KNJIGA VINKA JELIĆA

Objavljena zbirka baroknog genija iz Rijeke, povod je 400. obljetnica prvoga izdanja

Kritičko izdanje zbirke moteta ”Parnassia militia” iz 17. stoljeća baroknog skladatelja Vinka Jelića

 Nera Šimić/Cropix
Projekt je obuhvatio obradu i prenošenje cjelovitog notnog teksta zbirke moteta "Parnassia militia" iz 1622. u suvremeni notni zapis

U Preporodnoj dvorani HAZU u Zagrebu u utorak je predstavljeno suvremeno kritičko izdanje zbirke moteta Vinka Jelića "Parnassia militia" u povodu 400. obljetnice prvotiska. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji i Hrvatskoga glazbenog centra, a predstavili su je Ivana Juričić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji, muzikolog Ivan Živanović, priređivač izdanja Franjo Bilić te urednici knjige dr. sc. Martina Mičija Palić, inače predsjednica Hrvatskoga glazbenog centra, i Robert Palić, tajnik Centra. U glazbenom dijelu nastupio je ansambl Projekt Lazarus izvevši, prvi put nakon četiri stoljeća, neka od Jelićevih djela.

image

Predstavljanje knjige "Parnassia militia" iz 17. stoljeća baroknog skladatelja Vinka Jelića. Na fotografiji: Martina Mičija Palić, Robert Palić, Miro Gavran, Franjo Bilić, Ivana Juričić i Ivan Živanović

Nera Šimić/Cropix

"Projekt je obuhvatio obradu i prenošenje cjelovitog notnog i literarnog teksta zbirke moteta hrvatskoga skladatelja, Riječanina Vinka Jelića (1596. – 1636?), ‘Parnassia militia‘ iz 1622. godine, u suvremeni notni zapis i njegovu praktičnu koncertnu izvedbu. Zbog sve većega interesa za hrvatsku glazbenu baštinu ranoga baroka i ranu glazbu općenito, javila se potreba za suvremenim i autentičnim zapisom zbirke ‘Parnassia militia‘ koja prati sve značajne standarde izdavanja rane glazbe u Europi, mislim tu na tzv. Urtext izdanje bez dodanih dinamičkih oznaka, tempa i realizacije bassa continua", rekao je u povodu izdanja suurednik Robert Palić.

Prva faza projekta, opisuje Palić, bio je prijepis zasebno tiskanih dionica, tzv. sveščića, izvornika u suvremeni partiturni zapis. "Budući da je u zbirci izvorno svaka dionica tiskana zasebno, cijeli proces je znatno kompliciraniji od prijepisa nekog rukopisa 19. ili 20. stoljeća. Druga faza realizacije", nastavlja Palić, "bilo je grafičko i literarno oblikovanje notnog izdanja. Prvi prioritet bila je preglednost i ekonomična raspodjela notnog teksta s naglaskom na glazbeno opravdane zahtjeve, ali i praktični prijelom stranica radi lakšeg korištenja tijekom izvedbe. Nadalje, basso continuo dionica je zabilježena u autentičnom, šifriranom obliku, upravo kako nalažu suvremene norme zapisivanja notnog materijala."

image

Robert Palić, suurednik izdanja i tajnik Hrvatskoga glazbenog centra

Nera Šimić/Cropix

Nakon grafičkog uređenja uslijedila je treća faza – revizija notnog i literarnog teksta potpisanog pod svaku od dionica. Treća faza slična je prvoj jer se urednik – notograf vraća izvorniku i uspoređuje ga s novonastalim suvremenim prijepisom, pri čemu treba naglasiti i veliki broj pogrešaka u izvorniku, do kojih je došlo zbog nesavršenosti tadašnjih tiskarskih tehnika i strojeva, opisuje Palić.

