Dirigenti triju generacija koji oblikuju glazbu i zvuk čitave sezone u splitskom nacionalnom kazalištu ovo će Splitsko ljeto sa svoja tri dirigentska štapića obuhvatiti glazbu od opernih kompozicija, domoljubnih antologijskih zborskih skladbi, pa sve do pop Mise. Najiskusniji među njima, Ivo Lipanović (62), šef je dirigent Opere splitskog kazališta. Jure Bučević (40) ravnatelj je Opere, dok dirigent Veton Marevci nema ni 30 godina, a zborovođa je u Splitu.
Korčulanin iz Lumbarde, Ivo Lipanović, dirigent je kojeg ne treba posebno predstavljati. U dvije različite dekade, 90-ih i u posljednjih deset godina bio je ravnatelj splitske Opere. Pored bogate hrvatske karijere po svim nacionalnim kućama, dirigirao je od Ottawe preko Nice, Verone i berlinske Deutsche Opere pa sve do Seoula, dok je u Ankari bio ravnatelj državne Opere. Ivo Lipanović uskoro će proslaviti 40 godina rada iza kojih je oko 90 premijera i više od 1000 izvedbi opera.
Splićanin Jure Bučević diplomirao je i violinu i dirigiranje te se nakon karijere violinista u splitskom orkestru posvetio svom drugom pozivu, nakon što je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu stekao titulu magistra umjetnosti (orkestralno dirigiranje). Usavršavao se kod maestra Uroša Lajovica te prof. Colina Mettersa. Bio je i gradski vijećnik u Splitu te pored violine svira violu, mandolinu, klavir i udaraljke.
Karlovčanin Veton Marevci još je kao student dirigiranja kod profesora Uroša Lajovica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji dirigirao operama "La Boheme" i "Čarobna frula" u HNK Zagreb. Diplomirao je kod mentora Mladena Tarbuka, a uz Ivana Repušića jedini je dirigent koji je dobio nagradu Mladi glazbenik godine, koju mu je za 2018. dodijelila Zagrebačka filharmonija. Prije dolaska u Split dirigirao je svim najvažnijim orkestrima u zemlji, od Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra, Zadarskog komornog orkestra. Umjetnički je voditelj Karlovačkog komornog orkestra, a zakoračio je i izvan granica RH ravnajući Slovenskom filharmonijom i Crnogorskim simfonijskim orkestrom. Maestru Lipanoviću pripala je čast da otvori Splitsko ljeto s premijerom Mascagnijeve "Cavallerie rusticane", nakon čega ravna Verdijevim "Nabuccom". Jure Bučević ravna Verdijevim "Lombardijcima" i "Misom Mediteranom" Tončija Huljića, a Veton Marevci koncertom "Queen forever" i "Hrvatske antologijske pjesme" uoči Dana domovinske zahvalnosti.
Kada glazbom u splitskom kazalištu i na pripadajućem mu festivalu upravlja dirigentski trojac, prednosti rada su, kako kaže maestro Ivo Lipanović, ogromne.
- Lakša je organizacija posla, veća je mogućnost posvećenosti studiju djela koje se dirigira, a tu je i razmjena mišljenja i iskustava. Naravno, taj je način rada prikladan normalnom vremenu, u kojem kazalište ima i do desetak opernih, baletnih i koncertnih izvedbi mjesečno - reći će Ivo Lipanović kojega današnja splitska dirigentska zajednica podsjeća na doba kada je on, kao mladi zborovođa i dirigent, u istim godinama kao što je danas Veton Marevci, došao u HNK Split.
