Ako je vjerovati SoundCloudu i Spotifyu, nekima od najpopularnijih servisa za streaming glazbe, najpopularniji žanr na svijetu je hip-hop.
Da su reperi apsolutno zavladali scenom tvrde i iz Nielsena, koji je objavio da su svojim istraživanjima prvi put u povijesti utvrdili da je hip-hop najpopularniji glazbeni žanr u Americi. Kako kažu, četvrtina konzumirane glazbe u 2017. bila je toga žanra, čime je iza sebe ostavio inače neupitno najslušaniji rock, koji je iznosio 23 posto od sve poslušane glazbe.
A svjetski se trendovi osjete i u Hrvatskoj pa je tako rap i hip-hop scena kod nas u posljednjih nekoliko godina doživjela pravi boom, prvi od onoga s kraja 90-ih.
Old school reperi
Nakon dugog razdoblja stagnacije, koja je započela početkom milenija, otprilike u vrijeme kad se “umirovljuje” Tram 11, u posljednjih se nekoliko godina na sceni pojavio velik broj zvučnih imena, koja su uspjela privući značajnu publiku. Iako postoji tendencija da se repere nove generacije žanrovski svrstava pod trap, vjerojatno radi enormnog rasta utjecaja tog žanra, što kod nas, što u svijetu, većina bendova i solo izvođača se odbija u potpunosti identificirati s takvom definicijom. Kako kažu, jedno od glavnih obilježja nove scene je njezina raznolikost. Ima svega, od onih koji repaju old school, preko čistokrvnih predstavnika trapa, do onih koji eksperimentiraju s hip-hopom u kombinaciji sa svim zamislivim žanrovima, poput, na primjer, ravea ili drum and bassa.
Tu veliku raskoš podžanrova domaćeg i regionalnog hip-hopa moći će se doživjeti ovoga vikenda na trećem izdanju festivala Drito iz Tvornice, koji samo što nije rasprodan. Nastupit će, među ostalima, Sajsi MC, Bolesna braća, High 5, Krankšvester, KUKU$ klan, Krešo Bengalka, Dječaci, Kandžija i Gole žene. Publika, koju pretežito čine milenijalci, razgrabila je karte pa su u prodaji tako ostale još samo dnevne ulaznice.
Fascinantna je činjenica da će reperi uspjeti dva dana napuniti Tvornicu, koja je kapaciteta 1800 ljudi, bez ikakve reklame, osim glazbe koju izvode i inovativnog đira kojeg su stvorili. Njihov pristup glazbi nije konvencionalan, a prilagođen je publici. S obzirom da ih prati pretežno mlađa generacija, glavni, a gotovo i jedini kanal komunikacije s fanovima su im društvene mreže. Rijetko su u mainstream medijima, nemaju izdavačke kuće ni PR agente, nove singlove izbacuju na Facebooku, održavali su koncerte koji su se uživo emitirali na Instagramu, a gotovo svi svoju glazbu postavljaju na streaming servise poput Bandcampa ili već spomenutih SoundClouda ili Spotifyja, gdje ju se onda može besplatno slušati. “Danas doista nema potrebe da se povezujemo s ikim na takav način.
Jedino što bi nam to moglo donijeti je da dobijemo neki mainstream appeal, što je isto teško moguće. Sve funkcionira na nekoj modernoj verziji usmene predaje - jedan posluša pjesmu pa je proslijedi, onda to posluša neka treća osoba i tako u nedogled”, objašnjava Sett iz Krankšvestera. S njim se slažu i kolege iz High5-a i Kukus Klana. “Danas ti stvarno više ne treba posrednik između tebe i publike”, objašnjavaju. “S ekipom koja nas prati ionako pričamo gotovo svaki dan.
Javljaju se: ‘Ej, Rade, ima upada za Drito?’”, kaže Rade Ulica iz High 5-a te objašnjava da fanovi benda imaju visoku razinu angažiranosti u online svijetu - rado komentiraju, dijele i proslijeđuju njihove objave, što dovodi do brzog širenja do mase ljudi: “Broj onih koji vide naše objave na Facebooku redovito probija broj folowera. Nekad čak četverostruko više ljudi pogleda nešto što smo objavili. Što se tiče Fejsova, mislim da smo svi nekarakteristični. Klinci koji nas slušaju klikaju da to nije normalno”.