Suvremeno izdanje zbirke Parnassia militia priredio je Franjo Bilić, a sastoji se od 24 moteta za 1-4 glasa uz basso continuo i 4 ricercara. Knjiga je objavljena pod pokroviteljstvom Grada Svete Nedelje, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

O motivima bavljenja tako zahtjevnim projektom Palić kaže:

"Iako su slijedom vrlo nepovoljnih povijesnih okolnosti mnogi od značajnih spomenika hrvatske glazbene baštine nestali, uništeni, a neki i zagubljeni, nakana je Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji i Hrvatskoga glazbenog centra da se ona baština koja je otkrivena sačuva i zabilježi u trajnom obliku, ali tako da bude obrađena i objavljena prema najsuvremenijim postulatima i znanstveno-muzikološkim principima te time pristupačna ne samo stručnoj, već i široj zainteresiranoj javnosti."

image

Nekoliko djela Vinka Jelića izveo je ansambl Projekt Lazarus

Nera Šimić/Cropix

U okviru Hrvatskoga glazbenog centra već desetu godinu djeluje ansambl profesionalnih glazbenika Projekt Lazarus, čije je glavno poslanje, kako napominje suurednik izdanja i tajnik Centra, revitalizacija starije hrvatske i europske glazbene baštine, a koji je s programom "Parnassia militia 400" tijekom 2022. godine nastupio u nekoliko navrata, od Pasionske baštine i festivala Ars organi Sisciae, do Varaždinskih baroknih večeri. "Kruna ove velike i značajne obljetnice nastup je u Strasbourgu, gradu u kojemu je ovaj spomenik hrvatskoga glazbenog baroka i prvi put ugledao ‘svjetlo dana‘, davne 1622. godine", kaže Palić.

Vinko Jelić bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja ranoga baroka. Rođen je u Rijeci 1596. kao Vinko Jeličić, od oca Andrije i majke Barbare, u vrijeme kada je Rijeka bila u sastavu Habsburške Monarhije. U djetinjstvu je bio okružen neimaštinom i bolestima, ali i ratnome okružju zbog neprestanih sukoba između Mlečana i uskoka. Od malih je nogu iskazivao glazbenu darovitost koju je njegov otac primijetio i iskoristio na najbolji mogući način – poslavši Vinka i njegova brata Petra na školovanje u Graz, te su nakon položene audicije primljeni kao dječački soprani u kapelu nadvojvode Ferdinanda.

image

Predstavljanje knjige "Parnassia militia" iz 17. stoljeća baroknog skladatelja Vinka Jelića

Nera Šimić/Cropix

O zaista teškim uvjetima života dječaka Vinka Jelića u Rijeci svjedoči i dokument u kojemu stoji da je u Graz stigao "u jednom duhovničkom odijelu", vjerojatno zato jer je u Rijeci postojala tzv. Kaptolska škola koja je u to doba odgajala klerike za liturgijske potrebe, pa je sva prilika da je i Vinko bio jedan od njih. Tada je, ali i od starine, po svijetu bio običaj da se djeci u koralnom pjevanju pridaje velika važnost, jer su uz klerike i svećenstvo bili glavni pjevači i sudjelovali u svim liturgijskim činima uz pratnju orgulja, ali često i "a capella" (bez instrumentalne pratnje). Tako se kao desetogodišnjak, 1606. godine, Vinko našao u Grazu kao pjevač dvorske kapele, gdje mu je glavni učitelj i mentor postao Matthia Ferrabosco iz Bologne. Iskazavši marljivost i sklonost učenju, brzo je napredovao te se kao glazbeno nadareniji ubrzo započinje baviti proučavanjem teoretskih predmeta i vježbanjem različitih instrumenata, pa ga nakon mutacije glasa ponovno nalazimo u dvorskoj kapeli, no ovoga puta kao instrumentalista.

Odlučuje se za duhovnički stalež te upisuje 1616. bogoslovne nauke ("facultas theologica"), koje završava za dvije godine. Godine 1618. odlazi u Zabern (današnji Saverne kraj Strasbourga) gdje se zaređuje za svećenika i postaje vikarom, a kasnije i kanonikom kolegijalne crkve sv. Marije. U jeku Tridesetogodišnjeg rata, 1622. godine, objavljuje u Strasbourgu svoj skladateljski prvijenac – zbirku duhovnih koncerata "Parnassia militia", kod izdavača Paula Ledertza. To će biti njegovo jedino u cijelosti sačuvano djelo.

Vinko Jelić 1628. objavljuje svoja dva posljednja djela – zbirke "Arion primus" i "Arion secundus", koje nisu u potpunosti sačuvane.

Izvornik zbirke "Parnassia militia" čuva se u Sveučilišnoj knjižnici u Frankfurtu.

U vihoru Tridesetogodišnjega rata ime Vinka Jelića se posljednji put spominje 24. srpnja 1636. u Zabernu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 09:27