- Osamdesetih godina 'tri štapića' činili smo maestro Vjekoslav Šutej kao najstariji, maestro Loris Voltolini kao dirigenti i ja kao zborovođa i mladi dirigent gladan dirigiranja. Dirigentski zanat je jedno (jer ne zaboravimo, bez obzira na umjetnički izričaj, kao i u svakom poslu potrebno je poznavati tehniku posla - zanat), a osobnost dirigenta i njegov utjecaj na ansambl koji predvodi nešto sasvim drugo. Moje skoro 40-godišnje iskustvo stavlja me u poziciju svojevrsnog mentora mlađim kolegama kojima želim prenijeti sve ono što sam u tih 40 godina naučio i vidio, prije svega, što i kako ne treba raditi jer se iz toga najviše može naučiti - govori maestro Lipanović.
U Mascagnijevoj operi kojom je dirigirao na otvorenju Splitskog ljeta jedna od zanimljivosti bilo je gostovanje talijanskog baritona koji je 'Cavalleriju rusticanu' pjevao u Coppolinu 'Kumu III', gdje su se u filmu paralelno nizale scene iz kazališta i one mafijaških obračuna.
- Dolazak baritona iz 'Kuma' ideja je ravnatelja opera maestra Jure Bučevića kojemu je agencija s kojom radimo preporučila gospodina Gavanellija, a činjenica da je njegov glas na tonskoj snimci 'Kuma 3' činilo se zgodnom koincidencijom i na kraju smo jako sretni njegovim sudjelovanjem u našoj 'Cavalleriji' - ističe Ivo Lipanović
Samozatajni ravnatelj splitske Opere Jure Bučević ne osvrće se u radu na višegodišnje dubioze o tome da će splitska publika negativno reagirati ako se postavi opera koja ne pripada belkantu, romantizmu ili verizmu. Za takvo nešto bojazni nema, budući da i njegov osobni ukus naginje verizmu.
- Ako bih trebao birati skladatelja po svojem ukusu, to bi zasigurno bio Giacomo Puccini i njegova 'Tosca' te Umberto Giordano i opera 'Andrea Chenier' - govori ravnatelj Opere koji osim Verdijevim "Lombardijcima" dirigira i Huljićevom "Misom Mediteranom" te nam je prenio dojmove pri susretu s kompozicijom o kojoj zasad ne znamo ništa.
- To je zapravo Misa koja vas vodi na put Mediteranom, tako ju ja doživljavam. Uz tu kompoziciju, prvi put sam imao priliku osobno upoznati i njezina autora, gospodina Tončija Huljića. Mogu samo reći da smo kliknuli na prvu, a to je za jedan ovakav projekt jako bitno.
Interes publike je velik i smatram da će izvedba kao takva biti veliki mamac za širu publiku - najavljuje praizvedbu ravnatelj koji bi volio da u Operi HNK Split ima više solista na raspolaganju.
- Fale nam uglavnom dramski glasovi, a iskreno se nadam da ćemo od jeseni pokrenuti operni studio. Na taj način bismo iskoristili sav potencijal kod mladih snaga, a on je zaista velik. Treba im samo malo vremena i podrške da stasaju na pravi način - reći će maestro koji je privatno otac troje djece, od kojih su dvoje blizanci, te sportski tip, zaljubljenik u triatlon.
Kada je vrijeme da se dijete susretne s ozbiljnom glazbom i na koji način?
- Po meni se dijete mora susresti s glazbom već u majčinoj utrobi. Srećom, mojih troje jesu, ali nemaju nažalost svi tu privilegiju. Sport i glazba trebaju biti dostupni svima i ja ću se truditi i dalje da godišnje imamo barem jedan naslov koji će privući najmlađe u kazalište. Točka na 'i' bi bila da takve stvari 100% subvencionira lokalna zajednica ili država. Iskreno se nadam da će se to u skoroj budućnosti i dogoditi - kaže Jure Bučević.
Maestro Lipanović među koncertima Splitskog ljeta izdvaja koncert Hrvatskog gitarskog kvarteta s vrhunskim gitaristima svjetske reputacije, pa duo Penezić-Petrinjak, te Zagrebački kvartet. Međutim, nekako se najviše veseli koncertu preporođenog Zbora Opere pod vodstvom mladog kolege mu Vetona Marevcija.
