Prošloga je petka Velikoj dvorani Lisinski ostvaren koncert za pamćenje koji je privukao mnoge ljubitelje pompozne filmske glazbe. Ovaj put, bila je riječ o soundtracku za film koji (još) nije snimljen, čiji je siže roman "Ahilejeva pjesma" američke spisateljice Madeline Miller, romansirana priča iz Homerove "Ilijade" o odnosu Ahileja i Patrokla koji nadilazi granice prijateljstva. U OFF ciklusu Zagrebačke filharmonije, slučajno ili ne, baš na Svjetski dan mentalnog zdravlja, održan je koncert čije su vibracije raskošnih alikvota nesumnjivo višestruko dobrohotno djelovale na auditorij. Bio je to prvi cjelovečernji orkestralno-zborski autorski koncert mladog filmskog skladatelja Ozrena K. Glasera - koji osjeća glazbu na drukčiji način. Poput velikog Beethovena, uspješno nadilazi hendikep ograničenog sluha i intuitivno osjeća glazbu koju stvara. No, za razliku od Beethovena koji je tek u skladateljskoj zrelosti krenuo čuti sve slabije, naš Glaser od djetinjstva, liječničkom greškom, ima 70% oštećen sluh na oba uha, i stoga nije mogao pristupiti nijednoj fazi formalnog glazbenog školovanja jer sve glazbene škole (osim onih koji slijede tzv. funkcionalnu glazbenu pedagogiju) pri upisu testiraju djeci sluh. Stoga je na svoj način, mahom samouk, uz poneke privatne satove klavira i gitare, ušao u svijet glazbe, te je kao veliki filmofil od početka osjetio snažnu potrebu da uglazbljuje pokretne slike, stvara za kazalište i film. Tako promišlja glazbu šećući svijetom, a sada je sam "stvorio" film u svojoj glavi – ispripovijedao je priču kroz 16 stavaka 70-minutne "suite" s raskošnim sastavom orkestra, mješovitim zborom (Akademski zbor Ivan Goran Kovačić), magičnu vokalisticu Ninu Kraljić i drevni zvuk tradicijskog armenskog glazbala duduka (Mihael Emanuel Večković), koje je sve na praizvedbi udružio dobar poznavatelj raznih orkestralnih vrsta, maestro Alan Bjelinski. "Čitajući roman, slike su se same pojavljivale – antička Grčka i Troja, božanski Olimp, mirisi mora, sjaj oružja i krhkost ljubavi. S tim slikama došle su i melodije, čitave partiture koje su zahtijevao da budu napisane", opisuje Glaser svoju bujicu inspiracije za čije je ostvarenje "na papiru" pozvao na suradnju orkestratore Grka Nikiforosa Chrysolorasa i Hrvata Danijela Legina, te transkriptora, također "našijenca", Luku Demarina. "Outsourceanje" orkestratora i transkriptora je uobičajena praksa u svijetu filmske glazbe, a bio je to još jedan snažan "holivudski" moment: večer u zamračenoj dvorani koju će uskoro osvijetliti vatromet light-showa počela je magičnim glasom Oskarovke Judi Dench koja je snimila citate iz knjige na izvorniku.
Glaserova snažna unutarnja muzikalnost i nezaustavljiva kreativnost ovim je projektom dobila potvrdu pobjede nad fizičkim datostima i služi kao lijepa metafora cijelom čovječanstvu. Doista, pitanje je vremena kada će neki redatelj ili scenarist na predivnu glazbu, punu zaraznih melodija, snažnih ritmičnih pulsacija i zaziva, netko doista i složiti slike iz datog romana. Kao cijenjeni i nagrađivani filmski skladatelj Ozren K. Glaser pristupio je idejom ravnatelju Zagrebačke filharmonije, Filipu Faku, koji mu je ponudio termin u OFF ciklusu orkestra.
