Ekspanzija streaming servisa imala je pokoju dobru posljedicu. U prilici smo gledati izvrsne proizvode koji do nas inače nikad ne bi došli jer dolaze iz manjih audiovizualnih industrija. Kao što je - recimo - belgijska.
Jedan od takvih proizvoda je "Undercover". Riječ je o kriminalističkoj seriji nastaloj u koprodukciji Netflixa i flamanskog javnog servisa, koju potpisuje showrunner Nico Moolenaar. "Undercover" kod nas nije odviše poznat, što je šteta - jer, riječ je o jednoj od najboljih krimi serija zadnjih godina.
Junaci "Undercovera" su dvoje agenata belgijske policije, Bob (Waes) i Kim (Drijver). Policijski se par pod lažnim imenom i pod krinkom ljubavnog para naseli u kampersko naselje u južnoj Nizozemskoj. Cilj im je da se približe i zadobiju povjerenje Ferryja (Lammers), velikog preprodavača ecstasyja.
Tijekom prve sezone par policajaca se perfidno uvlači u Ferryjev uži krug, zajedno roštiljaju i piju. Pritom junake - kao u najboljim Hitchcockovim filmovima - zadatak dovodi na moralno zazorni teren: moraju zlorabiti povjerenje, žrtvovati nevine, zavoditi i lagati. Prva je sezona "Undercovera" iz 2019. briljantna.
Doista mi je žao što je nisam vidio na vrijeme jer bi bila na samom vrhu tadašnjih godišnjih lista serija. A koncem prošle godine pojavila se i druga sezona koja je nešto lošija - no, svejedno dobra. U njoj Bob koristi lažni identitet da bi se ubacio u krug ilegalnih trgovaca oružjem.
Trgovinu vode dva brata (Willaert, Dewaelle), a paravan im je konjska farma i country & western klub u flandrijskoj provinciji. Kao i u prvoj sezoni, i u drugoj undercover operacija heroje dovodi na moralno skliski teren. Primjerice, samohranu majku konobaricu (Becquart) koriste da izda oca svog djeteta. "Undercover" (a pogotovo prva sezona) spada u vrh europske televizije.
Mračna i opora kazališna hitpredstava
Huddersfield donosi nadasve zanimljivu priču o generaciji tridesetogodišnjaka koji traže svoje mjesto pod suncem. "Vidiš, meni
Huddersfield zvuči sunčano" - u toj jednostavnoj rečenici smješten je čitav, brutalan, ali nevjerojatno porozan svijet ovog
iznimnog komada o nemogućnosti donošenja životnih odluka, o potrazi za domom, srećom i smislom. Predstava donosi mračnu, duhovitu i vrlo potresnu priču o generaciji tridesetogodišnjaka, koji na prijelazu u novi milenij teško iza sebe ostavljaju posljedice rata, a pred sobom ne vide baš nikakvu naznaku bolje budućnosti.
U takvim okolnostima i u vremenu potpune rasprodaje moralnih i materijalnih vrijednosti, čak se i kišovito jorkširsko predgrađe čini obećanom zemljom. Upravo iz te zemlje vraća se jedan od junaka ove predstave, i svojim povratkom otvara nikad riješena pitanja i traume iz vremena za koje su svi mislili da je davno zaboravljeno.
Uroš Marović osamdeset godina nakon prve izložbe Jurica Pavičić
Izložba karikatura i slika "Uroš Marović: Svjedok svoga vremena 1912. - 1944." otvara se danas u 12 sati, u Kući jezika i kulture. Umjetnikov život naglo je prekinut 2. studenoga 1944., kada ga je partizanski prijeki sud, zajedno s tridesetak splitskih građana, osudio na smrt strijeljanjem. Svoju jedinu izložbu pod naslovom "Izložba karikatura" imao je 1940. u Salonu Galić.
"Ronja, razbojnička kći" u režiji Nine Kleflin
Gradsko kazalište Žar ptica nastavlja prikazivati besplatno online predstave srijedom u 19 sati tijekom siječnja. U sklopu projekta #OnlineSrijedauŽarptici to kazalište poznate naslove premijerno postavlja na svoj Facebook i web, a potom se oni sele u virtualnu biblioteku na www.zar-ptica.hr pod Online sadržaji, gdje su dostupni sljedeći mjesec.
Vojin Hraste: "Prije početka, nakon završetka ručka"
HULU-Split počinje s izložbenim programom u Salonu Galić u 2021. godini otvaranjem izložbe "Prije početka, nakon završetka ručka". Autor Vojin Hraste posvećuje ju nedavno preminulom povjesničaru umjetnosti Toniju Horvatiću koji je trebao biti kustos i pisac predgovora ove izložbe u Splitu. Zbog epidemiološke situacije službeno otvorenje neće se održati.
