Uvodna sezona u veliku obljetnicu 50 godina dvorane vraća nas u ona najbolja vremena Lisinskog, kao što je bila sezona 2019./20., kad nismo bili opterećeni spoznajama o virusu niti su nas zadesila ona dva potresa - najavio nam je Dražen Siriščević, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
- Poklopilo nam se jako lijepo - dodaje - da prvi koncert na otvaranju ove sezone bude onaj Kraljevske filharmonije koja dolazi iz Londona tako da imamo kraljevski početak na svaki način.
U programu Lisinski subotom planiraju nastupe čak 10 velikih simfonijskih orkestara i jedan operni iz Maribora, ukupno 11 velikih orkestralnih ansambala, što se rijetko događalo i u najboljim vremenima. Neki od izvođača su Sofijska i Češka filharmonija, a dolazi i Simfonijski orkestar iz Kanade, iz Montreala.
"Ostali izvođači nisu ništa manje iznimni - Bečki dječaci, svjetska zborska senzacija, Stephen Tharp imat će veliki orguljaški koncert, a tu je i neizostavni Ivo Pogorelić. Mogu reći da pucamo na veliko i pucamo od ponosa", navodi uvijek energični Siriščević. Otkad je on na čelu dvorane, u nijednoj sezoni Ivo Pogorelić nije izostao, a ravnatelj je, kaže, izuzetno sretan zbog njihove odlične suradnje. O tome puno govori i to kako je Pogorelić darovao svoj koncert; naime, u sezoni 2020./2021. maestro je imao koncert u prosincu. Zbog virusa je bio ograničen broj posjetitelja u dvorani, te je bilo više prodanih pretplata nego ljudi koji su mogli ući u dvoranu.
"Pogorelić je odlučio svirati dva dana zaredom. Drugi koncert je darovao i svi koji su kupili pretplate, neovisno o ograničenjima ulaska, mogli su ga slušati. To je zbilja nezaboravna gesta", priča nam Siriščević.
Slogan nove sezone Lisinskog subotom je "Svijet na dlanu". Prošle godine im je slogan bio "Stvaranje svijeta?", prema prvom koncertu koji su imali u sezoni koja je počela u neizvjesnosti.
"Stavili smo tad upitnik jer nismo znali što će se dogoditi i doista je jedan koncert na kraju i otpao. Sad smo odlučili odgovoriti na onaj upitnik.
Sad svijet imamo na dlanu, tu je pred nama, možemo uživati u njemu", objašnjava Siriščević.
Želja im je, dodaje, pružiti publici različite zvučne slike, od recitala, komornog zvuka do monumentalnoga zvuka koji može dati neko simfonijsko djelo, oratorij ili opera. Svi orkestri dolaze mahom sa šefovima dirigentima, što govori o kvaliteti koju Lisinski nudi. Kuriozitet je da nam jedan inozemni orkestar dolazi s hrvatskim dirigentom, a to je Mladen Tarbuk s Wiener Concert-Vereinom.
Siriščević naglašava da je posebno ponosan na projekt Dora, a radi se o stotoj obljetnici smrti Dore Pejačević, kojoj će posvetiti posebni program, koji se još brusi. Martina Filjak je pristala nastupiti, a koncert će biti sa Zagrebačkom filharmonijom.
Zadnje dvije sezone dvorane Lisinski su bile doista turbulentne, teške, ali se, kaže ravnatelj, nikada nisu predavali niti bili na koljenima. "Uvijek smo smišljali nešto, nismo pristajali da nam itko cenzurira dobru volju i strast i emociju koju imamo prema poslu koji radimo.
Osposobili smo Veliku dvoranu koja je u dva potresa nastradala i osposobili smo orgulje koje su oštećene". To su druge najveće orgulje u državi, samo zagrebačka katedrala ima veće. Ostalo je dosta još neriješenih stvari, dvorana se "pokrpala" tako da može primiti publiku te da izvođači i djelatnici, uključujući Zagrebačku filharmoniju, mogu raditi. Međutim, pred njima je još dosta posla.
Lisinski je, kad je izgrađen 1973. godine, bio jedna od najbolje opremljenih dvorana u ovom dijelu Europe. Otad se sve manje ulagalo. U šali Siriščević zna reći da su problemi s investicijama započeli u onom trenutku kad su završili radovi jer uvijek je teže održavati nego izgraditi.
"Bilo je planova da se dvorana uoči obljetnice vrati u ono stanje s otvaranja, blistava i sjajna, ali objektivne okolnosti su nas zaustavile. Potpuno je za razumijeti i Grad Zagreb koji sad nema na sebi brigu samo riješiti probleme dvorane Lisinski i onih zaostataka koji su se gomilali godinama dok se nije investiralo kako je trebalo. Moramo i za to imati razumijevanja jer ljudi su u svemu jako nastradali", govori nam ravnatelj.
Kad je i dvorana bila zatvoreni oni su, navodi, svirali i pjevali - na otvorenom. Radili su programe izvan dvorane i čak su dobro prihodovali. Uza sve su uspjeli donirati i Petrinji, glazbenoj školi financijsku potporu te jedan od pianina, kao i Zakladi Anamarija Carević, koja nosi ime djevojčice koja je stradala u zagrebačkom potresu.
U prvoj teškoj sezoni 2020./21. od planiranih 12 koncerata samo su četiri održali, a ostale su morali otkazati, kaže nam Siriščević. U prošloj sezoni je bilo bolje, od planiranih 12 su ih održali 11. U najboljim vremenima znali su imati 16 koncerata godišnje, a u idućoj sezoni planiraju ih 14.
"Doista krupnim koracima idemo naprijed. U najboljoj sezoni imali smo 1500 prodanih pretplata i morali smo zaustavljati prodaju da ipak i ljudi sa strane mogu dobiti karte. Lani smo imali 500 prodanih pretplata. Sada je toliko nestrpljenje kod naših vjernih pretplatnika, mogu reći i prijatelja koji nas prate godinama, da smo u trenutku kad još nismo imali zatvorenu kompletnu sezonu počeli s prodajom i na neobjavljenu sezonu smo prodali oko 200 pretplata. To govori o ogromnom povjerenju u nas, u instituciju i želju da se vratimo u život kakav želimo i kakav pamtimo", zaključio je Siriščević.