Ovacije na nogama rijetko se dožive u hrvatskom koncertnom životu kad su suvremeni akademski autori u pitanju, no hrvatski su glazbenici i partiture trojice autora našeg doba izazvali burno pozitivnu reakciju publike na koncertu prve nedjelje Došašća, 30. studenoga 2025. u velikoj dvorani Narodne filharmonije u Varšavi, inače domu Varšavske filharmonije i prestižnog pijanističkog natjecanja Chopin. Riječ je o nastupu Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a uz soliste pod dirigentskim vodstvom maestra Tomislava Fačinija s djelima nove duhovnosti neoklasičara akademika Frane Paraća, estonskog mistika Arve Pärta i vibrantnog skladatelja-dirigenta Berislava Šipuša, u sklopu 7. izdanja glazbenog festivala srednje i istočne Europe – Eufonie.
Festival se ove godine od 13. studenoga do 7. prosinca održava pod motom „Odsjaji i odslike” (Afterglows&Afterimages) u devet najvećih poljskih gradova, te u Bukureštu, prijestolnici ovogodišnje zemlje-partnera Rumunjske. Njegov umjetnički voditelj Robert Piaskowski, ujedno i direktor poljskog Narodnog centra za kulturu koji je organizator događaja, ima za cilj dati riječ onom najboljem od umjetničke glazbe iz odabrane regije koja je povijesno bila stiješnjena između dominantnih „Velikih” glazbi germanske, latinske i ruske provenijencije. U tom svjetlu posebno želi predstaviti hrvatske glazbenike našega doba, a za ovu je prigodu odabrao njihova neospiritualna djela koja rezoniraju s današnjim trenutkom.
U Poljskoj se snažno osjeća rat u Ukrajini u blizini, ulice tromilijunske Varšave vrve ukrajinskim izbjeglicama, ali i specijalnom policijom pod punom ratnom spremom.
Ipak, publika je tog nedjeljnog poslijepodneva (bio je to jedini događaj festivala te večeri, počeo je u 18 sati) sa zanimanjem došla popratiti koncert hrvatskih glazbenika s probranim djelima nove duhovnosti i introspekcije za zbor, vokalne soliste i instrumentalnu pratnju. Već je uvodni Paraćev motet na liturgijski tekst Dona Nobis Pacem izratne 1993. u skladnom pojanju Zbora HRT-a a cappella zazvao toliko potreban mir svijetu, glasovi su zaječali u punom zvonu predivne akustike divnim primjerom povratka klasici i novoj jednostavnosti u hrvatskom stvaralaštvu. U sličnim duhovnim zazivima protekli su i opusi tzv. tintinnabuli stila Pärtovog minimalizma koji imitira zvuk zvona s refleksivnim instrumentalnim djelom Fratres za čela, gudače i udaraljke i još jedni motetom istoga autora, Salve Regina, za mješoviti zbor, gudače i čelestu. Vrhunac je uslijedio nakon stanke – cjelovita izvedba pedesetminutne Pasije Berislava Šipuša iz 2020., praizvedene zbog lockdowna tek dvije godine kasnije (1. ožujka 2022. u Laubi), a naknadno objavljene na albumu u ediciji Ligatura HRT-a i nakladničke tvrtke Cantus, što je na svečanosti 2024. ovjenčano sa čak četiri Porina.
Upravo je to nagrađivano izdanje došlo u ruke Piaskowskom koji je, poslušavši djelo, zaželio ga što prije uvrstiti u program festivala koji vodi. U Varšavu je pozvao interprete sa snimke zagrebačke praizvedbe, uz iznimku basa Marka Špehara koji je otkazao zbog bolesti, pa ga je zamijenio kolega slične glasovne sonornosti i prilagodljivosti, Toni Nežić. Potresnu muku u šesnaest stavaka koji slijede prizore Križnog puta skladatelj je napisao za četiri vokalna solista, naratora, mješoviti zbor i instrumentalni ansambl sastavljen od mnoštva udaraljki, dviju harfi i jedno violončelo koje poja poput petog solopjevača, na kojemu je, također prvi put sada u Varšavi (na praizvedbi je dionicu svirao volončelist Branimir Pustički) zablistala nova voditeljica violončela Simfoničara HRT-a, mlada Lana-Lucija Horvatić.
U idealnoj ravnoteži modernističkih i klasičnih skladateljskih manira, od suptilne harmoničnosti, preko šaputanja do gromoglasnih zaziva u punini izraza s diskretnim, ali dojmljivim scenskim pokretima, predstavili su se pjevači Zbora HRT-a, kao i anđeoski sopran Monike Cerovčec, tamni alt Martine Gojčeta-Silić, kao i srčani tenor Roka Radovana, smještenih na praktikablima između zbora i udaraljkaša. Publiku nije smetalo što ne razumije stihove iz pera hrvatskih pjesnika i filozofa Vesne Krmpotić, Seada Alića, Jure Kaštelana, Antuna Branka Šimića i Vlade Gotovca koje je s balkona tumačio glumac Sreten Mokrović, kad se u po završetku trenu digla na noge i višeminutnim skandiranjem ispratila glazbenike. „Ovo je pravo remek-djelo!”, reći će mnogi izlazeći iz dvorane ozareni blaženom mirnoćom i utjehom koje im je podario ovaj koncert hrvatske glazbe i glazbenika s jasnom mirotvornom porukom svijetu. Večeri je uz svoj tim iz hrvatskog veleposlanstva nazočio i veleposlanik Republike Hrvatske u Poljskoj, njegova ekscelencija Tomislav Vidošević, pod čijim se počasnim pokroviteljstvom program i ostvario.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....