Hrvatska glazbena scena posljednjih se godina sve snažnije pozicionira izvan vlastitih granica. Uz sve veći broj nastupa domaćih izvođača na europskim showcase festivalima, međunarodnih suradnji i projekata usmjerenih na razvoj izvoznog potencijala, pitanje više nije postoji li kvalitetna glazba, već kako je najbolje predstaviti svijetu. Važnu ulogu u tom procesu posljednje četiri godine ima We Move Music Croatia, hrvatski ured za izvoz glazbe, koji je od osnutka sustavno gradio infrastrukturu za povezivanje domaće scene s međunarodnim tržištem. U tom su razdoblju financijski podržali više od sto turneja, a prisutnost hrvatskih izvođača na europskim showcase festivalima povećali deseterostruko.
Jedan od njihovih najvidljivijih projekata je SHIP, međunarodni showcase festival i glazbena konferencija u Šibeniku, koji ove godine održava svoje četvrto izdanje. Istodobno, kroz program AJMO!, pokrenut s Ministarstvom kulture i medija, rade na razvoju koncertne scene izvan najvećih hrvatskih gradova. U prve dvije sezone AJMO!-a održano je 117 koncerata, nastupilo je 135 različitih izvođača, a program je stigao u 19 gradova.
Najnoviji korak u toj priči je vinilna kompilacija "Croatia on the Move", projekt koji domaću scenu odlučuje predstaviti kroz uši nekoga tko dolazi izvan njezina lokalnog konteksta. Za odabir 23 izvođača i pjesme na dvostrukom LP-ju angažiran je Kevin Cole, dugogodišnji DJ, glazbeni urednik i jedan od važnih tastemakera američkog radija KEXP. Rezultat je svojevrsni presjek domaće scene koji odbija ideju jednog prepoznatljivog „hrvatskog zvuka“ i umjesto toga pokazuje njezinu najveću vrijednost - žanrovsku raznolikost, autorsku prepoznatljivost i produkcijsku kvalitetu koja ne zaostaje za međunarodnim standardima.
Velik čovjek i profesionalac
Ideja za takvo izdanje pojavila se u razgovoru koji je, kako to često biva u glazbenom svijetu, počeo neformalno. Susret s Kevinom Coleom dogodio se tijekom ESNS-a u Groningenu, jednog od ključnih europskih okupljališta glazbene industrije, a upravo je tamo nastao dogovor koji će nekoliko mjeseci kasnije rezultirati fizičkim izdanjem. O projektu, njegovu nastanku i širem stanju domaće glazbene scene razgovarali smo s ljudima koji je poznaju iz različitih perspektiva te su pokretači našeg Ureda za izvoz glazbe, koji stoji iza cijele priče.
- Tijekom jedne vesele diskusije u Groningenu za vrijeme ESNS-a zaključili smo da bi vinil kao fizički proizvod u današnje vrijeme "fast food" konzumiranja glazbe sigurno bio dobar poklon europskim glazbenim profesionalcima koji će odvojiti vrijeme i preslušati kompilaciju koja predstavlja hrvatsku glazbenu scenu koja je trenutno načelno spremna za eksport. Na tom showcaseu smo se sreli s Kevinom i u pet minuta dogovorili suradnju jer je on jednako velik čovjek kao i glazbeni profesionalac. Njegova glavna opažanja bila su da je naša scena jako žanrovski raznolika i kvalitetna. Posebno mu se svidjelo što kvaliteta produkcije i autorski potpis ni po čemu ne zaostaju za svjetskim trendovima – priča Davor Drezga iz We Move Musica.
Odabir kustosa koji dolazi izvan domaće scene pritom nije bio tek praktično rješenje, nego svjesna odluka. U projektu koji za cilj ima pokazati da hrvatska glazba može funkcionirati izvan regionalnog i jezičnog konteksta, važnim se pokazao upravo kriterij nekoga tko nema unaprijed formiranu sliku o izvođačima.
