Dirigent, skladatelj, pjevač, pedagog, šef glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara I šef Zbora HRT-a, te dirigent koji surađuje i sa Simfonijskim orkestrom HRT-a Tomislav Fačini lani je sudjelovao u slaganju programa Sunčana strana Prisavlja, koji se događa i ove godine. U lipnju je održan u sklopu Sunčane strane Prisavlja koncert “A kind of magic” gdje je Zbor HRT-a izveo pjesme grupe The Queen. Dirigent je Tomislav Fačini ispričao kako je Freddieja Mercuryja spojio za Zborom HRT-a.
- Ideja o tome da Zbor HRT-a izvodi The Queen došla je od nekog od nas koji se bavimo glazbom na HRT-u. Razmišljali smo kako da osmislimo program koji će biti neočekivan, zahtjevan i uzbudljiv zboru, primamljiv našoj, ali nekoj drugoj publici, pa smo se okrenuli kvalitetnom rocku i popu, da bi se na kraju kompas smirio na Queenu; oni imaju sto lica i isto toliko žanrova u svojoj dugoj povijesti, pjesme su im duhovite i slojevite, a imaju i izrazit vokalni (i back-vokalni) život, što ih čini odličnim materijalom za aranžiranje – rekao je maestro koji doma, kako kaže, ima gotovo sve ploče grupe Queen i stoga mu je bilo jednostavno složiti raznovrsan program s dobrim presjekom kroz sve faze rock benda.
- Obrade koje smo donijeli išle su za tim da prenesu, pa čak i potenciraju osnovni karakter pjesama kroz brzu izmjenu sola i vrlo ritmiziranih zajedničkih nastupa, naglašavajući harmonioznost, čuvajući živi ritam i energiju, a zboru u sastavu od 32 pjevača pridružio se i bend, što osigurava izvorni groove. Vokalne aranžmane smo radili Olja Dešić i ja. Upoznali smo se isto na HRT-u, prilikom neprežaljenog serijala Do posljednjeg zbora! – sjeća se natjecateljskog showa na HTV-u.
Za vrijeme strogih epidemioloških mjera članovi Zbora HRT-a nastupali su na misama koje prenosi televizija nedjeljom, zatim je bio koncert u crkvi sv. Blaža, a najavljen je I ponovni nastup u atriju Kneževa dvora na Dubrovačkim ljetnim igrama. Zbor je prije dvije godine iznimno dojmljivo pjevao rusku duhovnu glazbu u istom prostor u Dubrovniku, o tom koncertu doista se mnogo govorilo po gradu, pa je zanmljiva pitanje s kojim će programom Zbor ovo ljeto doći na Dubrovačke ljetne ige.
- Pucamo na sigurno! Publika se jako zaželjela zborskog zvuka. Uoči naše velike obljetnice, na turneji smo po najznačajnijim hrvatskim festivalima sa Hrvatskom misom Borisa Papandopula. Ovo je majstorsko i veličanstveno djelo, kvalitetom i opsegom, jedno od najznačajnijih velikih formata vokalne glazbe. Gusta faktura, zvukovno obilje, ritmički deliriji blago naslonjeni na folklornu tradiciju i arhaične asocijacije, uz četiri solista – to su Darija Auguštan, Martina Gojčeta, Stjepan Franetović i Robert Kolar - zazvonit će u Kneževu dvoru, zadarskim sv. Krševanom i osorskom katedralom, potonje uz prijenos HRT-a – najavljuje maestro Fačini ljetnu turneju Zbora HRT-a.
Pomoćnik je intendantice Dubrovačkih ljetnih igara za glazbu,a otvorenje festivala se ove godine vraća ispred crkve sv. Vlaha.
