Anđelko Klobučar (1931. - 2016.)

Veliki skladatelj i orguljaš obogatio je sakralnu i filmsku glazbu

 Darko Tomaš / HANZA MEDIA
Nositelj je najvećih nacionalnih nagrada i priznanja, među kojima su i Vladimir Nazor, Milka Trnina, Grada Zagreba, Lovro pl. Matačić, Porin...

Samo mjesec dana nakon svog 85. rođendana u Zagrebu je u nedjelju umro poznati hrvatski orguljaš i skladatelj, pedagog i akademik, veliki hrvatski glazbenik Anđelko Klobučar.

Završio je Glazbenu akademiju u Zagrebu 1955. godine kod profesora Mila Cipre i Frana Lučića, no imao se kasnije priliku usavršavati i u inozemstvu, orgulje kod Antona Novakowskog u Salzburgu i kompoziciju kod Andrea Joliveta u Parizu, gdje je šezdesetih godina upoznao cijeli niz značajnih francuskih orguljaša.

Bogat opus

Nakon diplome počinje predavati 1956. godine kao srednjoškolski profesor, 1968. prelazi na zagrebačku Glazbenu akademiju, na kojoj starost dočekuje kao profesor emeritus, a 1988. postaje prvo član suradnik, a onda i 1992. redoviti član HAZU. Iako i sjajan pedagog, te silno društven čovjek, bio je vjerojatno najpopularniji kao orguljaš. I to ne samo kao orguljaš Prvostolne crkve u Zagrebu, nego i kao vrstan interpret koji je odao ogroman broj koncerata i u nas i u inozemstvu, ali i snimio nekoliko albuma orguljaške glazbe, većinom vlastitih skladbi.

Važna su za našu glazbu njegova sakralna djela, mise, oratoriji, kantate i zborovi, no vjerojatno je najveću pažnju javnosti privukao Papinskom misom iz 1994. nastalom povodom dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. Značajan je i njegov orkestralni i koncertni opus, no manje je poznato da je još kao mlad već bio muzički voditelj Dubrava filma u Zagrebu, tako da je potpisao glazbu za 55 dokumentaraca, 20 igranih filmova, među kojima i za antologijske filmove “Breza” i “Izgubljeni zavičaj”Ante Babaje, te “Kad čuješ zvona” i “U gori raste zelen bor” Antuna Vrdoljaka, ali i za čak 44 animirana filma Zagrebačke škole iz njezina zlatnog razdoblja.

Životno djelo

Anđelko Klobučar za svoj je rad tijekom karijere nanizao najviše nagrade: Nagradu Milka Trnina (1970.), Vjesnikovu nagradu Josip Slavenski (1984.), Godišnju nagradu Vladimir Nazor (1990), Nagradu Ivan Lukačić (1991. i 1999.), nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1996.), Nagradu grada Zagreba (1997.), nagradu Porin za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi (2002.) i Nagradu Lovro pl. Matačić Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za životno djelo (2010.).

Posljednji ispraćaj Anđelka Klobučara održat će se vjerojatno krajem mjeseca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 23:43