Gotovo polovica glazbenika Bečke filharmonije za vrijeme Drugog svjetskog rata bili su članovi Nacističke stranke, dok je 13 glazbenika bilo izopćeno iz orkestra jer su bili Židovi ili su bili u braku sa Židovima - to su rezultati istraživanja vodećih austrijskih povjesničara, održanog u osvit 75. godišnjice Anschlussa, odnosno pripojenja Austrije nacističkoj Njemačkoj, provedenog u ožujku 1938.
Bečki filharmonijski orkestar desetljećima je dopuštao samo djelomičan pristup svojim arhivima, pod izlikom da je riječ o privatnoj organizaciji koja nema obavezu pružanja javnog pristupa svom arhivu, no politički pritisak doveo je do toga da su napokon ovlastili troje povjesničara, predvođenih profesorom bečkog Sveučilišta Oliverom Rathkolbom, da pomnije istraže razdoblje od 1938. do 1945. godine.
Učestale optužbe
Uprava orkestra priopćila je da će objaviti sve detalje svoje povijesti za vrijeme tog razdoblja, kao odgovor na učestale optužbe da prikrivaju navodne veze koje su imali s nacistima.
U detalje koji se istražuju ubraja se i priča o počasnom prstenu dodijeljenom “gauleiteru” Balduru von Schirachu, nacističkom gradonačelniku Beča, koji je bio odgovoran za deportaciju desetina tisuća Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata. Von Schirach izgubio je originalni prsten, koji mu je bio uručen 1942., no zamjenski prsten dobio je 1966., po izlasku iz zatvora u berlinskoj četvrti Spandau u kojem je proveo 20 godina zbog zločina protiv čovječnosti.
Austrijski povjesničari godinama su pokušali ući u trag čovjeku koji je von Schirachu dao zamjenski prsten, a sada su ustanovili da se radi o Helmutu Wobischu, trubaču koji je bio član Nacističke stranke, a kasnije je pristupio Hitlerovom oružanom zaštitnom odredu, tzv. Waffen SS-u. Wobisch je bio otpušten 1945., ali obnovio je svoju karijeru šest godina kasnije.
Pristup arhivi
To je otkrio povjesničar Wilhelm Bettelheim u televizijskom intervjuu prikazanom u nedjelju na austrijskoj televiziji, a Oliver Rathkolb intervju je opisao “vrlo vjerodostojnim”. Von Schirachov sin Richard još je 2004. pisao o tome u svojoj knjizi, ali odbio je imenovati čovjeka koji je dao zamjenski prsten njegovu ocu.
Bečkoj filharmoniji je - baš kao i Austriji - trebalo dugo vremena da prizna svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu i Holokaustu, no ovo je prvi put da su povjesničari dobili pristup arhivskim materijalima koji detaljno opisuju ulogu orkestra kao sredstva nacističke propagande, kao i progon njegovih židovskih članova.
Dosad otkriveni detalji pokazuju da su od ukupno 123 glazbenika orkestra njih čak 60 bili članovi Nacističke stranke, što je mnogo veći postotak nego u široj austrijskoj populaciji, a mnogi su se u nju učlanili čak i puno prije nego što je Njemačka anektirala Austriju.
U istraživanju će se naći i detalji o trinaest glazbenika koji su bili protjerani iz orkestra zato što su bili Židovi ili u braku sa Židovima, koji su potom bili deportirani u koncentracijske logore, a petero ih je u logorima i preminulo. Kako prenosi austrijski dnevni list Die Presse, Židovi navodno u orkestar nisu primani ni godinama prije Anschlussa.
Optužbe na račun Filharmonije dolaze prvenstveno iz redova stranke Zelenih, pa je tako njihov zastupnik, povjesničar Harald Walser, uoči Nove godine optužio predsjednika Filharmonije Clemensa Hellberga da je izostavio detalje o nacističkoj prošlosti Filharmonije u svojoj knjizi iz 1992. “Democracy of Kings”, koja je prihvaćena kao službena povijest bečkog orkestra.
Hellberg je u svoju obranu izjavio kako u vrijeme dok je pisao knjigu nije imao pristup svim relevantnim dokumentima, a izvještaj austrijskih povjesničara smatra “debelo zakašnjelim”.
Željena slika Beča
Bečka filharmonija najpoznatija je po svom novogodišnjem koncertu, posvećenom djelima skladatelja iz obitelji Strauss, koji već tradicionalno 1. siječnja prenose televizijske kuće 44 zemlje diljem svijeta, no povjesničari tvrde da je ovaj rado gledan i popularan događaj osmišljen 1939. godine kao propagandni instrument nacista.
Navodno je novogodišnji koncert pomogao Josephu Goebbelsu, nacističkom ministru propagande, da stvori željenu sliku Beča kao “grada kulture, glazbe, optimizma i gostoprimstva”.
Kompletan stručni izvještaj trojice angažiranih povjesničara bit će objavljen danas, točno na 75. obljetnicu Anschlussa, na web-stranicama Filharmonije.