U Hrvatsku je ovoga tjedna stigao još jedan gigant za streamanje glazbe – Apple Music. Od najvećih svjetskih platformi za takvo slušanje glazbe sada su nam dostupne gotovo sve, osim velikog Spotifyja.
No, kako nam otkriva Milan Majerović Stilinović iz ZAMP-a, i to bi se uskoro moglo promijeniti. ZAMP je, naime, još prije dvije godine dogovorio dolazak Spotifyja u Hrvatsku.
- Na naš nedavni (i već više puta ponavljan) upit o datumu launcha u HR, najavljivanog za prvu polovicu ove godine, iz Spotifyja su odgovorili da zbog izvanrednih uvjeta oko Covid-19 odgađaju pokretanje usluge, koje je, neslužbeno, bilo najavljivano za prvi, a onda prolongirano za drugi kvartal godine. Korona je očito i tu negativno utjecala na glazbena zbivanja. Ipak, vjerujemo da će sljedećih mjeseci i ta usluga zaživjeti u Hrvatskoj - možda i otvaranje usluge Apple Music pomogne u tome - kaže nam Majerović Stilinović.
Streaming servisi kao takvi, smatra on, imaju brojne prednosti koje ih čine optimalnim platformama za konzumaciju glazbe.
- To su dostupnost ogromne glazbene ponude u svakom trenutku za izrazito povoljnu cijenu, zatim jednostavnost korištenja usluge, umreženost između korisnika, sigurnost pri pronalaženju glazbe i osjećaj fair odnosa prema glazbenicima koji će dobiti naknadu za svoj rad i talent - kaže, no tumači i drugu stranu medalje:
- Ali tu je i nedovoljna transparentnost algoritama pomoću kojih globalni svjetski servisi preporučuju glazbu, pa su npr. na račun velikih globalnih izvođača ponekad zanemareni mali repertoari poput hrvatskog. Također, za korisnike usluga ovisi o (ne)pokrivenosti mrežom i brzini internetske veze - objašnjava.
U Hrvatskoj je, iznosi nam, trenutno najpopularniji Deezer, koji je ujedno i najduže na našem tržištu.
No, predviđa da novi Apple Music zahvaljujući snazi brenda Apple, dugom probnom besplatnom razdoblju, velikom broju pjesama i user-friendly sučelju ima potencijal preuzeti tu titulu i postati najjači streaming servis u zemlji.
- Ali, naravno, nadamo se da će ove godine u Hrvatskoj zaživjeti i Spotify, te ćemo konačno moći reći da imamo zbilja kvalitetan izbor a onda će biti i zanimljivo vidjeti tko je osvojio najveći dio tržišta nakon što svi budu funkcionirali barem 12 mjeseci - kaže.
Za drugu polovicu 2019. godine ZAMP je od autorskih prava s digitalnih servisa Deezer, YouTube i Google Play Music svojim članovima nedavno isplatio svotu nešto veću od 712 tisuća kuna, koja se dijelila na 5300 članova.
- Od toga je najveći iznos, gotovo 524 tisuće kuna, od YouTubea (iznos uključuje naknadu i od pretplatnog servisa YouTube Music). Slijedi ga francuski Deezer sa blizu 152 tisuće kuna, a na kraju je globalni (američki) div Google s uslugom Google Play i oko 37 tisuća kuna za 6 mjeseci. ZAMP je od spomenutih servisa dobio i obradio podatke za korištenje ukupno 134.694 djela - priča Majerović Stilinović.
Najviše honorara od digitalnih servisa, nastavlja, za hrvatski repertoar u stranim zemljama ukupno je zarađeno u Njemačkoj, Srbiji, Sloveniji, Austriji i Švicarskoj.
- Dijaspora na Internetu traži djela dobro poznatih autora s dugim karijerama i brojnim hit pjesmama. Zato su među deset pojedinaca s najvećim autorskim naknadama od prava prikupljenih s digitalnih servisa aktivni autori (navedeni abecednim redom prezimena, ne po zaradi): Miro Buljan, Miroslav Drljača-Rus, Husein Hasanefendić Hus, Stjepan Stipica Kalogjera, Nenad Ninčević, Marko Perković Thompson, Zlatan Stipišić Gibonni i Miroslav Škoro, ali u digitalnom svijetu zaradu njihovim nasljednicima i dalje donose skladbe pokojnih autora Đorđa Novkovića i Zdenka Runjića. To bi bio „hrvatski top 10“ - kaže.
