu i snimio "El Condea" (Vojvodu). Film se- navodno- bavi čileanskim diktatorom Pinochetom koji je i dalje živ kao 250-godišnji vampir. Treba priznati, zvuči zanimljivo.
Od autora koji se ne natječu za nagradu bez sumnje je najzvučniji Woody Allen. Ni kad je bio na vrhuncu slave i kreativnosti Allen nikad nije htio da mu filmovi sudjeluju u natjecanju za nagrade, a tome je ostao dosljedan i sada. Pritjeran u kut optužbama zbog obiteljskog zlostavljanja, Allen se povukao u ćudoredno tolerantniju Francusku i tamo snimio sentimentalnu komediju "Coup de chance" koju sad predstavlja na Lidu. Nisku biografskih filmova završava "Daaaaaali!", film o nadrealističkom slikatu Salvadoru Daliju. S obzirom da je režiser filma francuski bizarni alternativac Quentin Dupieux (u jednom od posljednjih filmova glavni mu je motiv bila muha veličine kauča), nema sumnja da film neće biti tek obični "biopic".
Ni u doba kad je Mostra bila manje amerikanizirana hrvatski filmovi nisu lako i često ulazili na festival. Stoga ne čudi da ih ovaj put ima u tragovima. U popratnom programu "Dani autora" u selekciji je tako kratki film "Stane" dubrovačke redateljice Antonete Alamat Kusijanović. Film se zbiva među Hrvatima u SAD, a dio je ciklusa kratkih filmova žena autorica nastalom pod patronatom modnog brenda Miu Miu. Naslovnu i glavnu ulogu u filmu glumi dansko-srpska glumica Danica Čurčić. Kusijanović je tako- nakon osvajanje Camere d‘or u Cannesu za film "Murina"- doživjela još jednu prestižnu festivalsku promociju. U popratnom programu igra i jedna hrvatska manjinska koprodukcija. Riječ je o filmu "Domaćinstvo za početnike" australskog Makedonca Gorana Stolevskog. Stolevski je rođenjem Australac, no snima u zemlji podrijetla, a istakao se 2022. folklornim balkanskim hororom "You Are Not Alone" koji je privukao dosta pažnje na Sundanceu.
U programu festivala su- kad je o regiji već riječ- i dvije epizode nove bosansko-hercegovačke TV serije "Znam kako dišeš" sarajevskih suautora Alena Drljevića i Nermina Hamzagića.