Dražen Siriščević ovih dana ima razloga za optimizam. Lisinski kreće napokon sa svojim programima ove subote, a već sutra u obnovljenoj Velikoj dvorani održava se i prvi koncert. No i dok su bili pod ključem, reći će ravnatelj, nisu prestali svirati i pjevati.
"Od 23. rujna ove godine i dugo očekivanog otvaranja Velike pa i Male dvorane Lisinskog čeka nas istinska glazbena gozba hrvatskih i svjetskih umjetnika. Doista je lijepo, pa i dirljivo vidjeti sjaj u očima glazbenika koji s tolikim nestrpljenjem očekuju povratak u svoje prostore. Velika radost za sve osjeća se na svakome koraku", govori ushićeno Siriščević.
"Lisinski subotom", "program bez konkurencije koji nitko ne može nadmašiti", starta u subotu 25. rujna. U suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom pripremaju divovski Haydnov oratorij simboličkoga naziva za naš trenutak: "Stvaranje svijeta". "Pa kada ga stvorimo, slijedi rapsodija koncerata koje smo najavili još u svibnju", kaže ravnatelj Lisinskog.
Kuljerićeva opera
Dolazi, kako najavljuje, jedan od najvećih dirigenata današnjice MyungWhun Chung s orkestrom mladih Gustav Mahler. Uz Slovensku filharmoniju, Dubravka Tomšić Srebotnjak svira dva posljednja Beethovenova koncerta u jednoj večeri. Na pozornicu će izaći i operna diva, sopranistica Sumi Jo uz našeg baritona Ljubomira Puškarića i dirigenta Ivu Lipanovića. Maestro Bareza slavi šezdeset godina umjetničkog rada, s još jednim recitalom Dvoranu nagrađuje maestro Ivo Pogorelić. Iz Rusije dolaze dvanaestorica Bogu posvećenih monaha, zbor Ruske Patrijaršije. S Muzičkom akademijom u Zagrebu pripremaju i čudesnu Kuljerićevu operu prema Orwellu, "Životinjska farma". Dašak Hollywoda donijet će pak velika glumačka zvijezda John Malkovich u ulozi oštrog glazbenog kritičara.
“Naravno da to nije sve i da su to samo iskre velike umjetničke vatre u Lisinskom subotom. Uz koncerte zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra HRT-a, Lisinski je otvoren za glamurozan niz i drugih različitih programa. Na tragu krilatice naše nove sezone, nastale upravo prema naslovu prvoga koncerta, oratorija 'Stvaranje svijeta', posebno vrijedi istaknuti dolazak Berlinske filharmonije u Lisinski. Svjetski prvaci glazbene umjetnosti, jedan od najvećih simfonijskih orkestara u povijesti glazbe, vraća se nakon osam desetljeća. Svirali su u današnjem HNK u Zagrebu 1941. godine, pod ravnanjem Hansa Knappertsbuscha i Lovre pl. Matačića, a njihov posljednji nastup u Zagrebu bio je 1943. pod ravnanjem Hermanna Abendrotha; 19. veljače 2022. godine dolaze s novim umjetničkim ravnateljem i glavnim dirigentom Kirillom Petrenkom. Tko sve to može propustiti? Ljubitelji Lisinskog ne, oni koji će to tek postati također, a trećih ionako nema."
Siriščević podsjeća da su u 2020. godini bili bez programa i zatvoreni, prema tada otvorenome Kalendaru tišine, točno 237 dana, 20 sati, 30 minuta i 0 sekundi te se nada da ga sljedeće godine više nitko neće pitati o još jednom rezimeu godine bez koncerata u Lisinskom. "Rat u Hrvatskoj i granatiranje Zagreba nisu nas bili zaustavili, ali iscrpljujući i neumorni virus uz dva potresa, jest!" U ovoj 2021. godini izbrojit će, kako ističe, u novom Kalendaru tišine 268 dana, 7 sati, 10 minuta i 0 sekundi zaključanih vrata.
