Hrvatski barokni ansambl prvi put u 22 godine postojanja novu glazbenu sezonu održava u - kazalištu. Ljubazni domaćin je Satiričko kazalište Kerempuh gdje je HRBA 24. listopada predstavila koncert "Florilegium", program europskog ranonovovjekovlja od druge polovice šesnaestoga stoljeća do kraja prve polovice sedamnaestoga stoljeća.
- Nakon gustog baroknog rujna i nastupa na Korčulanskom baroknom festivalu i Varaždinskim baroknim večerima, Hrvatski barokni ansambl preselio je koncertnu adresu zbog zatvaranja i renovacije Hrvatskog glazbenog zavoda.
HGZ-u želimo da zablista u novom svjetlu i kao zalog budućim generacijama. Uz predsjednicu Romanu Matanovac, koja ga je do sada uspješno i čudesno spašavala od svih nedaća, i uz to zasluženo dobila titulu "Žene godine", te vrsnog arhitekta Romana Šiljea, sigurna sam da će nas novi HGZ zadiviti - vjeruje Laura Vadjon, ravnateljica Hrvatskog baroknog ansambla.
Nedjeljni koncert HRBA-e "Florilegium musicae instrumentalis" donio je program i koncept kakav ansambl do sada nije svirao, a čini ga paleta starijih, prijelaznih i novih glazbenih oblika, od ricercara, fantazije, arije francese i simfonija, preko canzona i sonata.
- Program je predstavljao skladbe poznatih i manje poznatih talijanskih, njemačkih, franko-flamanskih, ali i hrvatskih skladatelja koji su često međusobno isprepleteni u neodoljivo kompliciranoj mreži poznanstava. Gabrielli, Merulo, Luzzaschi, Usper, Picci, Schein, Kempis, Vierdanck, Frescobaldi, Maschera i Guami samo su neka od imena koja je naša publika imala priliku čuti. Gost i voditelj programa, Zagrepčanin Tin Cugelj, posvetio se studiju baroknih trombona koji je završio u prestižnoj švicarskoj školi Cantorum Basiliensis, a trenutačno je doktorski istraživač na Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Bernu, gdje istražuje ranonovovjekovno višeglasje. Tin je svakako budućnost rane glazbe u Hrvatskoj i vjerujem da će nas sve češće počastiti ovakvim poslasticama, a i ponekom hrvatskom praizvedbom zaboravljenih partitura - objašnjava Laura Vadjon značajke nedjeljnog koncerta koji isto tako slijedio tradiciju Baroknog ansambla da publici predstavi manje poznate barokne instrumente.
- Ovaj put u središtu pažnje bili barokni tromboni, alt, tenor i bas, ali i kornet ili cink, vrlo popularan puhački instrument srednjovjekovnog i renesansnog vremena s izrazitom karakteristikom virtuoznosti i pokretljivosti pri realizaciji izvedbenih linija. Koncertantni stil i različite glazbene forme zaokružit će i izbor kompozicije na kraju koncerta; deseteroglasni "Canzon per sonar" Giovannija Gabrielia. Ova Tinova i HRBA-ina barokna avantura zapravo je priča o zlatnom vremenu europske instrumentalne glazbe - govori ravnateljica.
Sljedeći koncert HRBA će održati u Kerempuhu 12. prosinca. Glazba iza naslova "One & Only JSBach" zaokružuje ansamblov mini-ciklus posvećen Bachu i njegovim Brandenburškim koncertima.
- Ta popularna Bachova zbirka nastala je prije točno 300 godina! Mi smo ponosni što smo prvi put u Hrvatskoj sve koncerte izvodili na originalnim instrumentima, baš onima za koje je Bach skladao. Tom prigodom predstavili smo viole da gambe, blok flaute i piccolo baroknu trubu u izvedbama 2., 4. i 6. koncerta. Ansambl je do sada odsvirao pet koncerata u svom zagrebačkom ciklusu, a integralno smo izveli svih šest na ovogodišnjim Varaždinskim baroknim večerima. Za prosinac nam je ostao još samo veličanstveni peti! Ovaj koncert donosi izrazite solističke dionice čembala, flaute i violine pa se drugi dio programa logično nametnuo. Za isti solistički sastav Bach je napisao i Koncert za flautu, violinu, čembalo, gudače i basso continuo u a-molu, BWV 1044. Naš oboist Stjepan Nodilo odsvirat će prekrasni Koncert za obou d'amore, gudače i basso continuo u A-duru, BWV 1055R, a kantatu koja nosi naziv "Svadbena"; "Weichet nur, betrübte Schatten", BWV 202, uz
Ansambl će izvesti sopranistica Anabela Barić - najavljuje Laura Vadjon, podsjećajući da koncertima 24. listopada i 12. prosinca HRBA završava 21. sezonu, a 30. siječnja 2022. počinje nova. Upisi pretplata za novu sezone počinju, a novi program objavljen je na web stranicama www.hrba.hr i www.kazalistekerempuh.hr.
Sada već i planetarno slavni hrvatski Hrvatski barokni ansambl osnovan je 1999. godine.
