Katedralni dječački zbor iz Augsburga (Augsburger Domsingknaben) prvi dio svoje turneje po Hrvatskoj imao je u Šibeniku, Splitu i Zadru, a nakon toga je došao u Zagreb. Njihov je subotnji nastup bio šesti koncert u okviru ovogodišnjih Večeri na Griču, a održan je u Crkvi sv. Blaža.
U Katedralni dječački zbor iz Augsburga, točnije u prvu pripremnu skupinu zbora, dječaci obično ulaze s pet godina. U zboru se glazbeno opismenjuju, uče pjevati, sviraju Orffov instrumentarij, a imaju priliku dobiti poduku iz orgulja, klavira, violine, gitare, trube i blokflaute. Posebnost je zbora, istaknuo je u jednom intervjuu njegov umjetnički voditelj i osnivač Reinhard Kammler, da se voditelji posvećuju oblikovanju svakog pojedinog glasa pa se niti jedan dječak ne može izgubiti u masi.
Zboru je u Crkvi sv. Blaža dirigirao budući umjetnički voditelj Stefan Steinemman, koji je i sam svoje glazbeno obrazovanje započeo kao član toga Katedralnog dječačkog zbora. Umjetničko će vodstvo zbora preuzeti 1. siječnja 2020. Da je to dobra Kammlerova odluka, vidjelo se na četrdesetak dječaka, koliko ih je nastupalo u subotu 15. lipnja 2019., koji se veoma pouzdaju u svoga dirigenta, a on ih pažljivo, precizno, pouzdano i sigurno vodi kroz crkvenu glazbu većinom renesansnih autora.
Program “Musica sacra - renesansni skladatelji i Johann Sebastian Bach” započeo je sa “Salve Regina” frankoflamanskog skladatelja Johannesa Magnona, koji je i sam kao dječak pjevao u katedralnome zboru. “Salve Regina”, renesansni motet, čije je izvorište u srednjovjekovnom jednoglasnom gregorijanskom koralu, dječaci i mladići otpjevali su ispod kora. Premjestivši se kod oltara, šesnaest mladića otpjevalo je dva stavka iz rekvijema “Missa pro defunctis” Pierrea de la Ruea. Isti je sastav zatim otpjevao “Quis dabit oculis” Ludwiga Senfla, utjecajanog predstavnika franko-flamanske polifonije u Njemačkoj.
Ispod tanke armiranobetonske kupole arhitekta Viktora Kovačića čarobno su odjekivali glasovi četvorice mladih solista, osobito kristalno čiste i jasne najviše note kontratenorske dionice u “Miserere mei, Deus” Georioa Allegrija, a peteroglasno su im odgovarali ostali dječaci smješteni iza oltara. Uz ovo je slavno djelo vezana priča o genijalnosti mladoga Wolfganga Amadeusa Mozarta, koji je na putovanju Italijom u Sikstinskoj kapeli tijekom Velikoga tjedna čuo Allegrijev “Miserere mei, Deus” i po sjećanju ga zapisao. Katedralnom dječačkom zboru iz Augsburga, koji je 2011. godine nastupao u Sikstinskoj kapeli pred papom Benediktom XVI., ova je skladba odlično ležala.
Uz jedino se barokno djelo s programa - Bachov motet “Singet dem Herrn ein neues Lied” BWV 225 za dva četveroglasna zbora također veže priča o W. A. Mozartu. Navodno je Mozart prilikom posjeta Leipzigu, gdje je Johann Sebastian Bach godinama radio kao kantor u Crkvi sv. Tome, imao priliku čuti izvedbu toga moteta te se oduševio Bachovom glazbom. Bi li Mozart bio oduševljen izvedbom u Crkvi sv. Blaža gdje je, osim dobro artikuliranih početaka teme, ostatak teksta psalma ostao pomalo u magli? Uzevši u obzir cijeli koncert, mladi su zboraši ipak ostavili snažan dojam posvećenosti, uvježbanosti i profesionalnosti.
Mijenjajući svoj položaj po grčkom križu ove crkve, Katedralni dječački zbor iz Augsburga dobio je na dinamičnosti koncerta, na kojemu su izvodili još “Miserere mei, Deus” Williama Byrda, “Tui sunt coeli” Orlanda di Lassa, Kyrie, Sanctus i Benedictus iz “Missa Tu es Petrus” i “Jubilate Deo” Giovannija Pierluigija da Palestrine, a kao dodatak na hrvatskom jeziku “O srce sina Božjega”.