"Previše mučne tišine za jednu koncertnu dvoranu. Nije lako u takvoj situaciji sačuvati vedrinu, srčanost ili prkos. Ali na neki čudesan način mi jesmo. Nismo se predavali niti očajavali. Svako malodušje ustuknulo je pred velikim srcem svih zaposlenika, uz potporu umjetnika i publike. Nismo mogli u Dvoranu, ali tko nas je mogao zaustaviti da sviramo i pjevamo izvan nje", govori Siriščević i podsjeća na Lisinski Atrium.
"Otvoreni Lisinski je doista bio naša pozornica slobode. Održali smo 22 koncerta u proljetnom, ljetnom i jesenskom razdoblju. U različitim glazbenih žanrovima, stand upu, dramskim predstavama uživalo je više od 5000 tisuća posjetitelja. Doista mogu reći da je vrijedilo! Nastavit ćemo i sljedeće godine ovaj program koji je nastao iz nevolje, a narastao do nepresušne radosti za sve. Dopustite mi istaknuti još jednu vrijednost naše zamisli koji je stvorio otpor virusu i stradanjima u potresu. Kako smo i obećali, dio prihoda od ulaznica, odnosno 20 tisuća kuna, odlučili smo darovati Zakladi za obnovu Bazilike Srca Isusova i izgradnju Pastoralnog centra koji nosi ime djevojčice Anamarije Carević koja je život izgubila u zagrebačkom potresu u 22. ožujka prošle godine."
Potres na Dan dvorane
Kad je riječ o samoj obnovi Lisinskog, Siriščević kaže kako su se svi građevinski radovi djelomične obnove Dvorane koji su bili uspješno završeni sedam mjeseci poslije prvoga potresa, ponovili i ove godine rješavajući i nova i stara oštećenja nastala drugim potresom. "On nas je pogodio točno na obljetnicu izgradnje Dvorane 29. prosinca prošle godine. Nekoliko sati prije početka rasprodanog svečanog koncerta Tomislava Mužeka i Tria za Dan dvorane Lisinski, pod nazivom Glazbe radosti. Dakle, još je jednom, a 'dvaput je dvaput', obnovljeno napuklo nadstroplje Velike dvorane s kojega su u gledalište padali komadići betona. Uređeni su i oštećeni zidovi u garderobama umjetnika. Veličanstvene orgulje Lisinskog, druge po veličini u Hrvatskoj, jer samo zagrebačka Katedrala ima veće teško su stradale u oba potresa. Sanacija koju vodi radionica Heferer još traje, ali bit će gotova do velikog orguljaškog spektakla i koncerta Cameron Carpentera 13. studenog ove godine."
Sve je to, napominje Siriščević, ipak samo kozmetika jer Dvorana vapi za temeljitom obnovom.
"O njoj ne govorim samo ja već godinama svoga mandata. O potrebi ozbiljnih radova u Dvorana i govorili su i moji prethodnici, gospodin Lovro Lisičić, a prvi alarm dao je i prvi ravnatelj Lisinskog gospodin Ivo Vuljević. Kako vam zvuči činjenica da naraštaji ravnatelja gotovo četrdeset godina upozoravaju na ozbiljne nedostatke, a ne poduzima se puno, odgađa se i čeka!? Pretjerujem li, možda sam bahat i nerazuman?
U vrijeme u kojemu su ljudi ostali bez krova nad glavom treba li inzistirati na skupoj obnovi jedne koncertne dvorane, koja će eto sada konačno moći raditi, kako tako 'normalno'!? Neka procijene čitatelji, institucionalne službe još procjenjuju. Za dvije godine proslavit ćemo, nadam se, pedeset godina Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Ponovit ću još jednom, kada je izgrađena 1973. godine, bila je jedna od najboljih, najopremljenijih koncertnih dvorana u Europi. Danas ozbiljno zaostajemo, a po nekim tehničkim karakteristikama smo i na dnu. Kako bilo, neću prestati upozoravati i vjerovati da će biti sluha za potrebna ulaganja u Lisinski. Do tada, dok ne uredimo Dvoranu do zasluženih europskih i svjetskih standarda, marljivo ćemo nastaviti uređivati njezin bogat program koji na sreću za visokom europskom i svjetskom razinom ne zaostaje i neprestano cvjeta."