"Ponosno nosimo ime prvog baroknog ansambla u Hrvatskoj koji je svoje djelovanje posvetio izvedbama koje poštuju stil, način i estetiku vremena u kojem su nastale skladbe koje sviramo. Rana glazba u Hrvatskoj pripada mlađim generacijama glazbenika spremnim na izazove, novitete i otvorenost svakog tipa. Barok ima sve više pobornika među publikom, a HRBA je izvor iz kojeg su nastali brojni mali ansambli koji danas u hrvatskoj izvode baroknu glazbu." Naglasit će i da su danas ansambli za ranu glazbu uz bok "tradicionalnima" te da se ta razlika više ne podcrtava kao nešto strano, novo i neobično.
Hrvatski barokni ansambl je u više od dva desetljeća, osim na svim najvažnijim hrvatskim festivalima, gostovao u Austriji, Italiji, Boliviji, na Kubi, u Njemačkoj, Mađarskoj, Finskoj, Švedskoj, Francuskoj, Poljskoj, Belgiji, Slovačkoj, Estoniji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Argentini, Španjolskoj, Portugalu...
Laura Vadjon ovom prilikom izdvojit će i "najbarokniju" zemlju zapadne Europe.
- Velika Britanija je moja druga "barokna domovina" jer sam članica orkestra London Handel od 2009. godine.
Oni su, po mom viđenju, najbaroknija nacija Europe, ne samo što se glazbe tiče. Njihov način života i rada, raznolikost životnih stilova, kontinuitet povijesnog naslijeđa i poštivanje tradicija, uz stalne buntovne ispade i male revolucije pojedinih društvenih skupina, je u biti nevjerojatan. Ponosita su monarhija velike snage, neovisnosti, tvrdoglave, osebujne i autentične samosvojnosti. Na žalost, oni su, kao i većina europskih zemalja, kroz ovu pandemiju jako nastradali, puno više nego Hrvatska. Mi smo, uz ograničenja i manji broj dopuštene publike u koncertnim dvoranama, ipak održali gotovo sve planirano. Ono što je izostalo su turneje i gostovanja, no i to se pomalo normalizira - vjeruje.
Ansambl je siječnju 2020. nastupio u Bruxellesu, u koncertnoj dvorani Bozar, i svečano otvorio predsjedanje Hrvatske Europskom unijom.
- Mogu najaviti i da ćemo 20. siječnja 2022. najaviti predsjedanje Francuske, ovaj put u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, a tom prilikom u goste će nam doći naš omiljeni francuski dirigent Herve Niquet. Bit će to Les fêtes françaises! - veseli se francuskom slavlju u Zagrebu.
HRBA ima tridesetak stalnih članova, odnosno jedanaest violina, tri viole, dva violončela, tri trube, dva horna, dvije oboe, dvije flaute, jedan fagot, udaraljke, violu da gamba i kontrabas. Pavao Mašić svira ili čembalo ili orgulje, a Izidor Erazem Grafenauer teorbu, lutnju ili baroknu gitaru. HRBA svira na originalnim starim glazbalima, odnosno njihovim replikama.
- Ponosni smo vlasnici dvaju čembala i jednih komornih orgulja, odličnih replika poznatih graditelja. Kroz ansambl je u 22 godine prošlo nekoliko desetaka glazbenika. Ostajali su oni koji su bili vjerni našoj temeljnoj glazbenoj ideji, spremni na nove eksperimente, učenje iz notnih zapisa, pomicanje granica komoditeta i latentne opuštenosti, autopilota i općih mjesta te spremnosti na specifičnost koju sa sobom nosi zajedničko muziciranje, stara glazbala, neobične temperacije, vječna borba za opstanak, rast i razvoj.
Današnji ansambl čine ponajbolji instrumentalisti mlađe generacije koji ne zanemaruju vještinu i virtuoznost stečenu studirajući moderna glazbala, no u svom su daljnjem radu spremni istražiti nove i uvjerljivije interpretacije i artikulacije, boje i afekte, karaktere i tempa te naći drukčiji zvukovni sklad, pa čak i prividan, ponekad željeni nesklad, iščitavajući partiture s uvijek novim spoznajama o stilu, duhu i poetici vremena u kojem je nastala glazba koju sviraju. To je naša ideja vodilja i bit zvuka kojem težimo! - kaže Laura Vadjon o ansamblu koji promovira neuništivi optimizam baroka, odnosno glazbeni smjer koji za njegove strastvene ljubitelje predstavlja ponekad i jedan od najfamoznijih ljudskih izuma.
- Lani sam proslavila 25 godina rada na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i, vjerujte mi, srce mi je puno i ponosna sam na studente; bivše, sadašnje i buduće jer vidim da ima sve više zanimanja, kvaliteta je neusporediva u odnosu na početke i znam da će se i HRBA i pokret HIP (Historicaly informed performance) kod nas razvijati i dalje, samo je nebo granica! Premda Muzička akademija još nema Odjel za ranu glazbu, ima svoj Barokni ansambl i barokni pokret velikim koracima ide dalje - završava razgovor ravnateljica Hrvatskog baroknog ansambla.