O aktivnosti fanova na njihovim internetskim stranicama svjedoči i Zvonimir Pušić, organizator festivala Drito iz Tvornice: “Na Facebook eventu 4 tisuće ljudi označilo je da je zainteresirano za festival, a 2 tisuće da dolazi. To je dobar ogled publike. Ažurni su i informiraju se prvenstveno tim putem”.
Socijalni angažman
Upravo zbog toga važno je obratiti pažnju na vlastito predstavljanje. “Više se ne radi otome da samo moraš biti dobar reper, nego moraš biti dobar biznismen. Tako su počeli prvi traperi s juga, dolazili su s autima i iz gepeka prodavali svoje CD-ove. Moraš se aktivirati, moraš biti dobar lik, sve mora biti na visokoj razini, od kvalitete glazbe do vizuala, a ne smiješ ni biti šupčina jer nitko neće htjeti s tobom raditi”, nadovezuje se HiljSon Mandela iz KUKU$ Klana.
Da je popularnost hip-hopa i srodnih žanrova itekako porasla vidi se i na zagrebačkoj klupskoj sceni. “Dvijetisućitih su postojali Aquarius i Cab koji su puštali r’n’b i hip-hop. Danas se to pušta i u Močvari, Operi, na Jarunu, u Laubi, Vintageu, Tvornici... Ta je glazba postala fenomen i sada svi žele dio kolača”, objašnjava Pušić. A do prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da se hip-hop pušta na takvim mjestima.
“U Hrvatskoj je općenito bilo potrebno mnogo vremena da ljudi skuže da je i to zabavna glazba, da je se smjesti u klubove, a ne da je se percipira kao glazbu koja je kanal za propovijedanje”, nadovezuje se Rade Ulica. Jedan od najistaknutijih takvih singlova, koji su sada već redovito na repertoaru klupskih DJ-a, Krankšvesterov je “Gaber”, koji je na YouTubeu pregledan više od dva milijuna i 600 tisuća puta. “Mislim da je ključni razlog zašto je ova pjesma u tolikoj mjeri bila prepoznata to što u trenutku kada je izašla nije bilo ničega sličnog. A i ljudi vole budalaštine”, kaže Sett te dodaje da je sretan što im se stvar koja je toliko uspješna dogodila na četvrtom albumu, a ne na prvom, jer bi stavila u sjenu sav ostali rad. On se slaže s kolegom Radom oko toga da glazba ponajprije treba biti zabavna.
“Po mojem je mišljenju socijalni angažman pomalo nestao iz glazbe čisto zbog bombardiranja informacijama. Danas ljudima u prvome redu treba zabava. Bitan je vibe i autentičnost. Nije poanta u prenošenju poruke, mislim da nam ne trebaju reperi da nam kažu kako nam je u državi. Naravno, mnogo se toga da pročitati između redaka, ali prvotna namjera nije popovati”, kaže Sett.
Znači li to što ga se pušta u klubovima da je hip-hop postao mainstream? “Teško je reći. Underground je promijenio značenje u loše, neprimijećeno”, kaže Rade Ulica, a s njime se u određenoj mjeri slaže i Sett: “U vrijeme društvenih mreža sve je dostupno, sve je mainstream”.
Pozitivna atmosfera
Kada je riječ o odnosu splitske, osječke i zagrebačke scene, ali i suradnji s regionalnim kolegama, dečki su se bez previše razmišljanja složili da je atmosfera pozitivna i puna podrške. “Stoka je nedavno napunio Kocku u Splitu. Mnogo se toga promijenilo, nestale su barijere - da je Tram 11 2001. u Splitu želio napraviti koncert, ne bi uspjeli prodati dvije karte i još bi ih i istukli”, kaže Pušić.
Nakon što odrade Drito iz Tvornice, sva tri benda se vraćaju u studio, snimaju pjesme, spotove, izdaju albume. Kako kažu, scena je mala, a publika željna pa nema vremena za previše odmora. Svi će opet u Tvornicu, ali ovaj put zasebno. 3. ožujka KUKU$ promovira svoj album, 9. ožujka to čini Krankšvester, a koncert High 5-a je zakazan za 21. travnja.