Veton Marevci slovi za jednog od najvažnijih mladih hrvatskih dirigenata, ako ne i najvažnijeg, a riječ je o Karlovčanu koju je napustio četiri rijeke i nastanio se u Dioklecijanovu gradu.
- Zahvaljujem na tako prestižnoj tituli, čast je biti jedan od predstavnika najmlađe generacije dirigenata u naciji koja se diči velikim dirigentskim imenima kroz povijest. U Splitu je većina značajnih dirigenata brusila svoj zanat. Prilagodba na grad pod Marjanom bila je neprimjetna i efikasna jer Karlovac ima sličan mentalitet, cijeni se iskrenost i izravnost u međuljudskim odnosima. Uz to, moj dida je bio iz Vele Luke pa s ponosom iznosim činjenicu da sam četvrt (ili kvarat) Dalmatinac! - otkriva podrijetlo.
Prva sezona u Splitu bila je neizvjesna zbog epidemiološke situacije pa će priliku za ravnanjem cijelim orkestrom dobiti s malim zakašnjenjem, početkom naredne sezone, kada će dirigirati Cherubinijev Rekvijem uoči Dana svih svetih. U opernim će produkcijama iduće sezone Marevci biti asistent dirigenta te će ravnati reprizama.
U Muzeju grada Zagreba čuvaju se Zajčevi štapići, posrebrenjeni. Kako se dirigentski štapić izgledom razvijao do danas po izgledu, težini i materijalu, objašnjava nam najmlađi dirigent.
- Već se u antičkoj Grčkoj spominje 'zlatni štap' kao sredstvo dirigiranja. Prvim orkestrima najčešće je dirigirao prvi violinist svojim gudalom ili čembalist rolom papira. Uvijek intrigantna, ali nesretna priča je vodećeg francuskog kompozitora 17. stoljeća Jean-Baptistea Lullyja. On je koristio golemi drveni štap kojim bi udarao o pod davajući glazbenicima tempo. Jednom prilikom je štapom probio vlastito stopalo, dobio gangrenu i umro! Dirigentski štapić kakvog danas poznajemo se pojavljuje u prvoj polovici 19. stoljeća, a krajem 19. i početkom 20. stoljeća su se koristili raskošno ukrašeni štapići napravljeni od ebanovine ili bjelokosti s ugraviranim srebrnim pločicama. Štapići su bili personalizirani poput čarobnjačkih štapića iz svijeta Harryja Pottera! - otkrio je doista uzbudljivu povijest dirigentske palice.
S kolegama dirigentima ima izvrstan poslovni odnos.
- Svatko radi svoj dio posla profesionalno i odgovorno. Stariji kolege drže do svoje riječi i uvijek su spremni savjetom pomoći u otklanjanju problema, što nas čini vrlo skladnim i čvrstim timom na početku ove zajedničke suradnje - reći će o tri splitska dirigentska štapića Veton Marevci.
'Ero s onoga svijeta' putuje i ovo ljeto, u Vrliku. To je već tradicionalni događaj. Maestra Lipanovića pitamo je li moguće da recimo još neka opera ode u rodno mjesto skladatelja Jakova Gotovca, možda Verdijev 'Nabucco' … - Vrlička je česma izvanredna i autentična ambijentalna pozornica za 'Eru s onoga svijeta', ali nikako nije za jednog 'Nabucca' pa ne mislim da će ta opera biti tamo izvedena. Ima pozornica osim splitskog Peristila za 'Nabucca', kao što je naprimjer trogirska kula Kamerlengo koja je izvrsna za još neke opere: Verdijev 'Trubadur', Beethovenov 'Fidelio', a moguće je gostovati u Dalmaciji i u Šibeniku, Zadru, Dubrovniku, Hvaru, Korčuli - najavljuje moguće geografsko širenje utjecaja triju dirigentskih štapića.