- To se pokazalo dobrim potezom zbog dvije stvari. Prva je objektivnost jer imati takvog glazbenog znalca koji većinu bendova čuje po prvi put pa odabere one koji mu se u tom trenutku čine najbolji je definitivno najrealniji odabir. Ako glazba rezonira s nekim tko ne razumije jezik i ne poznaje lokalni kontekst, to je ultimativni dokaz da imamo izvozni potencijal. Druga je da mi kao ured koji zna većinu bendova na sceni, nismo imali nikakav utjecaj što je nama olakšalo rad na projektu – ističe Mirko Burazer iz WMMC-a.
Vrhunski promotivni materijal
Takav pristup otvorio je i zanimljivo pitanje o samom izboru pjesama. Na kompilaciji se susreću izvođači različitih estetika, generacija i žanrova, a Cole je pritom imao priliku slušati glazbu bez uobičajenih domaćih kriterija i očekivanja. Posebno je zanimljiva njegova reakcija na pjesme koje nisu na engleskom jeziku.
- Ne postoje izbori koji su nas iznenadili jer mi zaista vjerujemo da imamo sjajnu glazbenu scenu i da su odabrane 23 pjesme samo dio iste. Zanimljivo nam je njegovo opažanje gdje su mu se neke pjesme na hrvatskom jeziku čak i jače usjekle od onih na engleskom što potvrđuje tezu da za dobar inozemni plasman ne moraš nužno pjevati na engleskom – kaže Frane Tomašić.
Vinil je u cijeloj priči pritom dobio funkciju koja nadilazi nostalgiju za fizičkim formatima. Izdanje nije zamišljeno kao klasičan album namijenjen širokoj distribuciji, nego kao predmet koji će završiti u rukama ljudi koji mogu utjecati na daljnji međunarodni put izvođača, od bookera i menadžera do radijskih urednika. Ipak, interes za kupnjom istog je ogroman, pa se i tjednima nakon predstavljanja postavlja pitanje hoće li se izdanje moći kupiti.
- Od početka smo ovu kompilaciju zamislili kao vrhunski produciran promotivni materijal koji na festivalima dostavljamo utjecajnim stranim bookerima, menadžerima i radijskim urednicima umjesto još jednog linka na playlistu. Trenutno se LP ne može kupiti u slobodnoj prodaji, no s obzirom na ogroman interes publike i kolekcionara, svakako razmišljamo o tome – govori Jozefina Šarić iz hrvatskog Ureda za izvoz glazbe.
Ako se izdanje promatra kao svojevrsna fotografija trenutka, nameće se i šire pitanje može li se iz nje iščitati nešto što bismo mogli nazvati hrvatskim zvukom. Hrvatska scena dugo je bila podijeljena na niz zasebnih žanrovskih krugova, pa je upravo njihovo objedinjavanje na jednom izdanju možda i najzanimljiviji aspekt kompilacije.
- Ne postoji jedan monolitni "hrvatski zvuk", a ovaj dvostruki LP to dokazuje. Presjek od 23 izvođača kroz četiri strane vinila proteže se od jazza, post-punka, elektronike do indie popa i eksperimentale. Ono što ih povezuje nije žanr, već kvaliteta. Naš zvuk je zapravo naša eklektičnost – kaže Ante Zvonimir Stamać.
Pravni savjeti za 500 glazbenika
"Croatia on the Move" tako se uklapa u širu priču o tome koliko je hrvatska glazba posljednjih godina postala vidljiva izvan domaćeg tržišta. No međunarodna vidljivost nije jednostavno mjerljiva samo brojem objavljenih pjesama ili pojavljivanja na festivalima. Za glazbenike je važnije pitanje vode li takvi kontakti prema konkretnim nastupima, turnejama, emitiranju, novim partnerstvima i dugoročnom pozicioniranju na tržištu.
