Dražen Goreta već je 13 godina direktor programa Koncertne dvorane Tvornica kulture. Pobrojati sva glazbena imena koja su nastupala u spomenutom prostoru bilo bi nemoguće, ali činjenica jest da je upravo Tvornica, smještena u Šubićevoj ulici broj 2, otvorivši svoja vrata u rujnu 1999. godine rock ‘n‘ roll, urbano, moderno i alternativno dovela skoro pa u sam centar Zagreba. Nije uvijek bilo lako - inspekcija je, podsjetimo, u veljači 2012. zatvorila Tvornicu zbog pritužbi stanara na preveliku buku koja se za vrijeme koncerata širi u klubu i izvan njega, nakon čega je uslijedila prosvjedna akcija "Bolje zvuk, nego muk", koja je vrlo brzo rezultirala povlačenjem zabrane rada. Nemojmo zaboraviti ni da je svojedobno izlazio i Tvorničar, besplatni mjesečnik u službi glasila urbane kulture. A kako izgleda vođenje jednog od najprepoznatljivijih i najpopularnijih koncertnih prostora u Zagrebu, iz prve ruke otkriva nam upravo prvi čovjek Tvornice kulture.
Iza Tvornice su već 23 godine uspješnog rada, koje su joj definitivno opravdale ime jer se zbilja pokazala kao tvornica kulture u pravom smislu tih riječi. Na što ste najviše ponosni i što biste istaknuli kao najveća postignuća u dosadašnjem poslovanju?
- Tvornica kulture je polivalentni pogon za sve vidove urbane umjetnosti i vodeća koncertna pozornica Zagreba, RH i cijele regije. U samom startu poslovanja jasno smo definirali ciljeve i misiju, a to je edukacija mladih ljudi u prepoznavanju kvalitete suvremene i tradicionalne urbane umjetnosti u svim njezinim inačicama: glazba, kazalište, film, književnost, likovna umjetnost i ostale inovativne suvremene forme. Ponosan sam što se program Tvornice zasniva isključivo na kvaliteti, a kvaliteta izvođača birana je strogom selekcijom kvalitetnih iskustvenih stručnjaka glazbene scene. Tvornica uz kvalitetne domaće koncerte publici donosi i inozemne ekskluzivne koncerte koji su dogovarani u svojoj ekskluzivnosti za cijelu regiju i susjedne zemlje. Time svojim programom svakako privlačimo i goste iz drugih gradova Hrvatske i inozemstva. Tvornica je pomogla u predstavljanju publici velikog broja novih imena domaće glazbene scene. Ponosan sam što je rasprodana Tvornica kulture danas orijentir i ostalim klubovima te festivalima za booking nekog izvođača i to u cijeloj regiji, a naročito sam ponosan na velik broj kazališnih koprodukcija, koprodukciju glazbene nagrade Rock & Off, koprodukciju programa Jazz HR-a u suradnji s HDS-om, izložbu pop i rock memorabilija domaće glazbene scene te velikog broja promocija mladih izvođača u Malom pogonu. Ovo posljednje jako je važno i za scenu, no i za samu Tvornicu kulture. Oni izvođači, koji postignu dobru interakciju publike u Malom pogonu i rasprodaju ulaznice malog prostora, imaju zagarantiranu dobru poziciju u ‘osvajanju‘ Velike dvorane. To je kroz ovaj dugi niz godina sad već dokazana priča. Jonathan, Chui, Vojko V, Krankšvester, Z++, Silente, Mort, Porto Morto, My Baby, Triggerfinger i mnogi drugi najprije su prošli strogu selekciju Malog pogona, a danas ne pune samo Veliku dvoranu Tvornice, već i sportske dvorane.
Postali smo lider koncertne aktivnosti u Zagrebu, RH i cijeloj regiji. Tvornica je jedinstvena i zbog sljedećih prednosti u odnosu na ostale koncertne prostore RH i susjednih zemalja - najveći broj live koncerata u zemlji i regiji u toku godine, najveći broj inozemnih izvođača u RH i u regiji tijekom godine, najveći broj posjetitelja svih događanja u RH i cijeloj regiji, najveći kapacitet stojeće publike koncertnog prostora u RH i cijeloj regiji. U današnje vrijeme svi se s nostalgijom prisjećamo osamdesetih i legendarnih rasprodanih koncerata u Kulušiću, no velik broj ljudi ne zna činjenicu da je Tvornica skoro tri puta veći prostor od Kulušića. Dakle, svatko tko rasproda Tvornicu, zapravo je napunio tri Kulušića, što je i u osamdesetima zapravo bila rijetkost.