Kada se govori o odnosu streaming platformi i umjetnika, cijelu je stvar nedavno u UNESCO-voj web debati o budućnosti glazbene industrije nakon korona krize odlično sažeo poznati francuski glazbenik Jean-Michel Jarre.
- Imamo ogroman paradoks između gigantskih tvrtki koje zarađuju prodajući kreativne sadržaje, a s druge strane umjetnici, koji te sadržaje stvaraju, gladuju - rekao je Jarre, osvrćući se na rad tzv. GAFA-e; Googlea, Amazona, Facebooka i Applea.
Taj stav dijele i u ZAMP-u.
- Direktor ZAMP-a Nenad Marčec nedavno je objasnio da su autorske naknade od digitalnih servisa još uvijek smiješno malene. Čak i iznimno renomirani autori ne mogu računati na to kao ozbiljan izvor prihoda. S druge strane, broj korištenja svih tih djela je ogroman, pa nas administracija svih podataka stavlja službu pred mnoge izazove - osvrće se Majerović Stilinović.
Baš zbog takvoga stanja, kulturna politika Europske Unije posljednjih se godina sve oštrije zalaže za pošteniju raspodjelu sredstava od online streamova. Jedno od potencijalnih rješenja za takvu situaciju su posebni porezi za divove GAFA-e, no i intervencija Vlade u tržište kroz kredite, potpore, porezne olakšice i socijalna prava za kreativce.
- Jarre je zaključio da će vlade većim ulaganjem u kreativne industrije više pomoći i drugim gospodarskim granama. Ne učini li se ništa i stvari prepuste samo (digitalnom) tržištu, nestat će 50 posto umjetničke proizvodnje i kreativne industrije, smatra on, kao predsjednik CISAC-a, Svjetske konfederacije društava autora i skladatelja - kaže nam naš sugovornik iz ZAMP-a.
Kako streaming servisi izračunavaju naknade i što o tome kažu glazbenici
Kada je riječ o tome kako streaming servisi isplaćuju naknade autorima, model se razlikuje ovisno o platformi.
U svijetu i kod nas još uvijek najčešće korištena besplatna YouTube platforma koja se financira samo od reklama, nije standardni „pretplatni streaming servis“ i zato plaća samo postotak od monetiziranih streamova (dakle samo onih uz koje je korisnik pogledao vezani oglas kojeg je treća strana platila YouTubeu).
To je razlika od načina plaćanja „standardnih“ pretplatnih servisa YouTube Music, Deezer, Google Play i Apple Music, koji plaćaju postotak od prihoda koji se, proporcionalnu korištenju, dijeli na sve autore čija su djela streamana u obračunskom razdoblju.
- Naknade za autore koje isplaćuju streaming servisi bi sigurno mogle biti bolje, ali sam u svakom slučaju zadovoljan što nam je u Hrvatsku stigao i Apple Music. Konkurencija takve vrste je zdrava i dobra te vjerujem da je na korist i nama autorima - kaže nam Ivan Dečak, frontmen benda Vatra, dodajući da su njihove pjesme zapravo svojevrsni artikli koje nude streaming servisi.
- Već smo godinama u vremenu interneta, no glazbena industrija je u tome svemu još uvijek nekako zatečena. Izdavače je ova nova era dočekala nespremne, no pokušavaju naći način kako da zaštite sebe i svoje autore - kaže Dečak.
Pitamo ga koliko glazbenik može zaraditi od naknada za streaminge.
- Možda najbolje da to pitate Lady Gagu - kaže kroz smijeh.
- Kada govorimo o YouTubeu, oni su tu na neki način izdavačima isplazili jezik. Zaraditi se može isključivo ako imate preglede u milijardama. Za nas koji ih brojimo u milijunima bez razmišljanja se može reći da se radi o svotama koje su apsolutno zanemarive - kaže Dečak, no dodaje da je on "klasa optimist" te da vjeruje da bi se to uskoro moglo promijeniti.