"Čitajući knjigu prije tri godine doživio sam je kao filmsko djelo, u mojoj je glavi vrlo dobro evocirala filmske prizore, a samim time, oni su stvarali glazbenu podlogu. Glazbene ideje koje sam dobivao ne samo kroz čitanje knjige, već i kroz daljnje razmišljanje i kontempliranje na tu temu, stvorilo je u meni klicu ideje da stvorim nešto veće u svojemu opusu, bez konkretne prigode uglazbljivanja filmskih prizora. Zapisivao sam melodije i najprije pomislio da bih mogao snimiti svoj prvi orkestralni autorski album s tom glazbom nekog još nesnimljenog, budućeg filma. Ali ni to mi nije bilo dovoljno, tražio sam nešto više i tek kad sam osmislio koncert s velikim orkestrom i zborom, stvari su sjele na svoje mjesto. Da bi se napravio cjelovečernji koncert u Lisinskom potrebno je mnogo ljudi, cijeli orkestar, zbor, solisti...Uspio sam doći do Zagrebačke filharmonije, najprestižnijeg orkestra u državi i šire, te do moćnog Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić za pjevanje vokaliza i latinskih tekstova koje sam napisao na hrvatskome i dao prevesti na latinski. Vode ih stvarno predivni ljudi – ravnatelj Filip Fak i zborovođa Ivan Šćepanović. Teško je ovo što osjećam izraziti riječima, to je izrazito duboka zahvalnost prema dvorani, svih dvjestotinjak glazbenika na sceni i prema književnom djelu na temelju kojega je sve nastalo.", reći će uzbuđeni Glaser, inače poznat kao asistent i koautor glazbe za Oskarom nagrađene filmove "Žena kojoj sam čitao" i "Godzila Minus One", te pobjednika Berlinalea "U-Carmen". Naš majstor za sve stilove, Alan Bjelinski, maestralno je ravnao orkestrom, kombinirajući upade zbora i solista. "Ovo ni po čemu nije standardni koncert, volim izazove, pogotovo ako dirigiram domaću glazbu koja ima perspektivu putovati po svijetu koji je okrugli i želimo ga doživjeti našim ljudima", kaže maestro i u ovako ocjenjuje skladatelja: "Ozren ima lijepu melodiju, dugu misao, ima monumentalnost epskih povijesnih spektakala, dodaje atraktivne instrumente i prekrasnu boju glasa Nine Kraljić koja izvodi prekrasne vokalize". Dodatnu "antičku" drevnu notu i univerzalni folklorni moment glazbi pridodaje grleni stil pjevanja Nine Kraljić koji okrepljuje i egzotični ton puhačkog glazbala sličnog oboi – duduka kojim majstorski barata zagrebački multiinstrumentalist i graditelj instrumenata Mihael Emanuel Večković.
Glaser sa svojom obitelji već 13. godinu u Hrvatskoj ugošćuje znamenite oskarovce za filmsku glazbu i zvuk na Festivalu International Sound and Film Music Festival (ISFMF) koji se ove godine održao u Varaždinu i u Samoboru, od kojih su neki bili i na sinoćnjem koncertu. Dobitnik Oskara za dizajn zvuka u filmu Titanic, Mark Ulano, njihov je redoviti gost: "Zavedeni smo hrvatskom ljepotom zemlje, ali i predivnom kulturom i poviješću. Ovdje sam već peti put zahvaljujući pozivu obitelji Glaser na festivalu koji je jedan od rijetkih na svijetu posvećen važnosti filmske glazbe i zvuka, te širenje svijesti o njemu na globalnoj razini. Ozren je napisao cjelovečernju simfoniju, divno je to čuti, bio sam i na generalnoj i na tonskoj probi, prekrasno je i vrlo emotivno, epski, kinematografski, što je rijetkost u skladanju bez ekrana. Ozren je višestruko talentiran mladić, a večeras počinje novo poglavlje u njegovoj karijeri, kao i u životu njegove obitelji. Veliki skladatelji filmske glazbe voljeli su koncertne pozornice, poglavito Ennio Morricone koji je imao cijeli niz svojih širokoomiljenih koncertnih turneja diljem svijeta, isto tako i John Williams. I mi smo sada u sklopu ovdašnjeg Međunarodnog festivala filmske glazbe i zvuka imali cjelovečernji klavirski recital pijanista Jean-Michela Bernarda, od Lala Schiffrina do Bernarda Herrmanna. Filmska glazba je posebno područje koje teško može shvatiti netko tko nije u njemu - ona uvijek priča priču, mora se s njom stopiti, a ne funkcionirati samostalno čisto glazbeno. Ali opet, ona najbolja, onih najboljih skladatelja, uvijek jednako dobro funkcionira i samostalno, čvrsto stoji na svojim nogama i služi specifičnostima koje traži priča, zbog koje je i nastala. Ozren je ovladao tom specifičnom vrstom glazbe koja je hrvatska, ali i univerzalna - glazba za sva vremena.", zaključit će Oskarovac dok puna dvorana Lisinski ovacijama ispraća dvjestotinjak glazbenika na sceni i autora-melodičara na čije emotivne poletne teme nitko te večeri nije ostao imun.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....