Iza nas su skoro tri duge neizvjesne godine obilježene pandemijom covida i lockdownima. Kako ste ih preživjeli kao jedna od industrija koju je kriza najteže pogodila? Troškove tzv. hladnog pogona i dalje je trebalo pokrivati, iako nije bilo evenata... Je li bilo teško ‘vratiti se na noge’?
- Da, bile su to teške godine. U samom početku krize kolege iz branše i mi smatrali smo da će sve to trajati nekoliko mjeseci, no već nakon prvih otkaza turneja inozemnih izvođača i prebacivanja koncerata na sljedeću godinu ili potpunih otkaza, shvatili smo da smo bili u krivu. ‘Zabrana‘ rada potpuno je blokirala naše aktivnosti i nismo znali što nam donosi sutra. Nakon nekog vremena uz pomoć akcije Ministarstva kulture ‘Svirati se mora‘, mnogi promoteri počeli su s radom, najprije stidljivo, a onda sve više i više. To nam je pomoglo da ‘preživimo‘. Najmodavac prostora Tvornice (Savez samostalnih sindikata Hrvatske) izišao nam je u susret po pitanju smanjenja cijene najma i nekako smo uspjeli ‘isplivati‘ iz krize. Već u ljeto 2021. intenzitet koncerata počeo je rasti, a svemu tome pripomogla je i publika kupnjom ulaznica jer su live koncerti i njima jako nedostajali. Sjetimo se trenutaka live streaming koncerata i iluzija kako će to spasiti glazbu. To je bilo samo zavaravanje i buđenje neke nade i kod bendova i publike. Odgovorno tvrdim, a nisam ni usamljen u svom mišljenju, da ništa, baš ništa ne može zamijeniti live koncert i interakciju publike s izvođačem. To je, naravno, ispit i za izvođače, jer mnogi koji imaju odlično snimljene materijale ne uspijevaju pronaći put do srca publike upravo zbog loše live izvedbe.
Industrija koncerata i festivala važna je ne samo za kulturu, već i gospodarstvo općenito. Imate li potporu Grada, Ministarstva i drugih institucija i ako da, u kojoj mjeri? Što biste poboljšali u toj suradnji?
- Imamo potpore koje su dosta male u odnosu na potpore sličnih institucija u ostalim europskim zemljama. Uzmemo li samo primjer slovenskog kluba slične koncepcije, Kino Šiške, koji je u godinama prije korone imao potporu grada i ministarstva u financiranju programa od čak 50% budžeta (nešto poput našeg Lisinskog, ali u rock varijanti), a naše ukupne potpore Ministarstva kulture, gradskog ureda za kulturu i turističke zajednice grada Zagreba iznose manje od 2%. Sad smo zahvalni i na tome, jer do prije nekoliko godina nije bilo niti 1%. OK, mi smo privatna kulturna ustanova, no naivno vjerujemo da ne bi smjela postojati tolika razlika u sufinanciranju privatnih kulturnih institucija u odnosu na ‘gradske i državne‘. Hoće li se u budućnosti Koncertna dvorana Tvornica kulture ili neki od drugih urbanih klubova u RH uspjeti približiti sufinanciranju na barem 10% od sufinanciranja državnih i gradskih kulturnih institucija? Ne vjerujem u to u nekoj bližoj budućnosti, jer kod nas je evolucija priznanja privatne inicijative u urbanoj kulturi (naročito glazbenoj) dosta usporena. Do prije dvije godine programi rock ‘n‘ rolla i svih inačica žanra nisu se niti prijavljivali na natječaje vijeća za glazbu, već na vijeća za inovativne forme. Zamislite da rock ‘n‘ roll 70 godina od nekih svojih početaka spada u ‘inovativne‘ forme?! Novi smjer u Ministarstvu kulture ipak je krenuo u pravom smjeru i pozdravljamo odluke da se stvari ipak mijenjaju na bolje. Nadamo se da će i gradski uredi za kulturu slijediti smjernice Ministarstva kulture.
Što i tko sve zapravo stoji iza organizacije jednog koncerta? Možda se čini banalno, ali u pitanju je ogroman posao kojeg mnogi, nažalost, nisu niti svjesni - nije to "samo" jedan e-mail ili poziv s pitanjem ‘hoćete li nam doći svirati‘.