- Sama svečanost otvaranja prvenstveno je glazbeno-scenski događaj, pa smo i ove godine, kao i proteklih, vjerni ideji da se na svečanosti održi karakter žive i neponovljive izvedbe, s ponekim neočekivanim obratom, spojem glazbe, scenske glazbe i skladbi koje se podlažu pod dramske radnje i tekstove, ili žive samostalno...mislim da je za takve događaje najvažnije da budu interesantni i da kriju pokoje iznenađenje i dosjetku – nastavlja maestro u čijem su glazbenom programu Igara primjerice Simfonijski orkestra HRT-a I maestro Repušić na kraju programa, te brojni važni instrumentalisti poput pijanistice Martine Filjak, gitarista Petrita Cekua, koncert više udaraljkaša, pa i Eva Šulić, violinistica, sestra Luke Šulića…
- Prošle smo godine, pritisnuti nevoljom, iznova otkrivali toplu vodu, činjenice da se samo s domaćim glazbenicima može napraviti vrhunski festival. Naravno, o tome nikad nije bilo spora. Samo, apetiti su nam u „mirnodopskim“ vremenima drugačiji. Imajući to u vidu, nastojali smo, i uspjeli izbalansirati zastupljenost naših glazbenika i posjete inozemnih zvijezda (prema ovogodišnjim mogućnostima koje su naravno znatno skromnije od onoga što je 2019. obećavala), pa uz glazbenike koje ste naveli, kao i zbor, imamo tri vokalna gostovanja s apsolutnog vrha: Julija Ležnjeva, Lawrence Brownlee i na samom kraju Diana Damrau (nastojanjem maestra Ivana Repušića), zvijezdu jazza Richarda Bono sa svojim triom, uz Jazz orkestar HRT-a (ansambli HRT-a su i ove godine vrlo prisutni na Igrama, s razlogom), uz Martinu Filjak nastupa čudesan hornist Felix Klieser (neću ništa reći o njegovom profilu, ali pogledajte sami), zatim mlade sjajne glazbenike koji se upravo kite inozemnim nagradama poput poput pijanista Lovre Marušića, već etabliranog pijanista Gorana Filipca koji, kako je upravo napravio međunarodnu karijeru s djelima Liszta, nastupa s dva Lisztova djela - a briga oko dubrovačkog kruga glazbenika iskazat će se nastupima kvARTeta (Kahriman, Šulić, Končić, Zajcev) i programa Dubrovnik na glazbenoj hridi III, sa solistima Dubravkom Šeparović Mušović, Lovrom Merčepom i Marijom Grazio, s djelima Mahlera, Debussyja, Iberta i Đurovića - izdvaja sve adute glazbenog programa.
Maestro Fačini je katkada preko dvanaest sati dnevno posvećen glazbi. Reći će kako svi glazbenici, koji se uistinu aktivno bave svojim pozivom, ne poznaju radno vrijeme.
- S profilom angažmana, kakve ja imam, ima uvijek posla. U lipnju sam usporedno „vozio“ koncert pratnje četiri studenta Akademije sa Zagrebačkom filharmonijom (oko 120 minuta glazbe), dva programa sa zborom HRT-a (Papandopulo i Queen, za koje pišem i aranžmane), dva programa s ansamblom Antiphonus, od kojega jedan i snimamo- nosač zvuka hrvatskih suvremenih autora 100 posto domaće..a sigurno sam nešto i zaboravio – iskreno će.
Pjevači, solisti, kažu da vole raditi s Tomislavom Fačinijem. Kažu da je maestro strpljiv, pedantan, organiziran, smiren i kako apsolutno zna što radi. Kada pandemija stane, bi li, recimo, u Dubrovniku na otvorenom postavio neku operu i koju?
- Mislim da je pratnja solista, odnosno zajedničko muziciranje jedna specijalna kategorija u kojoj se komorna glazba isprepliće s dirigiranjem. To mi je nešto vrlo posebno; jako je živo i osjetljivo i inspirativno. Drago mi je ako i solisti oni to prepoznaju. Opera u Dubrovniku...Svi sanjaju o tome. Ali, sa i bez pandemije, to je, ako ne stvar prošlosti, onda svakako nešto što je naše vrijeme stavilo ad acta...Glazba treba tišinu. Tko će to osigurati? I pogotovo za operu, koja treba i vremena. Dok ne uspijemo dovesti u vagu kulturni sadržaj s ekonomijom, izravno ali i neizravno, neće biti ništa od te lijepe i nostalgične zamisli... - obrazlaže.
Prije godinu dana, prošlo ljeto, Tomislav Fačini bio je naglasio kako struka možda nije dovoljno uključena u rasprave oko epidemioloških mjera u glazbi...
- Razumljivo je da je u početku bilo puno tapkanja u mraku s novom bolešću… nije mi razumljivo da se i nakon dugo vremena mnoge stvari, pa i propisi, nisu udaljili od preporuka, pretpostavki i halo efekata. Tko zna, nismo li mi, kao struka, propustili aktivnije se i, prije svega zajedno, uključiti u promišljanje o načinima na koje društvo funkcionira u posebnim uvjetima…Nama je svaka prepreka novi izazov i mogućnost da se izbrusimo u neočekivanom smjeru. Pa i distance u ansamblu, održavanje spremnosti u izolaciji, razmišljanje o tome što nam zapravo glazba znači u životu. Ostaje nam da se nadamo da ovo sada nije kratki ljetni predah, nego nekakvo rasplitanje prema jasnijem rješenju, ali i da u tom rješavanju nećemo izgubiti sami sebe, kao i sačuvati zdravu glavu – zaključuje.