U sklopu emisije "Nulti kadar" autora i urednika Hrvoja Ivankovića, koja od prošle jeseni na Hrvatskoj televiziji prikazuje drame nekadašnje Televizije Zagreb koje nisu emitirane i po nekoliko desetljeća, 22. siječnja bit će prikazan "Dramolet po Ćiribiliju", prvi i posve zaboravljen hrvatski televizijski mjuzikl kojeg više od pola stoljeća nitko nije vidio, pa čak ni njegov skladatelj Alfi Kabiljo.
Autori "Dramoleta po Ćiribiliju" rodonačelnici su hrvatskog mjuzikla Alfi Kabiljo i Milan Grgić, koji su rad na tom projektu dovršili početkom 70-ih, a Televizija Zagreb premijerno ga je prikazala 29. listopada 1972., desetak mjeseci poslije praizvedbe njihova legendarnog mjuzikla "Jalta, Jalta" u Kazalištu Komedija. Kako objašnjava urednik emisije "Nulti kadar" Hrvoje Ivanković, u "Dramoletu po Ćiribiliju" libretist Milan Grgić odveo nas je u imaginarni primorski gradić Cipola, gdje grupa uskoka uskače u kostime glumačke družine ne bi li se zaštitila od mletačkih žbira, predvođenih komičnim kapetanom Trapollom.
- Kabiljova glazba nadahnuto je slijedila parodijsko-farsični stil Grgićeva dramoleta, a sličan humorni ton imala je i režija Eduarda Galića, u čijem su se glumačko-pjevačkom ansamblu našli vrhunski interpreti poput Krešimira Zidarića, Fahre Konjhodžića, Zvonka Lepetića, Ive Ficija, Ive Serdara, Mirka Vojkovića, Helene Buljan, Krune Valentića, Josipa Bobija Marottija, Rikarda Simonellija, Mate Grkovića i Angela Palaševa - otkrio je Hrvoje Ivanković izvrsnu glumačku podjelu prvog televizijskog mjuzikla.
"Dramolet po Ćiribiliju" nastao je u produkciji Zabavnog programa Televizije Zagreb, a većina eksterijera snimljena je u Bujama, Grožnjanu i Motovunu.
- Uz renome autora te sjajnu glumačku podjelu uspjehu filma trebala je tako pridonijeti i atraktivnost lokacija na kojima su se u toj vratolomnoj grotesci suočili Lukini uskoci i žbiri kapetana Trapolle, no ‘Ćiribili‘ je dobio relativno malo medijskog publiciteta, a s obzirom na to da nikada nije repriziran, izostala je i njegova naknadna kontekstualizacija - ističe Ivanković.
O okolnostima nastanka tog mjuzikla te njegovu mjestu u kontekstu Grgićeva i Kabiljova stvaralaštva, u emisiji uoči emitiranja "Dramoleta" 22. siječnja u 21.15 sati govorit će skladatelj Alfi Kabiljo i muzikologinja Irena Paulus.
Suradnja Grgića i Kabilja počela je 1968. godine u Kazalištu Komedija koje je tada praizvelo njihovu "Veliku trku", nakon čega je uslijedila "Jalta, Jalta", koja je u originalnoj postavi s nekim izmjenama živjela do 1994. te je odigrana više od 500 puta. Inicijator prvog televizijskog mjuzikla bio je upravo Milan Grgić, koji je od 1964. radio na Televiziji Zagreb kao urednik programa ozbiljne glazbe.
- ‘Dramolet po Ćiribiliju‘ bio mi je pravo iznenađenje jer sam prethodno mislila da znam sve o Kabilju. Riječ je o parodiji, burleski, farsi, karikaturi - rekla je Irena Paulus.
Alfi Kabiljo je za "Dramolet po Ćiribiliju" napisao 26 aranžmana za komorni orkestar.
- Zahvaljujući Krešimiru Oblaku, koji je bio glavni muzički urednik na Radiju Zagreb, i to uglavnom za zabavnu glazbu, dobili smo orkestar da snimimo matrice. Vježbao sam poslije s pjevačima, koji zapravo i nisu bili pjevači, nego glumci. Koristio sam postsrednjovjekovnu glazbu i dalmatinski melos blizak venecijanskoj glazbi - objasnio je Kabiljo.
Analizirajući djelo muzički, Irena Paulus ustvrdila je da ono ima grotesknih songova i valcera te popratnu glazbu koja se temelji na zvuku linđa, što je stilski "miš-maš" koji dobro funkcionira. U predstavi unutar filma koriste se i razni instrumenti poput lutnje, no glumci ih ne znaju svirati, nego umjesto njih svira netko "iza zavjese". Ima tu i takozvanog mickeymousing efekta, odnosno niza sinkronih točaka koji se podudaraju s glazbom.
- To je, zapravo, parodija i same forme mjuzikla - zaključila je Irena Paulus.
Redatelj Eduard Galić svojedobno je rekao je kako je ovaj televizijski mjuzikl prilično dugo pripreman, no unatoč pomnoj pripremi "Ćiribili" je poslije premijernog emitiranja vrlo brzo pao u zaborav, pa je ponovni susret s tim djelom bio malo iznenađenje i za njegova autora, legendarnog Alfija Kabilja.
- Teško je vjerovati da smo u to vrijeme mogli napraviti nešto tako sjajno te efektno u režijskom, kolorističkom i svakom drugom pogledu - zaključio je Alfi Kabiljo u uvodnoj emisiji koja će pratiti emitiranje prvog TV mjuzikla u Hrvatskoj.