- Da, u pravu ste. Osim što je cijeli proces nepoznat dijelu publike, čak i u naš ‘posao‘ zalutaju ljudi koji ne poznaju procese. A proces organizacije koncerta, ako se radi profesionalno, nije posao kratkog vremena, već dugoročnog planiranja. To se posebno odnosi na inozemne izvođače koji svoje turneje planiraju godinu dana unaprijed. Ako govorimo o ‘većim‘ imenima, samo vam vaša referenca ranije organiziranih i realiziranih koncerata omogućava da od agenta izvođača uopće saznate za plan turneje. I vaši upiti prema agentu nekog izvođača te financijska ponuda ništa ne znače ako nemate referencu realizacije velikih koncerata koji su u rangu željenog artista. Primjerice, mnogi američki bendovi imaju isplaniranu turneju od 20 ili 30 gradova u Europi. Samo iz te činjenice možete izvući zaključak koliko je tu sreće, iskustva i znanja da izvođača uopće nagovorite na izbor Zagreba za svoju destinaciju pored europskih metropola Londona, Pariza, Madrida, Barcelone, Rima, Hamburga, Berlina itd. Uistinu smo sretni ako ih dobijemo južnije od Beča. Zato se ovaj posao gradi s manjim izvođačima, pa pred promoterom stoji dugačak put ‘dokazivanja‘ uspješnosti u ovom poslu. Svatko tko preskoči ovu fazu iskustva - bookinga izvođača u malim klubovima i krene odmah s ‘velikima‘ - doživljava neuspjeh.
A tko sve sudjeluje u organizaciji? Promoter koji bira izvođača, osluškujući bilo publike te zadovoljavanja standarda kvalitete biranog izvođača, produkcija koja mora biti visoko profesionalna (svjetlo, razglas, mikseri, tehničari, ton majstori), osobe za PR i marketing važna su karika u uspješnosti organizacije koncerta (naročito osobe za tzv. društvene mreže), mediji, redarska služba, ticket service i - naravno - izbor lokacije koncerta ili festivala. Možete učiniti sve, no ako samo jedna faza u procesu nije bila ispravno postavljena, koncert može biti promašaj - niste prodali dovoljan broj ulaznica da pokrijete troškove, a to neće uzrokovati samo vaš financijski gubitak, već i nezadovoljstvo izvođača što će nastupati pred polupraznom dvoranom. Tek na kraju procesa dolazi ‘dan koncerta‘, koji uključuje tonske probe izvođača, provjeru izvođača, jeste li zadovoljili njihov technical i hospital rider, je li produkcija na onom nivou koji je dogovoren i jeste li posložili backline opremu prema zahtjevu izvođača. Publika je tek zadnji test koji presuđuje koliko ste uspjeli u tome. U konkretnom slučaju Koncertne dvorane Tvornice kulture, važni su i sponzori koji praktično sudjeluju u sufinanciranju programa jer svojim sponzorstvom ipak utječu na situaciju da su kod nas ulaznice niže cijene u odnosu na EU. Naravno, nepravedno bi bilo ne spomenuti naše najveće partnere promotere - LAA, YEM, Aquarius, Cepelin, B.A.B.A. production, Dirty Old i Rhino produkciju.
Nekim eventima Tvornica je s godinama zapravo obilježila postojanje - Rock & OFF, Drito iz tvornice, kod vas je bio i Superval - koncert školskih bendova... Koliko vam je važno promicati nova imena na sceni? Tu je sad i Radio Tvornica, čiji program je također usko vezan uz dvoranu…
- Ovaj odgovor zapravo je nastavak odgovora na prvo pitanje. Jako sam ponosan što su se neki festivalski brendovi, programi i nagrade zapravo ‘rodili‘ u Tvornici kulture. Znali smo prepoznati prave trendove u kvalitetnoj glazbi i bili smo ustrajni u prezentaciji istih. Drago nam je što su neki projekti čak prerasli kapacitete Tvornice kulture i postali prepoznatljivi na državnom nivou. Drago nam je što je Tvornica, osim za rock ‘n‘ roll, prepoznata kao odličan prostor i za jazz, klasiku te kazališne predstave i izložbe. Tu pokazujemo svoju širinu i opravdavamo svoje ime. Dobivamo pohvale za organizaciju koncerata od Simfonijskog orkestra HRT-a i jazz pijanista Zvjezdana Ružića, Big Benda RTV Slovenije pa do Damira Urbana, Majki i Editorsa. Sad nam u edukaciji publike dobrom glazbom pomaže i Radio Tvornica, koja je tek napunila godinu dana postojanja, ali od prelaska na frekvenciju digitalnog radija ima sve više i više slušatelja. I ovdje smo opet u misiji formiranja ‘dobrog ukusa‘ u glazbi, a gosti na radiju nisu samo izvođači koji promoviraju svoje koncerte u Tvornici kulture, već su vrata otvorena i za izvođače te promociju koncerata u ostalim zagrebačkim klubovima.
