Od ove jeseni dvije operne kuće u Hrvatskoj dobile su za šefove strance, i to omiljene među domaćima muzičarima koje sada vode. U zagrebački HNK za šefa dirigenta došao je Talijan Marcello Mottadelli, srčan i omiljen u orkestru i zboru, koji ima običaj da svakom glazbeniku pri ulasku u solo dionicu pokaže palac bodrenja, a pod njegovim vodstvom vidjeli smo da su čak i neki članovi orkestra zapjevali “Turandot” u rupi od orkestra u HNK.
Brucknerijanac
U riječki HNK Ivana pl. Zajca za šefa dirigenta došao je 37-godišnji Yordan Kamdzhalov iz bugarskoga grada Trgovišta. Zovu ga filozof među dirigentima, a diplomirao je u Berlinu. Maestro Kamdzhalov bio je umjetnički ravnatelj i glavni dirigent međunarodnog Berlinskog ansambla Innorelatio, pa glazbeni ravnatelj Schlosstheatera Rheinsberg. Najboljim opernim dirigentom proglasio ga je Deutschlandradio 2010., nakon čega je otišao za glavnog glazbenog ravnatelja u Heidelberg. Imao je samo 30 godina kada je postao šef dirigent Opernog kazališta, Heidelberškog filharmonijskog orkestra i Festivala u dvorcu Heidelberg.
Grad poznat po najstarijem sveučilištu u Njemačkoj nije upamtio veći interes za ozbiljnu glazbu i operu negoli za vrijeme umjetničkog rada maestra Yordana Kamdzhalova. U Rijeci se maestro prvi put pojavljuje kao dirigent koncerta “Wagner-Debussy-Beethoven”, potom Brucknerove 4. simfonije te lanjskoga Novogodišnjeg koncerta za koji su razgrabljene ulaznice. Sada je kao novi šef dirigent za inauguracijski koncert izabrao Brucknera, ovaj put 7. simfoniju. The Bruckner Journal već ga je glorifircirao kao dirigenta, i to 3. Brucknerove simfonije. Koja je to magija posrijedi između glazbe tog crkvenog orguljaša i učitelja, skladatelja razdoblja romantizma, i novog riječkog šefa dirigenta?
- Bruckner je meni osobno zvuk senzacije i otkrivenja, apsolutna manifestacija jačine duha, inovator i tradicionalist istodobno. Bruckner je najvažniji arhitekt zvuka u glazbenoj povijesti, zajedno s Bachom i Beethovenom. Da se mene pita, dirigirao bih Brucknera svaki tjedan, i to do kraja svog života, jer u njegovoj glazbi osjećam nešto beskonačno. Da, možemo reći da mi je u globalu romantizam najprivlačnije glazbeno razdoblje, premda kompozitore kao što su Palestrina i Bach, koji su živjeli u stoljećima prije romantične epohe, također doživljavam kao nepojmljive i nedostižne. Palestrina i Bach su vrh - otkrio je svoj ukus.
I sad je jedan toliko strastveni brucknerijanac postao šefom dirigentom u jednoj Rijeci, u srži glazbenog ukusa tradicionalno talijanski okrenutoj, verdijanskoj. Zašto?
- Sve što sam u Rijeci dirigirao imalo je velik muzički uspjeh i rezonanciju s publikom. Više od toga niti ne želim jer upravo su to uvjeti da idete naprijed. Zahvalan sam na ukazanom povjerenju, posebno intendantu Marinu Blaževiću - rekao je o razlozima angažmana u Rijeci dirigent koji zbog intenzivnih proba uopće nije uspio proučiti grad.
Planovi za 2020.
- Ali imam dobar predosjećaj o onome što ću vidjeti i iskusiti. Posebno mi se dopada na istome mjestu spoj planina i velikog morskog horizonta. Generalno govoreći, prirodu volim i trebam je. Volio bih da pokraj divne glazbe i dirigentskog pulta imam dovoljno vremena za gledanje u pučinu – nasmijao se maestro. Ambicija mu je usavršiti zvuk, interpretaciju i osobni odnos svakog glazbenika prema muzici.
- Kujem velike planove za 2020. godinu kada je Rijeka Europska prijestolnica kulture. Kao što slutite, osjećam se bliskim kompozitorima kao što su Bruckner, Mahler, Wagner... U klasičnoj glazbi o kompozicijama ne možemo govoriti u terminima koja je ‘naj’ i koja je ‘najbolja’. Ali ako pitate koju bih operu htio dirigirati, bez sumnje Wagnerova ‘Tristana i Izoldu’, kao i ‘Parsifala’. Ako pitate koje bih orkestralno djelo dirigirao, rekao bih vam, odmah i sada, Mahlerovu 9. simfoniju. U baletu bih volio dirigirati ‘Posvećenje proljeća’ od Stravinskog. Kao što vidite, ja sam veliki Wagnerov fan, ali sam jako sretan i s nadolazećim premijerama Verdija i Puccinija - kaže Kamdzhalov, objašnjavajući i zašto ga svi nazivaju filozofom među dirigentima.
- Umjetnost, znanost i filozofija su neodvojivi. Najvažnijim dijelom glazbe smatram poruku kojom ona dotiče duše - govori dirigent čiji su mentori bili Lorin Maazel, Bernard Haitink, Pierre Boulez, Simon Rattle, David Zinman, Daniel Barenboim, Vladimir Jurowski i Esa-Pekka Salonen. Tko je najveći živući dirigent?
- Mene su najviše izgradili Simon Rattle i Valerij Gergijev. Ključ za dirigenta je visoki profesionalizam, posvećenost, strast i vjera da glazba čini ovaj svijet boljim mjestom. Vodeći se baš tim vrijednostima, uspio sam ostvariti velike uspjehe kao muzički direktor u Njemačkoj - objasnio je maestro koji se vrlo ozbiljno zanima za fiziku i astronomiju.
Svemir i glazba
Godine 2014. NASA je asteroid pod brojem 52 292 nazvala “52,292 Kamdzhalov”, sa sljedećim obrazloženjem: “Kamdzhalov sa svojom strašću prema astronomiji spaja svijet glazbe i fascinaciju prema svemiru”.
- Svemir je jedna od središnjih tema mojih interesa još od trinaeste godine. Povezao sam se s astronomima u Heidelbergu. Dok sam tamo bio glavni muzički direktor, shvatio sam da je u tom gradu najveći njemački fakultet astronomije. Odmah sam zgrabio priliku i upisao se kao slobodni student. Paralele između glazbe i svemira su u beskonačnosti, te u ideji i osjećaju prema različitim dimenzijama. Kada izvodim ili slušam glazbu, ja tragam za drugim dimenzijama; da nije tako, glazba me uopće ne bi interesirala - tvrdi.
Nedostaje mu Bugarska u kojoj je već s 14 odlučio da će se profesionalno baviti glazbom.
- Moj otac je inženjer, a majka profesorica glazbe. Veliki su ljudi i učinili su sve što su mogli da moje snove učine mogućim - rekao je dirigent.