Kumrovec ima snažan, no neiskorišten simbolički potencijal, dio građevina u lošem je stanju. Kako dalje?
I dok je Crkva prošli tjedan demantirala da će dobiti zgrade u Kumrovcu kao naknadu za dio oduzete imovine, skupina arhitekata i filmaša pripremala se za seminar koji će se održati u knjižnici Osnovne škole “Josip Broz”.
Na inicijativu arhitekta Roberta Lohera i predsjednika Tabor film festivala Nenada Borovčaka, okupit će se četrdesetak stručnjaka koji će raspravljati o budućnosti tog mjesta. Njihov je cilj, navode, aktiviranje potencijala spomen-doma, političke škole i Titove vile u Kumrovcu.
Najkonkretniji je prijedlog da se u spomen-domu (arhitekti Filipčić i Šerbetić) otvori prvi hrvatski muzej filma, a tu bi bio i institut za film. Tito je bio ljubitelj filma, pa u Kumrovcu još postoji kinodvorana sa 300 mjesta, a 40 godina stara oprema još je u funkciji. - Mješavina komercijalnih i kuturnih sadržaja čini se kao najizglednije rješenje. Dio Kumrovca u kojemu su osnovna škola Nevena Šegvića i kućice Bernarda Bernadrija pretvorio bi se u arhitektonski muzej na otvorenom - kaže predsjednik UHA-e Hrvoje Hrabak.