Od 2018. Tvornica ima i novi izgled, koji je zapravo puno više od same estetike. A s obzirom na to da prostor vole i strane zvijezde i rado mu se vraćaju, na koje ste sve parametre morali paziti prilikom (pre)uređenja?
- Od rujna 2018. Tvornica kulture svojim preuređenjem postaje i najveća koncertna dvorana cijele regije za stojeću publiku. Malo manji nam je kapacitet sa sjedećim set up-om, no i ovdje smo u samom vrhu. Svojom estetikom industrijskog dizajna i bogatim glazbenim programom postali smo jedna od najznačajnijih turističkih i kulturnih atrakcija Grada Zagreba. U preuređenju prostora morali smo svakako paziti da se ne izgubi akustika dvorane i da se ispoštuju svi zahtjevi izvođača, od dobro uređenog backstage prostora do visoko kvalitetne produkcije. Ovdje bi, samo uz pomoć glazbenih kritičara, morali još poraditi na edukaciji dijela publike u nepoznavanju procesa produkcije zvuka koncerta. Ponekad se pojavljuju hvalospjevi kod kritičara ili publike da je ‘razglas‘ bio fantastičan, besprijekoran, a ponekad dobivamo kritiku da je ‘razglas‘ bio loš. Moram napomenuti da je ‘razglas‘ (produkcija) uvijek iste visoke kvalitete, a je li zvuk ‘dobar ili loš‘ ovisi o ton majstoru i samom izvođaču na pozornici. U velikom broju slučajeva naši vlastiti ton majstori koji poznaju prostor realiziraju bolji i kvalitetniji koncert od razvikanih ton majstora inozemnih izvođača koji se ne potrude upoznati prostor i akustiku prostora prije same tonske probe.
Za ovu godinu već imate najavljene odlične koncerte. Kakvi su vam planovi, želje i ambicije za budućnost? U kojem smjeru želite rasti, razvijati se?
- Pred nama su brojni koncerti domaćih i inozemnih izvođača. Od inozemnih izvođača spomenuo bih samo već najavljene Passenger, Laibach, My Baby, Melvins, Arch Enemy, Stereo MC’s koncerte… Od domaćih izvođača, najavljujem zaista jaku i intenzivnu jesen s velikanima domaće pop i rock scene, ali i s ‘mladim‘ kvalitetnim imenima. Kompletan program jesen/zima, kao i uvijek, najavit ćemo početkom rujna i vjerujte, bit će tu jako velikih iznenađenja. Započeli smo jako uspješno s ciklusom ‘Randevu u osam‘ i rasprodanim koncertima legendi domaće pop i jazz scene (dosad su rasprodani koncerti Jimmyja Stanića, Drage Diklića i Tereze Kesovije) i svakako s ciklusom nastavljamo i na jesen. Jako nam je drago što je na navedenim koncertima više od 50% publike bila i mlada generacija, koja je željna vidjeti glazbene velikane u live izdanju. Osim navedenog ciklusa, započeli smo s programom ‘Disco Blues‘, čija je ideja okupljati glazbenike na eventu pripremljenom ‘po njihovu guštu‘, a od jeseni pojačavamo svoju aktivnost u promociji i prezentaciji mladih izvođača kroz jedan potpuno novi program i koncept. Veliku podršku u tome dobit ćemo i kroz program Radio Tvornice. Nastavljamo intenzivnu suradnju s HDS-om i projektom JAZZ HR jednom mjesečno, a naravno, tu je i realizacija jazz festivala.
I za kraj - koji je vaš komentar na kulturu otkazivanja? Jeste li vi u Tvornici imali sličnih iskustava, ponuda na koje niste i nikad ne biste pristali?
- Cancel kultura mi je potpuno strani pojam. Sve ovo što sam dosad pričao, zapravo govori o tome da nam je glavni cilj edukacija publike u prepoznavanju kvalitete, naročito kod mladih ljudi. Zabranama se ništa ne postiže i možemo samo proizvesti kontraefekt. Naravno da ne podržavamo glazbu koja je u javnosti pogrdno definirana kao cajka, no nisam za zabrane i onemogućavanje privatnih inicijativa za održavanje koncerata na nekim izabranim lokacijama. Naš tim u Tvornici ima visoke kriterije u prepoznavanju i odvajanju kvalitetne glazbe od nekvalitetne, a budući da smo privatna ustanova, nitko nam ne može zamjeriti ako i odbijemo nekog izvođača za nastup u Tvornici kulture.
