U vrijeme kad su koncerti klasične glazbe jedva držali glavu iznad vode, a Hrvatski glazbeni zavod i dvorana Vatroslav Lisinski stradali u dva potresa i bivali zatvarani, pomalo ispod radara je prošlo krucijalno značajno glazbeno zbivanje u mraku lockdowna u Splitu. Usred pandemije, grad na glasu kao ponekad nemaran i aljkav u odnosu prema umjetnosti, prostor u kojem je održana prva skupština Hajduka 1911. godine, jednu predivnu historicističku palaču u središtu grada, dao je u ruke top glazbenim klasičarima.
Nije baš sve prošlo kao da Von Karajan dirigira Berlinskom filharmonijom, netko jest u gradskom establišmentu u nekom trenutku vrisnuo “ma što će njima klavir od milijun kuna”, međutim milijun kuna ipak je stiglo i pijanistica Martina Filjak odabrala je jednog glamuroznog Steinwaya za Hrvatski dom u Splitu, postavši kumom nove glazbene dvorane, koncertne direkcije prostornim izgledom slične zagrebačkom Hrvatskom glazbenom zavodu.
Split je, dakle, svoju koncertnu direkciju dobio čak 30 godina nakon što je glazbeni dom iz doba socijalizma, koji je bio smješten na Prokurativama, pripao Gradskom kazalištu mladih. Otvorenje Hrvatskog doma revolucionaran je tako događaj za Split u kojem se vrhunska klasika dosad mogla čuti uglavnom u splitskom HNK i pripadajućem mu festivalu. Glazbenici koji su dosad nastupili u Hrvatskom domu spadaju među najbolje koje imamo. V. d. ravnatelja Hrvatskog doma Marin Kaporelo od prvog koncerta otvorenja na kojem je, uz ostale, nastupila i operna umjetnica Renata Pokupić, krenuo je "oštro", a prvu sezonu Hrvatski dom završio je prošli tjedan koncertom Zagrebačkih solista.
Prva sezona
Ukupno je bilo 55 koncerata, 3000 posjetitelja, odnosno Hrvatski dom bio je pun na svakom koncertu prema covid mjerama. Bilo je i 16.000 gledatelja online, budući da koncerti imaju i LiveStreaming. Raspoloženje je na kraju prve sezone, u trajanju od pola godine, bilo na vrhuncu budući da je Split dobio redovni program klasičnih koncerata gdje su nastupili i operni pjevači Ivana Lazar, Valentina Fijačko Kobić, Terezija Kusanović, Renata Pokupić. Zatim instrumentalisti Pavao Mašić, Martina Filjak, Aljoša Jurinić, Hrvatski barokni ansambl, kao i Katarina Livljanić s Dialogosom...
- Porinuti novu ustanovu u kulturi, doslovno od nule, veliki je izazov, a kad tome pridružite i ograničenja uvjetovana pandemijom, izazov je značajno veći. Split je grad posebnog temperamenta koji podrazumijeva vrhunske rezultate, a zbog najmanje sitnice izlaže vas žestokoj kritici. Naša prva koncertna sezona trajala je od 21. siječnja do 30. lipnja ove godine, s tim da smo do 5. srpnja ostvarili još nekoliko aktivnosti; snimanje CD-a uglednog hrvatskog baritona s berlinskom adresom Krešimira Stražanca, čijem se recitalu posebno veselimo u novoj koncertnoj sezoni - govori na početku v. d. ravnatelja Hrvatskog doma Marin Kaporelo.
Koncerti su bili podijeljeni u pet ciklusa (Zlatni ciklus, Baštinski ciklus, Splitski ciklus, Ciklus mladi za mlade i Ciklus suvremene glazbe i jazza), a brojna druga događanja provođena su u suradnji s kulturnim udrugama.
- Od ukupno 55 realiziranih koncerata polovicu čine nastupi splitskih umjetnika i ansambala i dvorana je postala mjesto susreta splitskih glazbenika. Potpisali smo ugovor sa Sveučilištem u Splitu i postali nastavna baza Umjetničke akademije. U šest mjeseci u prosjeku smo imali 2,3 događanja tjedno - govori v. d. ravnatelja Marin Kaporelo koji je bio jedini zaposlenik Hrvatskog doma do travnja kad je kadroviran tim od četvero ljudi. Kaporelo očekuje potvrdu mandata na mjestu ravnatelja, u trenutku kad se konstituira novi saziv Gradskog vijeća Grada Splita.
Pored klavira Steinway & Sons koji je plaćen milijun kuna i dopremljen je iz Njemačke, Hrvatski dom raspolaže i jednim klavirom koji bi bio više za muzej, s kojim je bio fasciniran orguljaš Pavao Mašić.
- Pored našeg koncertnog klavira marke Steinway & Sons (model D-274) koji je za nas putem javnog natječaja nabavio Grad Split, a na poziv maestra Ivana Repušića u tvornici u Hamburgu odabrala ga je jedna od najznačajnijih hrvatskih pijanistica Martina Filjak, raspolažemo 'posebnim' instrumentom - klavirom marke Bösendorfer, građenom u Beču oko 1850. godine. Taj stari instrument je u vlasništvu svestranoga mladog gospodina Kristiana Nakića, po struci kemičara, a po unutarnjem habitusu istinskog zaljubljenika u povijesne glazbene instrumente. Gospodin Nakić je ustupio klavir na korištenje Hrvatskom domu u Splitu, uz jedan uvjet - da se na njemu svira! Klavir je rekonstruirao i restaurirao Zlatko Pavlinić, pazeći na autentičnost najsitnijih detalja.