- Najbolji pokazatelj uspjeha izvoza hrvatske glazbe su potvrđeni nastupi domaćih izvođača na najvažnijim europskim showcase festivalima koji su se udesetostručili, kao i puno veći broj europskih turneja. Kroz projekte kao što je ova kompilacija, ali i niz drugih suradnji, hrvatska glazba se češće emitira na europskim radio postajama. Pravnim savjetima pomogli smo preko 500 glazbenih profesionalaca, ponovno otvorili tržišta jazz i world music glazbe, a sada to radimo i za elektroniku. Osnovali smo SHIP showcase festival koji je po mišljenju europskih profesionalaca jedan od najboljih u Europi i na kojem spajamo hrvatske i europske glazbene profesionalce. Također smo upogonili projekt AJMO! koji omogućava glazbenicima razvoj u Hrvatskoj kao prvu stepenicu prema inozemstvu, a isto tako okuplja i spaja glazbene organizatore da bolje funkcioniraju, surađuju i imaju kontinuitet. Umrežavanje putem europskih organizacija i suradnjom s drugim showcase festivalima i klubovima je također jedan od ciljeva – kaže Dražen Baljak.
Ako "Croatia on the Move" ostane jednokratni presjek scene, njegova će vrijednost biti prije svega u tome što je domaću glazbu stavio u kontekst međunarodnog tržišta i dao joj novu vrstu vidljivosti. No projekt bi mogao imati i nastavak koji bi cijeloj ideji dao dodatnu težinu: mogućnost da hrvatsku scenu u budućnosti preslušavaju različiti međunarodni kustosi, svaki iz vlastite perspektive i vlastitog dijela glazbene industrije.
- Ideja da drugi globalni kustos preslušava scenu iznimno nam je privlačna i vidimo to kao potencijalno dugoročni model. To nam djeluje kao kontinuirano postavljanje zrcala pred domaću produkciju. S vremenom bi nam takav pristup pokazao kako nas percipiraju stručnjaci iz različitih glazbenih „bazena“ i pomogao nam da točno detektiramo u kojim žanrovima i s kakvim pristupom najlakše komuniciramo sa svijetom. Ali zasad se bavimo tek objavljenom kompilacijom da dođe do svih onih do kojih treba doći – kaže Jozefina Šarić.
Rezultati van naslovnica
Dok se priča o izvozu glazbe često svodi na ono što se događa izvan Hrvatske, važan dio posla odvija se upravo na domaćem terenu. SHIP je pritom postao mjesto na kojem se susreću domaći izvođači i ljudi iz međunarodne industrije, a svako novo izdanje donosi nove kontakte, razgovore i potencijalne suradnje čiji se rezultati često ne mogu odmah izmjeriti.
- Highlight ovogodišnjeg izdanja je definitivno nevjerojatna energija i networking koji se dogodio u Šibeniku. Stotine profesionalaca iz cijelog svijeta zaista su slušale koncerte, gledale bendove i razmjenjivale kontakte. Unatoč lošim najavama, vrijeme je bilo odlično pa se sve moglo odviti kako smo planirali. Odlični koncerti, paneli i reakcija publike ono je što ovaj festival čini posebnim. Najdublji trag ostavit će one suradnje koje su dogovorene u backstageu i na kavi. Ti se rezultati ne vide odmah na naslovnicama, ali će se itekako vidjeti na njihovim karijerama – kaže Mirko Burazer.
U konačnici, međutim, ni najbolja infrastruktura, festival ili promotivni materijal ne mogu sami napraviti međunarodnu karijeru. Nakon što pjesma bude objavljena, nakon što izvođač dobije priliku nastupiti pred međunarodnim profesionalcima i nakon što se otvore prvi kontakti, ostaje pitanje je li sam izvođač spreman napraviti sljedeći korak.
Tu se vraćamo na početno pitanje izvoznog potencijala. Hrvatska scena očito ima glazbu koja može privući pažnju izvan zemlje, ali za njezin stvarni međunarodni proboj potrebno je još mnogo više od kvalitetnog singla ili dobrog koncerta.
- Kao i svugdje u Europi, tako i kod nas nedostaje veliki broj glazbenih profesionalaca u svim poljima, a pogotovo u onima koji su bitni bendu kao što su bookeri i menadžeri. Na nama je da pokušamo stvoriti uvjete za razvoj takvog kadra dugoročno. Kao što je Kevin potvrdio, scena je kreativna i kvalitetna, a na bendovima je da konstantno uče i da shvate da nakon što su prošli ogroman trud i sve vrste ulaganja u glazbeno izdanje tek tada počinje put da postanu "export ready" i krenu sa svirkama van regije – zaključio je Ante Zvonimir Stamać.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....