Prilikom predstavljanja klavira na koncertu 18. veljače 2021. imali smo čast slušati djela W. A. Mozarta i J. Haydna u izvedbi sopranistice Ivane Lazar i orguljaša i čembalista Pavla Mašića. Na istom je instrumentu koncertirao i vrsni pijanist Đorđe Stanetti. Planiramo urediti manju dvoranu na trećem katu Hrvatskog doma i staviti je u funkciju kao glazbeni salon za neka manja glazbena događanja i druge kulturne sadržaje. Taj će salon nositi ime hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, a stari gospodin Bösendorfer će se upravo tu nastaniti - najavljuje Kaporelo.
Velebno zdanje
Zgrada Hrvatskog doma izgrađena je 1908. novcem građana Splita, prema projektu Kamila Tončića u vrijeme kad je Split imao svega petnaestak tisuća stanovnika.
- Velebno secesijsko zdanje izgrađeno je trudom i marom splitskog puka te kulturnih i javnih protagonista. Dom je okupljao razna hrvatska društva među kojima su Muzikalno društvo Zvonimir (poznati zbor), Gimnastičko društvo Hrvatski sokol, Slavjanski napredak, Narodna (limena) glazba, Narodna čitaonica, Dobrovoljni vatrogasci. Tu je 1908. održana Prva dalmatinska umjetnička izložba, a kasnije su osnovana najznačajnija splitska sportska društva, među njima i Hajduk. Sam Hrvatski dom kao da je baštinio povijest hrvatskog naroda u 20. stoljeću. Talijanski fašisti su za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu uništili secesijsko pročelje zgrade. Godine 1947. nasilno su uklonjeni svi ukrasi iz svečane dvorane.
Hrvatski dom postaje Omladinski dom te je propadao i iščezavao iz kulturne svijesti grada. Zahvaljujući obnovi i financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija te Grada Splita prostor je stavljen ponovno u funkciju kulturnog razvoja i to kao profesionalna koncertna dvorana. Svjesni značaja i vrijednosti ovog pothvata, uoči blagdana sv. Dujma otvorili smo izložbu o povijesti i obnovi zdanja i trajno je postavili na drugi kat Hrvatskog doma - ispričao je v. d. ravnatelja.
Splitska publika vrlo je okrenuta belkantističkoj i tradiciji glazbenog romantizma i verizma...
- Splitska publika voli Verdija, a ja volim reći da i Monteverdi može biti jednako uzbudljiv kao i Verdi! Grad Split 30 godina nije imao strukturiranu koncertnu aktivnost koju vodi gradska ustanova. HNK je fokusiran na produkciju opernih naslova, a komorna glazba je ostala po strani. Hrvatski dom zagovara programski okvir - od stare glazbe do suvremenoga glazbenog stvaralaštva - s naglaskom na komorno muziciranje, a sve pod zajedničkim nazivnikom kvaliteta! Ta koncepcija predstavlja alate za razvoj publike, i to svih dobnih skupina - ističe Kaporelo.
Popularizacija klasike
Razvoj publike radi se ponekad i izvan formalnih okvira. Tako su Zagrebački solisti uoči koncerta u Marmontovoj, kao da su ulični svirači, muzicirali tango Carlosa Gardela.
- Sa Zagrebačkim solistima koji su izazvali ovacije u Marmontovoj ulici, nekoliko sati prije koncerta u Hrvatskom domu izvrsno smo zaokružili prvu koncertnu sezonu. Takvi nastupi populariziraju klasičnu glazbu, a često su velikom broju naših sugrađana, nažalost, jedini dodir s njom. Situacija u Splitu je specifična zbog toga što dugi niz godina nismo imali koncertnu dvoranu pa su se koncerti odvijali zahvaljujući udrugama i pojedincima u muzejskim i galerijskim prostorima, a ljeti na otvorenim pozornicama i u Dioklecijanovim podrumima. I sam sam kao ravnatelj Glazbene mladeži Split od 2016. do 2020. djelovao na tom polju i ostvario vrlo uspješne međunarodne suradnje s umjetnicima koje Split do tada nije imao priliku upoznati. Pred nama je ozbiljan zadatak - osim kreiranja zanimljive "ponude" imamo obvezu i stvaranja navike odlaska na koncerte.
Nova splitska koncertna dvorana, uz to, raspolaže vrhunskom tehničkom opremom, od svjetla, zvuka, mogućnosti prijenosa uživo, snimanja itd - napominje Kaporelo.
Član Umjetničkog vijeća Hrvatskog doma je međunarodno etablirani maestro, dobitnik glazbenog Oscara, Ivan Repušić.
- Privilegija je razvijati kulturnu priču s glazbenim autoritetom poput maestra Repušića u savjetodavnom tijelu. Iskreno bih zahvalio i ostalim članovima Umjetničkog vijeća Hrvatskog doma na dosadašnjim savjetima, podršci i pro bono angažmanu: mo. Juri Bučeviću, izv. prof. art. Blaženku Juračiću, Tomislavu Mrduljašu i doc. art. Gordanu Tudoru - nabraja Marin Kaporelo koji će početkom rujna predstaviti novu koncertnu sezonu i pozvati sugrađane da upišu pretplatu.
Učenici i studenti moći će uplatiti posebne "glazbene pokaze" po simboličnim cijenama. Želja je v. d. ravnatelja da pretplata u Hrvatskom domu bude dio građanskog identiteta Splita. Ususret novoj koncertnoj sezoni proglasit će i dobitnika novoustanovljene godišnje nagrade Ivo Tijardović Hrvatskog doma Split za najbolje umjetničko ostvarenje u sezoni.